Hrvatska
IDETE NA PUT? Evo koji su uvjeti ulaska u pojedine države
Stranica Koronavirus.hr objavila je upute u kojima se navodi što je potrebno za prelazak granice u neku državu. Njihove upute prenosimo u cijelosti.
Podsjećaju da se na portalu e-Građani može zatražiti besplatna covid potvrda ako ste cijepljeni, imate negativan test ili ste nedavno preboljeli covid-19. Potvrdu možete zatražiti i u poslovnicama HZZO-a uz predočenje identifikacijskog dokumenta.
Austrija
Ulazak u Austriju iz Hrvatske je moguć uz predočenje jedne od tri potvrde u nastavku:
- potvrde o negativnom testu (brzi antigenski test ne stariji od 48 sati ili PCR- test ne stariji od 72 sata)
- potvrde o cijepljenju
- potvrde preboljenju bolesti COVID-19.
Ako se ne raspolaže niti jednim od navedenih potvrda, nužno se registrirati putem obrasca Pre-Travel-Clearance, te se u roku od 24 sata od trenutka prelaska granice testirati u Austriji.
Kao dokaz o cijepljenju vrijede potvrde na njemačkom ili engleskom jeziku o cijepljenju sljedećim cjepivima: BioNtech/Pfizer: 2 doze, AstraZeneca, 2 doze, Janssen von Johnson & Johnson/Janssen: 1 doza, Moderna: 2 doze, Sinopharm / BIBP (Beijing Bio-Institute of Biological Products Co-Ltd.) 2 doze, Sinovac-CoronaVac: 2 doze
Ulazak u Austriju je moguć:
- s prvom dozom cjepiva: najranije 22. dan, a najkasnije 90. dan od primitka cjepiva
- s drugom dozom cjepiva: odmah po cijepljenju, a najkasnije 270 dana nakon druge doze cjepiva
- s jednokratnim cjepivom najranije 22. dan, a najkasnije 270 dana nakon cijepljenja
- odmah nakon cijepljenja prvom dozom, ukoliko postoji pozitivni test na COVID-19, star najmanje 21. dan, ili potvrda o neutralizirajućim antitijelima koja nije starija od 270 dana.
Kao dokaz o preboljenu vrijedi liječnička potvrda na njemačkom ili engleskom jeziku iz koje je razvidno da je osoba preboljela COVID 19 u vremenskom razdoblju 180 dana, a koja nije starija od 90 dana. Potvrdi o preboljenu istovjetan je i dokaz o neutralizirajućim antitijelima, koji u trenutnu ulaska u Austriju ne smije biti stariji od 90 dana.
Potvrda o testiranju za prekogranične radnike i ostale putnike koji redovno prelaze granicu iz obiteljskih razloga ili iz razloga studija/školovanja vrijedi 7 dana. Djeca do 12 godina oslobođena su obveze testiranja i predočenja ostalih potvrda. Putnici iz medicinskih razloga mogu ući u Austriju bez ograničenja uz predočenje potvrde o nužnosti korištenja medicinske usluge na engleskom ili njemačkom jeziku. Bez ograničenja u Austriju mogu ući: osobe u tranzitu, prijevoznici roba i putnika, Interventna vozila i sl.
Bosna i Hercegovina
Državljani Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu mogu ući s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom. Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom), državljani Republike Srbije i državljani Crne Gore za ulazak u Bosnu i Hercegovine ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2, antigen test niti potvrde o cijepljenju kada u Bosnu i Hercegovinu ulaze direktno iz države čiji su državljani, kao i njihova maloljetna djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.
BiH granice su otvorene za sve strane državljane, pod uvjetom da imaju:
- negativan PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati ako dolaze iz EU, a ako dolaze iz trećih zemalja 72 sata do dolaska na granični prijelaz BiH ili
- negativan antigen test ne stariji od 48 sati ako dolaze iz EU, a ako dolaze iz trećih zemalja 72 sata do dolaska na granični prijelaz BiH, ili
- potvrdu o cijepljenju s dvije doze cjepiva (ili jednom dozom cjepiva koje se prima u jednoj dozi) prije 14 dana i više od dolaska na granični prijelaz BiH, ili
potvrdu liječnika o preboljenju bolesti COVID-19 u razdoblju od 14 do 180 dana prije dolaska na granični prijelaz BiH.
Crna Gora
Trenutno ne postoje ograničenja za hrvatske državljane prilikom ulaska ili izlaska iz Crne Gore. Iako su 1. lipnja 2020. godine ukinute mjere karantene i samoizolacije uvedene zbog sprječavanja širenja pandemije koronavirusa COVID-19, te je dozvoljen slobodan ulazak hrvatskih državljana u Crnu Goru, zbog velikog broja novooboljelih od virusa COVID-19 u Crnoj Gori, preporučuje se izbjegavanje putovanja koja nisu nužna. Nošenje zaštitnih maski na otvorenom i zatvorenom obavezno je na cijelom teritoriji CG, uključujući i djecu stariju od 5 godina.
Francuska
Svi državljani Republike Hrvatske, kao i ostalih zemalja tzv. “zelene zone”, a koji su primili jedno od cjepiva protiv virusa COVID-19 koje je odobrila Europska agencija za lijekove – Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Johnson&Johnson – od 9. lipnja mogu bez ograničenja putovati u Francusku Republiku i to dva tjedna nakon primitka druge doze cjepiva za cjepiva koja su dvofazna (Pfizer, Moderna, AstraZeneca), četiri tjedna nakon primitka jednofaznog cjepiva (Johnson&Johnson) te dva tjedna nakon primitka jedne doze cjepiva za osobe koje su razvile antitijela i potrebna im je samo jedna doza cjepiva, a uz predočavanje odgovarajuće potvrde o cijepljenju. Za osobe koje nisu cijepljene, ostaje na snazi obaveza predočavanja negativnog rezultata PCR testa ili antigenskog testiranja, ne stariji od 72 sata. I dalje je na snazi obaveza nošenja zaštitnih maski u svim javnim zatvorenim prostorima, te u cjelokupnom javnom gradskom i međugradskom prijevozu.
Italija
Vladinom Uredbom iz siječnja 2021. na cijelom nacionalnom teritoriju Italije produljeno je izvanredno krizno stanje do 31. srpnja 2021. godine. Temeljem Vladine Uredbe od 26. travnja Italija je započela s postupnim ukidanjem mjera koje su ograničavale gospodarske i društvene aktivnosti.
Sukladno posljednjoj Uredbi talijanskog ministarstva zdravstva koja je stupila na snagu 28. lipnja 2021. godine, cijela je Italija u bijeloj zona (bez epidemiološkog rizika), ali je i dalje neophodan oprez i ponašanje sukladno pravilima zaštite od epidemije.
Uredbom talijanskog ministarstva zdravstva u razdoblju od 16. svibnja do 30. srpnja 2021. godine, ukinuta je odredba o petodnevnoj samoizolaciji, za sve putnike koji dolaze u Italiju iz zemalja EU, osim iz Velike Britanije za koje je od 21. lipnja 2021. ista ponovno uvedena te se od svih putnika iz UK traži negativan PCR test, petodnevna izolacija te ponavljanje PCR testa, kojim će se ukoliko je rezultat negativan, ukinuti obveza petodnevne izolacije. Ostaje i dalje važeća odredba prema kojoj za ulazak u Italiju svi putnici moraju predočiti negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati. Od 21. lipnja svi putnici iz EU, država Schengenskog sporazuma, Izraela, Kanade, Japana i SAD-a ulaze u Italiju bez obveza samoizolacije odnosno karantene ukoliko posjeduju potvrdu o negativnom testu na COVID- 19 (brzi antigentski test ili PCR test) koji nije stariji od 48 od trenutka uzimanja uzoraka i to za putnike starije od 6 godina; potvrdu o primljenoj drugoj dozi cjepiva, 14 dana prije ulaska u Italiju ili potvrdu o ozdravljenju od virusa COVID-19, ne stariju od 6 mjeseci. Potvrde moraju biti izdane na talijanskom, engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku, te mogu biti u digitalnom obliku EU digitalne COVID potvrde ili potvrde u tiskanom papirnatom obliku. Od 24. svibnja 2021. godine, svatko tko ulazi u Italiju, neovisno o prijevoznom sredstvu i duljini boravka, treba ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika koji je dostupan na sljedećoj poveznici.
Od 28. lipnja maske više nisu obvezne na otvorenom u bijelim zonama, ostaju obavezne u zatvorenim prostorima ili kad nije moguće garantirati socijalnu distancu. U Regiji Campania (Napoli) ostaje obaveza nošenja maske i na otvorenom sve do 31. Srpnja. Preporučuje se uvijek imati masku uza sebe budući da i dalje ostaje u svim regijama obaveza nošenja iste u lokalima, dućanima, trgovačkim centrima. U restoranima je i dalje dozvoljeno biti bez maske samo kada se konzumira za stolom. Također, maska ostaje i dalje obavezna za mjesta kulture; potrebno ju je nositi u muzejima, kinima, kazalištima. Također, obavezna je u svim sredstvima javnog prometa, uključujući i vlak i zrakoplov. Dakle usprkos novoj uredbi o neobaveznom nošenju maski na otvorenom, istu je potrebno imati uza sebe kako bi se istu po potrebi koristilo.
Mađarska
Uredbom Vlade Mađarske od 23. lipnja 2021. ukinuta su sva ograničenja za ulazak u Mađarsku iz Republike Hrvatske, Republike Austrije, Rumunjske, Republike Srbije, Slovačke Republike i Republike Slovenije, osim u slučajevima putovanja civilnim zrakoplovom.
Njemačka
Ulazak u SR Njemačku prema postojećim pravilima u osnovi je moguć svim državljanima Europske unije uz određena ograničenja i pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. SR Njemačka kategorizira područja na rizična, visoko rizična i područja s mutiranim varijantama virusa COVID-19, a kategorizacija je dostupna na poveznici.
Od 27. lipnja 2021. osim Međimurske i Zadarske županije, cijelo područje Republike Hrvatske kategorizirano je kao nerizično.
NAPOMENA: 4. srpnja 2021. doći će do promjene te će Međimurska županija biti skinuta s popisa rizičnih područja, a kao COVID-19 rizično područje biti će kategorizirana samo Zadarska županija. Putnici koji dolaze iz nerizičnih dijelova Republike Hrvatske, mogu ući u SR Njemačku bez obveze najave ulaska, testa, potvrda i karantene.
Putnici koji dolaze iz Republike Hrvatske iz rizičnih područja mogu ući u SR Njemačku bez obveze karantene ukoliko uz dokaz o digitalnoj najavi ulaska (elektronski ili u printanom obliku, dostupno na poveznici) posjeduju:
- negativni PCR test ne stariji od 72 sata (računajući od trenutka uzimanja brisa) ili antigenski test za izravno dokazivanje virusa korona SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati (računajući od trenutka uzimanja brisa), napravljen u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi te ispisan na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku ili
- potvrdu o potpunom cijepljenju cjepivom s popisa Paul-Ehrlich-Instituta na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom ili španjolskom jeziku u papirnatoj ili digitalnoj formi ili
- potvrdu o cijepljenju s jednom dozom cjepiva (cjepivo koje se prima u samo jednoj dozi) uz napomenu da je od cijepljenja prošlo više od 14 dana (cjepiva moraju biti na popisu Paul-Ehrlich-Instituta, dostupno na poveznici) – dokaz o cijepljenju je liječnička potvrda na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom ili španjolskom jeziku u papirnatoj ili digitalnoj formi ili
- potvrdu o izlječenju za osobe koje su preboljele bolest COVID-19 i to liječničku potvrdu na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom ili španjolskom jeziku u papirnatoj ili digitalnoj formi s kojom se dokazuje da je od prestanka bolesti prošlo minimalno 28 dana, a ne više od 6 mjeseci. Od ove obveze su izuzeta djeca do 6 (šest) godina starosti.
- Putnici u zračnom prometu bez obzira iz kojeg područja dolaze (nerizičnih ili rizičnih), obvezni su prije samog polijetanja poštovati pravilo prilaganja dokaza o obavljenom testiranju, dokaza o izlječenju od zaraze ili dokaza o cijepljenju.
Slovenija
Odlukom slovenske Vlade koja se primjenjuje od 03. srpnja 2021. godine objavljen je novi popis država koje se nalaze na zelenom, narančastom, crvenom i tamno crvenom popisu država. Na zelenom popisu država od 03. srpnja nalazi se i cijela Hrvatska (sve hrvatske županije) te hrvatski državljani slobodno ulaze u Sloveniju. Putnici koji ulaze u Sloveniju iz država i administrativnih jedinica na zelenom popisu ne moraju imati negativan PCR ili brzi antigenski test, potvrdu o cijepljenju odnosno potvrdu o preboljenoj bolesti COVID 19, ali moraju predočiti dokaz da su zadnjih pet dana boravili na području koje se nalazi na zelenom popisu, a ako je boravak bio kraći od pet dana onda samo za vrijeme koje su boravili. Osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili administrativnih jedinica na narančastom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena.
Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči jedan od dokaza:
- dokaz o negativnom rezultatu PCR testa koji nije straiji od 72 sata ili brzog antigenskog testa test na virus SARS-CoV-2, koji nije stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa.
potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana, osim ako liječnik ne odluči drugačije, i nije starija od šest mjeseci, ili potvrdu liječnika da je osoba preboljela COVID-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma.
dokaz o cijepljenju protiv COVID-19 kojim se dokazuje da je od primanja: - druge doze cjepiva Comirnaty proizvođača Biontech/Pfizer prošlo najmanje 7 dana,
- druge doze cjepiva COVID-19 Vaccine, proizvođača Moderna prošlo najmanje 14 dana,
- prve doze cjepiva Vaxzevria proizvođača AstraZeneca i cjepiva Covishield proizvođača Serum Institute of India/AstraZeneca prošlo najmanje 21 dan,
- cjepiva Janssen proizvođača Johnson i Johnson prošlo najmanje 14 dana,
- druge doze cjepiva Sputnik V proizvođača Russias Gamaleya National Centre of Epidemiology and Microbiology prošlo najmanje 14 dana,
- druge doze cjepiva CoronaVac proizvođača Sinovac Biotech prošlo najmanje 14 dana,
- druge doze cjepiva COVID-19 Vaccine proizvođača Sinopharm prošlo najmanje 14 dana.
- dokaz da je osoba preboljela COVID-19 (pozitivan test ili potvrda liječnika) i dokaz da je u razdoblju do najviše 8 mjeseci od pozitivnog nalaza testa PCR odnosno početnih simptoma, cijepljenja jednim dozom cjepiva.
Srbija
Odlukom Vlade Republike Srbije od 1. srpnja 2021. izmijenjeni su uvjeti ulaska za građane Republike Srbije, diplomatsko i osoblje ureda međunarodnih organizacija, strane građane s reguliranim boravkom u Republici Srbiji te strane državljane.
Državljani Republike Srbije, osoblje stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava i ureda međunarodnih organizacija (uključujući članove njihovih obitelji koji imaju posebne osobne iskaznice ili identifikacijske dokumente) i strani državljani kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Republike Srbije prilikom ulaska u Republiku Srbiju trebaju priložiti jedan od sljedećih dokumenata:
- Negativni RT-PCR test na prisutnost virusa SARS-CoV-2 ili negativni FIA test brzog antigena ako osoba dolazi iz SAD-a, ne stariji od 48 sati od datuma izdavanja (ako postoji kašnjenje u unosu Republike Srbije, što se ne može pripisati krivnji putnika, već je posljedica vanjskog događaja koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili eliminirati – kašnjenje leta, polazak autobusa, vlakova itd., tada test može biti stariji od 72 sata pri ulasku u Republiku Srbiju);
- Potvrda o cjelovitom cijepljenju koju izdaje nadležna zdravstvena ustanova Republike Srbije, odnosno nadležno tijelo strane države u kojoj je osoba cijepljena;
- Potvrda o bolesti COVID-19: potvrda ili druga javna isprava kojom se navodi da je nositelj isprave obolio od bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2, odnosno da je osobi dijagnosticiran virus SARS-CoV-2, pod uvjetom da prvo ispitivanje ne smije biti kraće od 14 dana, niti dulje od šest mjeseci i koje izdaje Zavod za javno zdravstvo za teritorij Republike Srbije, odnosno nadležno tijelo države s kojom Republika Srbija ima potpisan sporazum ili de facto uzajamnost o priznavanju takvih dokumenata.
Strani državljani mogu ući u Republiku Srbiju pod uvjetom da posjeduju jedan od sljedećih dokumenata:
- Negativni RT-PCR test na prisutnost virusa SARS-CoV-2 ili negativni FIA test brzog antigena ako osoba dolazi iz SAD-a, ne stariji od 48 sati od datuma izdavanja (ako postoji kašnjenje u unosu Republike Srbije, što se ne može pripisati krivnji putnika, već je posljedica vanjskog događaja koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili eliminirati – kašnjenje leta, polazak autobusa, vlakova itd., tada test može biti stariji od 72 sata pri ulasku u Republiku Srbiju);
- Potvrda o cjelovitom cijepljenju koju je izdala Republika Srbija, odnosno strana država s kojom je Republika Srbija potpisala sporazum o priznavanju cijepljenja ili s kojom postoji de facto uzajamnost u priznavanju potvrde o cijepljenju;
- Potvrda o bolesti COVID-19 – potvrda ili druga javna isprava kojom se navodi da je nositelj isprave obolio od bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2, odnosno da je osobi dijagnosticiran virus SARS-CoV-2, pod uvjetom da prvi test ne smije biti kraći od 14 dana, niti dulji od šest mjeseci i izdao ga je Zavod za javno zdravstvo osnovan za područje Republike Srbije, odnosno nadležno tijelo države s kojom Republika Srbija ima potpisan sporazum ili de facto uzajamnost o priznavanju takvih dokumenata.
Velika Britanija
Od 17. svibnja 2021. turistička putovanja u UK više neće biti ilegalna, te stupa na snagu tzv. „sustav semafora“ za međunarodna putovanja koji kategorizira države na “zelene” (green), “žute” (amber) i “crvene” (red). Republika Hrvatska je trenutno na žutoj listi, što podrazumijeva testiranje 72 sata prije putovanja, te desetodnevnu samoizolaciju na adresi boravka u UK, uz dodatno testiranje drugog i osmog dana samoizolacije (uz mogućnost prekidanja samoizolacije nakon petog dana uzimanjem posebnog dodatnog testa, pri čemu je i dalje nužno obaviti testiranje osmog dana). Spomenute mjere odnose se na sve putnike, uključujući i one koji posjeduju certifikat o cijepljenju ili imunitetu na Covid-19 (ne postoje izuzeća za tu kategoriju putnika). Navedene mjere odnose se i na navijače koji planiraju dolazak na utakmice Europskog nogometnog prvenstva. Dodatne informacije moguće je pronaći na stranicama britanske Vlade:
Preduvjet za polazak na put u UK je negativan rezultat testiranja na Covid-19 u periodu tri dana prije putovanja, posjedovanje tzv. travel test packagea koji sadrži dva testa na COVID-19 koje treba obaviti tijekom samoizolacije te ispunjen tzv. passenger locator form u kojem se, između ostaloga, navode detalji o adresi gdje će se provesti desetodnevna samoizolacija, kao i reference number za kupljeni travel test package. Na lokaciji gdje će se izvršiti samoizolacija potrebno je obaviti jedan test na COVID-19 drugog dana samoizolacije (ili prije toga) te osmog dana samoizolacije (ili nakon toga). Do 17. svibnja također je potrebno ispuniti tzv. Travel Declaration Form kojim se potvrđuje da postoje zakonom dopušteni razlozi za putovanje, ali nakon tog datuma više se neće trebati ispunjavati. Više informacija vezana za putovanja u Veliku Britaniju možete pronaći na poveznici.
Škotska, Wales i Sjeverna Irska imaju vlastita pravila vezano uz putovanja, te upućujemo sve osobe koje putuju u te regije da detaljno prouče informacije na njihovim službenim stranicama.
Švicarska
Hrvatska se od 3. 6. 2021. ne nalazi na švicarskom popisu zemalja s visokim rizikom od zaraze korona virusom, pa sve osobe koje u Švicarsku dolaze iz Hrvatske ne trebaju u karantenu. Sve osobe koje dolaze u Švicarsku Konfederaciju iz Republike Hrvatske, autobusom, vlakom, brodom ili zrakoplovom dužne su ispuniti online obrazac koji je dostupan na poveznici. Sve osobe koje u Švicarsku dolaze zrakoplovom obavezne su prilikom ukrcaja mora predočiti negativan PCR test ne stariji od 72 sata.
Izuzeća:
- djeca do 16 godina starosti
- osobe koje su potpuno cijepljene sukladno preporukama švicarskog Saveznog ureda za javno zdravstvo ili zemlje dolaska, uz predočenje odgovarajuće dokumentacije (vrijedi do 6 mjeseci nakon primljenog cjepiva)
osobe koje su unazad 6 mjeseci (računajući od 11. dana prvog pozitivnog rezultata korona testa) preboljele COVID-19 (uz predočenje odgovarajuće dokumentacije) - Za putnike koji dolaze u Švicarsku Konfederaciju otvoren je info telefon: +41 58 464 44 88 (dostupan svakodnevno od 6:00 do 23:00).
Više informacija možete pogledati OVDJE.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!