Connect with us

Hrvatska

Vodstva trgovačkih centara: Zar ćemo dijeliti društvo cijepljene i necijepljene?

Objavljeno

-

Ljudima koji vode shopping centre nije drago čuti kada dobiju ikakvu informaciju da je bilo kome ograničen ulazak u njihove prostorije. Kako će se shopping centri pripremiti na izgledna nova pravila provjerio je RTL koji je razgovarao s voditeljom komunikacija shopping centra Markom Župom.

Za direktivu da se u shopping centre može ući samo s covid potvrdom i negativnim testom donese, Župa kaže kako je to u potpunosti nezakonito.

“Prije tri godine na snagu je stupio GDPR, to je europska direktiva, koja nama primjerice u ovom konkretnom slučaju brani da mi pitamo naše posjetitelje, naše zaposlenike, zaposlenike naših trgovina njihovo zdravstveno stanje. Tako da je na tom pravnom dijelu ovo u potpunosti pada. Što se tiče samih tehnikalija kada bi se taj pravni dio riješio, a to nije baš tako lagano, mi bismo na primjer u našem trgovačkom centre trebali zaposliti 22 osobe na puno radno vrijeme da isključivo tijekom cijelog dana skeniraju potvrde. Prvo pitanje je tko će platiti same te osobe jer to je nekakav iznos od minimalno 120 tisuća kuna mjesečno”, rekao je Marko Župa za RTL.

Dodaje kako je drugo pitanje tko bi trebao platiti testove. Kaže kako će nam se društvo podijeliti na cijepljene i nacijepljene.

“Cijepljeni će valjda moći kao i 38. i 39. godine u Njemačkoj raditi apsolutno sve, a oni koji nisu cijepljeni će onda živjeti u nekakvim zasebnim blokovima, koristiti trgovine u kojima će biti samo necijepljene osobe i tako dalje.”

Iz HZJZ-a su potvrdili kako se razmišlja o toj mjeri, ne samo za trgovačke centre nego i za druge objekte, ali je ostalo nepoznato tko bi trebao pokrivati trošak. Župa kaže kako je to tek četvrto ili peto pitanje.

“Ja prvo postavljam pitanje uopće moralnosti ovakve odluke, drugo postavljam pitanje normalnosti ovakve odluke jer po meni je to u potpunosti suludo. Dakle događa se to da želimo segregirati društvo na one koji su cijepljeni i one koji su necijepljeni. I opet se, kao i kod jako puno drugih tema, vraćamo na trgovačke centre. Pa evo jedno otvoreno pitanje, hoćemo li i na ulazu u crkvu ili na neke treće objekte, sportske objekte, gledati tko je cijepljen tko nije cijepljen.”

Kaže kako sa Stožerom imaju fantastičnu komunikaciju, ali kako o ovome nisu dobili ništa već su pročitali i saznali u novinama.

“Dok sad niste rekli da ste dobili polu službenu informaciju, praktički to je sve ostalo u domeni nekakvog spina, rekla-kazala. Ovo je jako važna tema i kod ovakvih važnih tema zapravo Vlada i Stožer trebaju komunicirati vrlo otvoreno. Reći mi razmišljamo da donesemo takvu odluku, a ako je donesemo, onda će ona podrazumijevati, to, to i to. Ovdje imamo nekakvu informaciju u obliku jedne rečenice, a mi praktički pričamo o zaista životno bitnom pitanju za javnost.”

Kaže kako je važno ljudima razjasniti mjeru koju Vlada daje poslodavcima za korona krizu.

“To su potpore koje dobiva poslodavac za svoje zaposlenike. Dobiva ih poslodavac zato što ne uspijeva zaraditi dovoljno kao prijašnjih godina da bi isplatio plaće zaposlenicima. Ako poslodavac za zaposlenika ne dobije tu nekakvu naknadu, onda plaću mora isplatiti poslodavac. Ako se ja kao zaposlenik ne cijepim, moj poslodavac je taj koji će snositi kaznu jer sam ne cijepljen, a moj poslodavac ne može napraviti apsolutno ništa da me nagovori na to.”

Ponovio je kako je pravo prva i osnovna točka gdje pada cijela ova današnja tema.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu