Hrvatska
REAGIRALI PRIJATELJI ŽIVOTINJA Na Jadrolinijinom trajektu snimljen tigar!
Društvenim mrežama danas kruži fotografija s jednog od Jadrolinijinih trajekata na kojemu je u kavezu prikolice snimljen – tigar. Reakcije su brojne – jedni tvrde da riječ može biti samo o fotomontaži, drugi da se tigar prevozi do izvjesnog privatnog zoološkog vrta na jednom od otoka. Poslijepodne su reagirali i Prijatelji životinja:
“Prijatelji životinja svoju prvu prijavu vezanu za tigra napisali su još prije više od 15 godina. Razumno je bilo za očekivati da nadležne institucije reagiraju oduzimanjem i kažnjavanjem. No to ne da se nije dogodilo, već je počinitelj bio ohrabren da nabavi i ženku te se krenulo s uzgojem. Nakon toga tigrovi su se pojavili i bili iznajmljivani barovima i noćnim klubovima kao atrakcija. Veterinarska inspekcija pomogla je legalizirati sve učinjene radnje, a tek poneki postupci s tigrovima zaustavljeni su zbog pritiska udruga, medija i javnosti.
Prijatelji životinja navode da su tigrovi u Hrvatskoj zatočeni kako u registriranim zoološkim vrtovima, tako i u tzv. privatnim kolekcijama, a svoju jadnu sudbinu dijele s mnogim drugim divljim životinjama. Svima njima mjesto je u njihovom prirodnom okolišu, a ne u zatvorima radi ljudske zabave u kojima se dodatno razmnožavaju kako bi se nastavila trgovina, povećao profit, a njihova patnja prenijela na nove generacije nevinih zatočenika naglašavaju iz Udruge.
Scena tigra na trajektu simbolizira groznu stvarnost po pitanju zaštitite divljih životinja u Hrvatskoj jer Prijatelji životinja tvrde da je teško odrediti je li gore ako se radi o nelegalnoj radnji ili ako se radi o legalnoj radnji, onu uz podršku nadležnih institucija. Tigru zaista svejedno, a i za nas jednako sramotno, izjavljuju iz Udruge. Tigra bez obzira na destinaciju čeka psihičko zlostavljanje zatočeništvom, a na raspolaganju će imati 18 tisuća puta manje prostora nego što bi ga koristio u svojem prirodom okolišu.
Kad je nešto registrirano i legalizirano ne znači da je ujedno pravedno i moralno te da životinje ne pate. Svi zoološki vrtovi funkcioniraju na jednak način i s jednakim ciljem bez obzira na uvjete držanja, objašnjavaju Prijatelji životinja i dodaju da je kod svih prisutno prisilno zatočavanje divljih životinja, njihov uzgoj i trgovina, a sve u svrhu zarade, zabave ili nekog drugog razloga nevezanog za zaštitu životinja s kojom zoološki vrtovi nemaju veze.
Prijatelji životinja se nadaju da će možda ova situacija gdje smo na vlastitoj koži osjetili što je izolacija, a koja nije ni približna osjećaju bespomoćnosti i apatije zatočenih divljih životinja, potakne ljude diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj da se zamisle kako je živim bićima koje smo uzgojili da bi patili u zatočeništvu u kojem će na kraju i umrijeti. Njima neće pomoći cjepivo niti će im biti ublažene mjere, a kada mi u potpunosti zaboravimo vrijeme izolacije, oni će ostati u svojoj trajnoj izolaciji zbog koje su odavno psihički oboljeli.
Vrijeme je da se zapitamo zar zaista želimo da fotografije iz Hrvatske po kojima ćemo biti zapamćeni budu scene tigrova na trajektima i medvjeda kraj gostionica, da se uz sve prirodne ljepote i životinje u njima koje trebamo čuvati ponosimo onim zatočenima koje uopće nisu iz naših krajeva niti bi tu trebale biti, kažu u udruzi Prijatelji životinja.
Prijatelji životinja stoga priprema kampanju Zaobiđi zoološki kako bi skrenula pozornost na mučenje životinja u zoološkim vrtovima i osvijestila ljude da zoološki vrtovi nemaju nikakve veze sa zaštitom životinja, ali itekako imaju veze s lošom edukacijom da su divlje životinje tu za našu zabavu i naše žive kolekcije. Prijatelji životinja mole sve da posjete www.zaobidi.net i pročitaju samo par šokantnih informacija koje su svakodnevica zatočenim životinjama te pomognu da kampanja što prije ugleda svjetlo dana.
Što se tiče tigra na trajektu udruga Prijatelji životinja pokrenut će nadležne institucije tražeći ih konkretnu reakciju, no prema dosadašnjem iskustvu možda će time i odmoći jadnom tigru čije će zatočavanje i patnja dobiti i službene papire.”
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu