Hrvatska
Nova pravila u prometu: Za vožnju e-romobila sa slušalicama kazna 1000 kuna
Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.
Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani. U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.
Na nogostupu do 5 km/h
Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila. U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.
Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina, piše Jutarnji list.
Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.
Samo jedna slušalica
Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici “pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.
Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
Živorad
9. srpnja 2021. at 15:25
A šta če da bidne ako se vozim na e-traktorčetu i na vokmen slušam musiku?