Connect with us

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ uvjerljivo prvi, velik skok Možemo

Objavljeno

-

U sinoćnjem RTL-u Danas objavljeni su rezultati najnovije ankete.

HDZ je tako i u srpnju uvjerljivo na prvom mjestu. Vladajuću stranku, uz rast rejtinga u odnosu na dva prethodna mjeseca, bira 27,4 posto ispitanika (lipanj – 26,8 posto). SDP se, uz blagi pad, dodatno udaljio. Sada su na 18,7 posto (lipanj – 18,9 posto). Za vratom im, s 16,9 posto, puše platforma Možemo! koja na krilima pobjede u Zagrebu i ovoga mjeseca bilježi rast od gotovo 4 postotna boda (lipanj – 13,4 posto).

Nakon toga su dvije desne opcije: prvo Domovinski pokret koji bilježi pad rejtinga (srpanj – 6,4 posto, lipanj – 8,2 posto), a onda i Most s nešto blažim padom (srpanj – 4,8 posto, lipanj – 5,4 posto). Svi ostali su daleko: od HSS-a (srpanj – 1,5 posto, lipanj – 1,7 posto).

Nakon njih su Fokus (1,3 posto) pa Centar (srpanj – 1,2 posto, lipanj – 1,5 posto) i IDS (srpanj – 1,2 posto, lipanj – 0,8 posto).

Slijedi HNS (srpanj – 1,1 posto, lipanj – 1,4 posto), a ispod jedan posto pala je stranka preminulog Milana Bandića (srpanj – 0,9 posto, lipanj – 1,2 posto). Ostali su i ispod toga, a postotak neodlučnih i dalje je visok: 13,7 posto.

Najpozitivniji političari
Odlazimo na ljestvicu najpozitivnijih političara gdje se iščitavaju znakoviti trendovi.

Predsjednik Zoran Milanović (srpanj – 17,5 posto, lipanj – 20,7 posto) ostaje prvi izbor, ali rejting mu u odnosu na lipanj pada za više od tri postotna boda. Istovremeno blagi rast bilježi premijer Andrej Plenković (srpanj – 17,1 posto, lipanj – 16,8 posto) pa su rejtinzi dvaju predsjednika najbliži u zadnjih godinu dana – 17,5 naprema 17,1!

No nikad ozbiljnije približio im se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je, uz rast rejtinga, u srpnju na 14,9 posto (lipanj 11,5 posto).

Svi ostali daleko su od vodećeg trojca. Miroslav Škoro na 2 posto (lipanj – 2,1 posto), pa predsjednik SDP-a Peđa Grbin (srpanj – 1,9 posto, lipanj – 1,7 posto). Slijede Božo Petrov (srpanj – 1,8 posto, lipanj – 0,8 posto) pa Miro Bulj (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 0,6 posto).

Isti rejting ima ministar financija Zdravko Marić (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 2,2 posto), a ispod toga su i Nikola Grmoja (srpanj – 1,4 posto, lipanj – 0,5 posto) ali i ministar zdravstva Vili Beroš koji je u jeku kampanje o cijepljenju pao ispod jedan posto (srpanj – 0,8 posto, lipanj – 1,4 posto).

Nitko je ovoga mjeseca s 20,3 posto uzeo primat jer najviše građana, više od petine smatra da je najpopularniji političar – Nitko!

Najnegativniji političari
Odlazimo i na ljestvicu najnegativnijih političara čiji vrh drže tri predsjednika.

Građani najčešće premijera Andreja Plenkovića vide kao najnegativca, poruka je to više od četvrtine ispitanika, nešto više nego u lipnju (srpanj – 26,3 posto, lipanj – 26 posto). Znatno češće nego tada građani predsjednika Republike Zorana Milanovića (srpanj – 19,7 posto, lipanj – 15,1 posto) vide u negativnom svjetlu. Uz rast od gotovo pet postotnih bodova takav je stav gotovo petine ispitanika. Treći najnegativac je predsjednik Sabora Gordan Jandroković (srpanj – 4,5 posto, lipanj – 3,4 posto).

Dvostruko rjeđe nego u lipnju građani negativnim smatraju Miroslava Škoru (srpanj – 4,3 posto, lipanj – 8,6 posto). Slijedi Milorad Pupovac (srpanj – 2,5 posto, lipanj – 2,9 posto), pa Peđa Grbin (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 0,7 posto) i Vili Beroš (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 1 posto), a onda i Zlatko Hasanbegović (srpanj – 1,6 posto, lipanj – 2,6 posto).

U top deset negativaca su još Hrvoje Zekanović (srpanj – 1,1 posto, lipanj – 0,2 posto) i Nikola Grmoja (srpanj – 0,7 posto, lipanj – 0,2 posto), a da su negativni svi političari poručuje 11,7 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora…
Pantovčak građani nešto slabije ocjenjuju (srpanj – 2,90, lipanj – 3,16), baš kao i Hrvatski sabor (srpanj – 2,20, lipanj – 2,21) dok su Vladu ispitanici ocijenili nešto bolje nego u lipnju (srpanj – 2,40, lipanj – 2,35).

Smjer kretanja države
Završavamo sa smjerom kretanja države: pesimističnih je nešto manje nego prošlom mjeseca ali i dalje 62,5 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (lipanj – 63,7 posto).

Da je smjer dobar, godinu dana nakon parlamentarnih izbora i u finalu borbe s koronavirusom, smatra manje od četvrtine ispitanika (srpanj – 22,4 posto, lipanj – 21,7 posto).

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 5. do 8. srpnja 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu