Hrvatska
Profesor s Pravnog fakulteta: Uvođenje obaveznog cijepljenja jedna je mogućnost
Viktor Gotovac, profesor s katedre za radno i socijalno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gostovao je u Newsroomu je govorio u obavezi cijepljenja protiv covida-19.
“Rješenja uvijek ima, naravno, pitanje je kakvih. Jedan veliki praktičar, Staljin, je rekao da kadrovi mogu sve, samo je pitanje je li to društveno prihvatljivo i kako će to proći na sudovima, ponajprije mislim na Ustavni. Postoji mnogo rješenja, tu je ono najjednostavnije, koje je najmanje popularno, a to bi bilo propisivanje obaveze cijepljenja.
Kao što vidite političari zaziru od toga, svjesni su da dio populacije želi slobodu i mogućnost izbora hoće se ili neće cijepiti i kada, neki kalkuliraju. To jedna od mogućnosti koja je i propisana za neka cijepljenja koja primamo u najranijoj mladosti”, rekao je.
Dodaje i kako on nije ni vakser ni antivakser te da se cijepio svojom voljom i jer je odlučio vjerovati znanosti.
“Ali ja ne ulazim u tom niti zagovaram. I mislim da je potpuno krivo ovu diskusiju, koja je otvorena vezivanjem cjepiva uz potpore, usmjeriti prema obevzi cijepljenja. To je diskusija o društvenoj odgovornosti pojedinca, o tome kako se Vlada nosila s pandemijom, ovo je široka diskusija u kojoj se moramo odrediti”.
“Poslodavci moraju dobiti neki instrumentarij”
Kao drugu mogućnost navodi situaciju u kojoj se teret procjepljivanja prebacuje na poslodavce.
“Poslodavci moraju dobiti neki instrumentarij kako mogu na neki način prisiliti svoje zaposlenike da se cijepe. Možda bi bila mogućnost da se ljudima otkaže, da ih se izdvoji iz mjesta rada, da im se ne uplati naknada plaće dok su u samoizolaciji. No tu se dolazi do toga koliko je to ustavno i koliko mi zaista onda živimo u socijalnoj državi. Nisam siguran da bi na Ustavnom sudu prošlo da država donese zakon da se može dati otkaz onome tko se ne želi cijepiti”, kaže.
Kao treću mogućnost navodi da radnici poslodavcima moraju pokazati EU digitalne potvrde te da se moraju testirati svaka 2 ili3 dana, ako nisu cijepljeni. Te testove sami bi morali plaćati, a onda bi možda netko od njih shvatio da mu se više isplati cijepiti se.
“Mislim da bi najproblematičnije bilo zadiranje prava radnika u smislu otkaza. Mislim da to nije sasvim jednostavno”, kaže. Dodaje kako bi se sve to dalo urediti zakonom jer već postoje radna mjesta za koja vrijede posebni uvjeti i za koja ljudi moraju na liječničke preglede. Također, kaže, sumnja da će država uvoditi obvezu cijepljenja za određene profesije u kojima su radnici u kontaktu s puno ljudi, ako ju ne želi uvesti na radini cijele zemlje.
“Neki ljudi se neće cijepiti i tu poslodavci ne mogu ništa”
O najavama potpora koje su uvjetovane cijepljenjem kaže da ne misli da je to dobro jer se tako ponovno kažnjavaju oni koji su i tako najpogođeniji pandemijom.
“Znam da se jedan dobar dio poslovaca trudio nabaviti cjepivo za radnike i prije države, davali su im i slobodne dane i određene vrste nagrada, ali neki ljudi se i dalje neće cijepiti. Tu poslodavci neće moći učiniti ništa.
S jedne strane mislim da mi oš uvijek premalo znamo o ovom virusu. S druge strane, ovo je na kraju ipak virus, kao što zaštita na radu nije nešto što će vas zaštiti od gripe, mislim da ni ovo ne možemo na takav način treriati i to čini situaciju problematičnijom. Pa i ovi brojevi koji nisu veliki, kroz njih ćemo tvrditi da to nije tako velik rizik, ali to su sve naklapanja.
Možda se zaista pokaže da smo mi, koji smo se cijepili, sebe i svoje bližnje izložili nekom riziku kroz pet do deset godina, možda će nam izrasti treće oko i ovi koji se nisu cijepili bit će u pravu”, rekao je.
Slaže se s premijerom Andrejem Plenkovićem oko nagrađidanja ljudi za cijepljenje. “Hoćemo li doći do toga da novcem kupujemo ljude da mijenjaju odluke. Uostalom to je novac poreznih obveznika, je li on prikupljan za to?”, kaže.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.
Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
