Hrvatska
Hoće li nam trebati treća doza cjepiva?
Dok mnogi cijepljenje odbijaju, delta soj koronavirusa brzo se širi, trenutno najviše Portugalom, Španjolskom i Ciprom. U Europi će postati definitivno dominantan najkasnije do kraja kolovoza, govore izvješća Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC).
Skok broja zaraženih u Izraelu, a među kojima je i velik broj cijepljenih, izaziva zabrinutost pa se ponovno aktualizira i mogućnost docjepljivanja trećom dozom. Zbog reinfekcija nakon šest mjeseci među cijepljenima i zbog širenja delta varijante virusa, Pfizer je najavio da će od američke regulatorne agencije sljedećeg mjeseca zatražiti odobrenje i treće doze njihova cjepiva protiv covida-19.
No američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i tamošnji CDC objavili su u zajedničkom priopćenju da Amerikanci koji su potpuno cijepljeni ne trebaju, zasad, docjepljivanje trećom dozom. Bit će spremni odobriti treću dozu ako znanost dokaže da je to potrebno, dodali su. Izraelsko ministarstvo zdravstva iznijelo je podatak da je učinkovitost Pfizerova cjepiva u sprečavanju infekcija, ali i simptomatskog oboljenja pala na 64% u lipnju. No, riječ je uglavnom o blažim simptomima, dok zaštita od teže kliničke slike i dalje stoji.
Pfizerova najava treće doze dolazi gotovo istovremeno s najavom kako će se trajanje europskih digitalnih covid-potvrda sa sadašnjih 210 dana produljiti na deset mjeseci. To produljenje odobrava se temeljem dokazanog trajanja imunosti pa je pitanje je li treća doza potrebna.
“Pfizer pokušava razviti tehnologiju koja će bolje kontrolirati nove varijante, vođeni idejom da bi treća doza cjepiva mogla izazvati jači, dugotrajniji i širi imuni odgovor. Moguće je da to neće ni biti potrebno iz razloga koje ste naveli, ali i zato što dvije doze cjepiva pružaju efikasnu zaštitu protiv težih oblika bolesti, čak i protiv delta varijante. U svakom slučaju, nije na odmet razvijati dalje tehnologiju u borbi protiv covida-19. Politika i struka mogu na koncu još uvijek odlučiti hoće li preporučiti treću dozu ili ne. Stoga ovo testiranje ne znači da će se cjepivo primijeniti, nego da će Pfizer provjeriti koliko je to sigurno i učinkovito kako bi na temelju te informacije mogli djelovati”, rekao je prof. Luka Čičin Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u Braunschweigu za Večernji list.
Pfizer, a vjerojatno i ostale farma-kompanije, trenutno testiraju koliku dodatnu zaštitu pruža treća doza, kaže prof. Nenad Ban, molekularni biolog s ciriškog ETH-a.
“To je važno ustanoviti jer je za očekivati da će naš imuni odgovor na virus biti slabiji što više vremena prođe između cijepljenja i infekcije. Za sada testiranja pokazuju da su dvije doze dovoljne da bi se razvio imunitet koji će nas štititi najmanje godinu dana od originalnog soja SARS-CoV-2. Međutim, sada je važno ustanoviti koliko dugo smo zaštićeni s dvije doze u slučaju da se virus promijeni, kao što je slučaj s različitim varijantama koje postaju dominantne. Ako se pokaže da sve više cijepljenih ljudi obolijeva od novih varijanti virusa, onda će vjerojatno biti potrebno ponuditi treću dozu cjepiva koje može biti isto kao i originalno, ili adaptirano da potakne imuni odgovor specifično protiv trenutačno dominantne varijante virusa. U svakom slučaju, nadajmo se da nam treća doza neće biti skoro potrebna, ali je važno da se testovi provode, da bude dostupna ako zatreba. U ovom trenutku se u Hrvatskoj ne trebamo brinuti oko treće doze, problem je u tome što je kod nas još relativno mali postotak ljudi cijepljen. Kako pandemija ne posustaje, gotovo je sigurno da će većina ljudi ako se ne cijepi prije ili kasnije oboljeti od covida-19, što predstavlja daleko veći rizik nego cijepljenje”, ističe Ban.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa