Hrvatska
DIREKTOR INSTITUTA ZA TURIZAM: “Kada bi se zadarska situacija proširila na druge županije, to bi imao razoran utjecaj na turističku sezonu.”
Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, gostovao je u N1 studiju uživo te je govorio o cijepljenju i turističkoj sezoni.
“Mislim da je nakon svega što je ispičano o koronavirusu i cijepljenju u ovih godinu i pol dana, da je sigurnost glavni preduvjet uspješne turističke sezone, mislim da već i vrapci na grani znaju da, ako ne budemo držali situaciju pod kontrolom, da to može ozbiljno ugroziti turističku sezonu”, rekao je na početku.
Za primjer je uzeo Zadarsku županiju:
“Dobar primjer je Zadarska županija gdje je 14-dneva kumulativna indicencija preko 200, a znamo da mora biti ispod 50 da neka županija bude na zelenom popisu i da udio testiranih ne smije biti veći od 4%. U Zadarskoj županiji su zabranjena velika okupljanja, a turisti koji se vraćaju kući od tamo moraju prolaziti rigoroznije kontrole. Kada bi se takva situacija proširila na sve druge županije to bi imao razoran utjecaj na turističku sezonu.
Nadam se da se to neće dogoditi i mislim da je cijepljenje oružje broj jedan za borbu protiv toga, ali i odgovorno ponašanje i pridržavanje epidemioloških mjera koje sada već svi jako dobro znamo i da je samo stvar dobre volje hoćemo li se ili nećemo pridržavati mjera”.
“Ako želimo uspješnu sezonu, trebamo kontrolirati situaciju”
Govorio je i o tome koliko se sigurno turisti osjećaju u Hrvatskoj:
“Subjektivni osjećaj sigurnosti trenutno Hrvatskoj ide u prilog jer prije svega Hrvatska je jako blizu našim emitivnim tržištima. Upravo ta blizina doprinosi tom subjektivnom osjećaju, turistima je jako važno da znaju da ako se pogorša epidemiološka situacija da mogu sjesti u auto i otići kući. Mislim da smo i prije epidemije, a sada još više, imali imidž kao vrlo sigurna destinacija. To nam ide u prilog.
Osim Zadarske županije imamo još nekoliko koje su na granici da prijeđu iz zelene u amber zonu, ali ako želimo uspješnu sezonu, trebali bismo kontrolirati situaciju najmanje do kraja osmog mjeseca. Moramo znati da u špici turističke sezone od 10. srpnja do 15. kolovoza, u najboljim godinama, 2018. i 2019., u Hrvatskoj boravi svaki dan milijun turista, prosječna potrošnja je 100 eura dnevno, mi svaki dan znači imamo 100 milijuna eura prihoda dnevno”.
Govorio je i o Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojoj ej situacija trenutno bolej nego u isto vrijeme 2020. godine. Kaže kako je ipak relevantna 2019., a spomenuta županija trenutno je 25% ostvarenih noćenja 2019. godine.
“Cijela hrvatska ima direktnu avionsku vezu s SAD-om i na to trebamo biti ponosni, no mislim da sama ta činjenica neće spasiti turizam u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i taj turizam će biti ugrožen dok se cijelokupni avionski prijevoz ne normalizira. Osim toga u Dubrovniku su dosta prometa ostvarivali u pred i post sezoni. Dubrovnik bilježi velike gubitke u 3., 4., i 5. mjesecu.
Dubrovnik je u specifičnoj situaciji jer ima velik broj avionskih gostiju i jaku pred i postsezonu i sada se situacija okrenula. Snažno sezonalne destinacije imaju puno manje gubitke od ovih koji imaju sezonu cijelu godinu”, kaže.
“Ja ovaj puta u krizi ne bih tražio neko dublje značenje, ali naravno da će netko u tome vidjeti priliku. Turizam je prije svega fizička djelatnost i nama je ovo prilika da stanemo i razmislimo kako dalje, ali tu nema garncija da će nas kriza motivirati”, zaključio je.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!