Hrvatska
Beroš: “U Ministarstvu zdravstva je manje od 35 posto cijepljenih. To je poražavajuće”
Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u četvrtak uoči sjednice vlade da prelaze na novi pristup kampanji o važnosti cijepljenja – obavezna predavanja i edukacije za sve zaposlene u zdravstvenom sustavu, uključujući i necijepljene osobe.
“Kada je riječ o zdravstvenim ustanovama i zdravstvenom sustavu, nakon završetka masovne kampanje prelazimo na novi pristup, a to su obavezna predavanja i edukacija za sve osobe, pa i necijepljene, u zdravstvenom sustavu”, rekao je Beroš novinarima.
“Predavatelji će biti stručnjaci koji će predstaviti najnovije spoznaje i odgovarati na pitanja i tako riješiti eventualne nedoumice onih koji se ne žele cijepiti zbog određenih strahova ili pitanja”, dodao je.
“Predavanja će biti obavezna jer se odvijaju u okviru edukacije pri zaštiti na radu”, istaknuo je Beroš, koji će svim drugim resorima i sektorima sugerirati sličan pristup.
Procijepljenost među zdravstvenim djelatnicima raste, u ovom trenutku s jednom dozom cijepljeno ih je 81.2 posto, a s obje 71.9 posto.
“Apsolutno je potrebno, uz kampanju koja traje, u neposrednom kontaktu i komunikaciji naglašavati prednost cijepljenja. Brojni su dokazi da de facto nema smrtnosti kod onih koji su cijepljeni, pogotovo kod onih s obje doze”, poručio je Beroš.
Kada je riječ o daljnjim poticajima za cijepljenje, u Ministarstvu zdravstva žele pokazati da se oni odnose i na javni sektor, stoga poduzimaju mjere da organiziraju rad prema epidemiološkim okvirima.
Ministarstvo zdravstva od zaposlenika i posjetitelja tražit će covid-potvrdu ili testiranje
Beroš vjeruje da će Ministarstvo zdravstva biti prvo koje će od svih zaposlenika i posjetitelja tražiti covid-potvrdu. Za one koji nemaju ili ne mogu imati potvrdu bit će organizirano antigensko testiranje pri ulazu u zgradu.
Građani koji se iz zdravstvenih razloga ne mogu testirati morat će se pridržavati uobičajenog epidemiološkog okvira.
“To činimo jer želimo i moramo kao resorno ministarstvo pokazati da nema dvostrukih mjerila. Želimo biti prvi koji će omogućiti sigurne uvjete rada svim našim djelatnicima”, naglasio je Beroš.
No onda je upitan koliko je zaposlenika Ministarstva zdravstva cijepljeno.
“Imam, ne mogu ga komunicirati, nisam zadovoljan”, rekao je Beroš pravdajući se zaštitom osobnih podataka.
Netom prije on je rekao broj cijepljenih u cijelom zdravstvenom sustavu, ali za vlastito ministarstvo, iako nitko nije tražio nijedno konkretno ime, pozivao se na zaštitu osobnih podataka.
“Ispod 35 posto. To je poražavajuće”, onda je rekao Beroš.
Također je najavio da će se covid-potvrde za one koji su prvi cijepljeni i kojima uskoro istječe rok produžiti na 10 mjeseci.
Upitan preuzima li odgovornost za fijasko s cijepljenjem, Beroš je poručio kako svoju odgovornost prihvaća, ali dio odgovornosti moraju prihvatiti i oni koji se nisu cijepili jer ne doprinose općem cilju postizanja procijepljenosti, prolongiraju povratak na staro normalno i doprinose mogućem nastanku četvrtog vala epidemije, ali i mogućem produbljenju gospodarske krize.
Na pitanje razmišlja li se da oni koji se ne cijepe, a razbole se, sami snose troškove liječenja, odgovorio je kako se u EU već razmišljalo o tome, ali u Hrvatskoj za sada ne jer je to širi problem, navevši primjer pušenja.
Ustvrdio je i kako se još ne razmišlja o uvođenju obveznog cijepljenja iako je priprema zakona spremna.
“Zakon koji definira obvezno cijepljenje je vrlo jednostavan, treba dodati samo članak koji se odnosi na novu bolest uz 11 postojećih”, kratko je pojasnio.
Što se tiče epidemiološke situacije, Beroš je naveo kako je u posljednja 24 sata zabilježeno 110 novih slučajeva zaraze, više nego prošli tjedan, a testirano je 4105 osoba. Postotak pozitivnih u udjelu testiranih je 2.68 posto.
Najmanje jednom dozom cijepljeno je 45.4 posto odraslog stanovništva, odnosno 37.6 posto ukupnog stanovništva.
Govoreći o važnosti cijepljenja na sjednici vlade, Beroš je rekao da po podacima HZJZ-a nijedna cijepljena osoba u Hrvatskoj nije umrla od posljedica covida-19: “To nedvosmisleno dokazuje da je cijepljenje najsigurnija zaštita od najgoreg ishoda.”
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da nacionalni sustav za izdavanje digitalnih covid-potvrda radi stabilno, a od danas se može zatražiti covid-potvrda koja će vrijediti 210 dana.
Provjera potvrda se provodi na graničnim prijelazima bez teškoća, a do sada je uspješno validirano više od 120.000 potvrda iz 28 država.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!