Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) STIHOVI ZVANE ČRNJE NA SPOMENICIMA ZRINSKOM I FRANKOPANU U BEČKOM NOVOM MJESTU 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu

Published

on

Zbog globalne pandemije COVID-19 planirani 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu, koje organizira Matica hrvatska Šopron, Čakavska katedra Šopron, Udruge Hrvati i Zaklada „KUME“ Koljnof, nisu održani, kako su planirani u studenome 2020. godine, već su odgođeni za 2021. godinu, u doba kada za to budu povoljne epidemiološke i druge prilike. Odlučeno je da se prošlogodišnji Koljnofski književni susreti održe od 6. do 11. srpnja 2021. godine, u okviru tradicionalne manifestaciji Po staza naših starih 2021., koju osmišljava i priređuje isti organizator.

Domaćin Koljnofskih književnih susreta je, kao i uvijek bio je dr. Franjo Pajrić, a selektor i voditelj programa književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je ove 12. Međunarodne koljnofske književne susrete odlučio posvetiti haiku poeziji i predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju. Posebni dio programa posvećen je tragičnoj pogibiji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu.

S hrvatske strane Susretima osobno i na daljinu sudjelovali su književnici, znanstvenici i umjetnici Mihael Štebih, Đurđa Vukelić Rožić, Lana Derkač, Sanja Knežević, Tomislav Maretić, Ernest Fišer, Davor Šalat, Vlatko Majić, Ante Tičić i Tomislav Marijan Bilosnić.

Uz književnike iz Hrvatske Koljnofskim susretima su se pridružili i hrvatski književnici s prostora Gradišća u Mađarskoj i Austriji, Timea Horvat, Šandor Horvat, Robert Hajszan, Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann, Ana Šoretić Uz gostovanja na programu književnih susreta organizirano je više predavanja, predstavljanja knjiga i književnih nastupa u Nardi, Bečkom Novom Mjestu, Čepregu, Šopronu i Koljnofu. S obzirom na nastalu situaciju 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu bavili su se sadržajima tematskih predavanja, čitanja u prirodi i svečanim recitalima.

Hrvatski književnici svojim domaćinima tradicionalnoj manifestaciji Po staza naših starih 2021. pridružili su se u Čakovcu gdje ih je pozdravio Mihael Štebih, a Susreti su službeno započeli u Nardi, u utorak 6. srpnja gdje je odana počast nedavno preminulom kolegi Lajošu Škrašiću, dok su svoje pjesme čitali dr. Šandor Horvat, Tomislav Marijan Bilosnić, dr. Robert Hajszan, izv. prof. dr. Sanja Knežević i Timea Horvat. Svojim radovima predstavili su se na daljinu i Tomislav Maretić, Vlatko Majić, i Đurđa Vukelić Rožić. Đurđa Vukelić Rožić najavila je donaciju haiku knjiga za biblioteku Koljnofskih književnih susreta, odnosno za hrvatske knjižnice u Gradišću. U programu, koji je na otvorenom pratilo više stotina
stanovnika ovog mjesta na jugu mađarske strane Gradišća, čitale su se haiku pjesme, a T. M.
Bilosnić i dr. Šandor Horvat održali su i predavanje o haiku poeziji u Hrvatskoj.

Sljedeći dan, u srijedu 7. srpnja, književnici su sa svojim domaćinima posjetili Poljance, u knjižnici Vorištana održano je književno sijelo na kojemu je voditelj susreta najavio svoje kolege, sudionike Susreta na daljinu, pjesnike Ernesta Fišera, Lanu Derkač, Davora Šalata, i Antu Tičića. Knjižnici su poklonjene knjige sudionika susreta. Potom su sudionici 12. književnih susreta Koljniof 2020. pohodili Bečko Novo Mjesto, gdje su pred biste Zrinskog i Frankopana položili vijenac s natpisom „Dva človeka so vajka / kako dva križa“, stihovima iz pjesme „Križ“ Zvane Črnje. Dr Herbert Gassenr, domaćin ovog pohoda održao je predavanje na temu pogibije Zrinskog i Frankopana, a izv. prof. dr. Sanja Knežević održala je predavanje „Tematika Zrinskih i Frankopana u hrvatskom povijesnom i novopovijesnom
romanu“.

U čast jubileja 350. godišnjice smrti Zrinskog i Frankopana održan jer i pjesnički recital. Istoga dana pjesme su se čitale i na brdu iznad Cogrštofa, gdje je književnicima Susreta domaćica bila književnica Ana Šoretić.

U četvrtak, 8. srpnja, u kapeli Janković u Čepregu, Tomislav Marjan Bilosnić čitao je Pjevanja svetom Ivanu od Križa, a Sanja Knežević haiku izbor iz ciklusa „Molitva s Ugljana“.

U petak, 9. srpnja, u Koljnofu, po završetku povorke Po staza naših starih, na terasi restorana Levanda, upriličena je književna večer, kojoj se pridružila pjesnikinja Dorothea Zeichmann, koja je predstavila svoja najnovija izdanja. T. M. Bilosnić, kao voditelj Međunarodnih književnih susreta Koljnof, još jednom je okupljenu publiku upoznao s nazočnim sudionicima Susreta, kao i onima koji u njima zbog pandemijskih problema sudjeluju na daljinu. Književni program glazbeno su oblikovali Koljnofskih tamburaša pa je druženje potrajalo do kasno u noć.

Planirani susret odlaska u Slovačku, u petak 9. srpnja zbog pandemije je odgođen, pa su književnici posjetili prastaru Crkvu sv. Jaskova u Lébénu, gdje su upriličena čitanja pjesama vjerskog karaktera i molitva sudionika. T. M. Bilosnić je pročitao izbor iz svoje zbirke pjesama „Molitve“ nagrađene Nagradom „Tin Ujević“. Koljnofski književni susreti simbolično su završili na grobu Mate Meršića Miloradića u Kemlji. Sanja Knežević pročitala je svoju pjesmu posvećenu Tinu Ujeviću, hrvatskom književnom velikanu, kojemu se ove godine obilježava 160. obljetnica rođenja, čime su na simboličan način povezani Vrgorac-Frakanavu-Zagreb i Kemlju, tako što je otpjevana gradišćanska himna na stihove Miloradića „Hrvat mi je otac“. Konačno s Mošonskog Dunava odaslani su pozdravi našim sunarodnjacima u Slovačkoj i Češkoj, i najavljeni naredni 13. Međunarodni književni susreti Koljnof 2021. već za kolovoz ove godine.

Zbog već sada najavljenih mjera u listopadu dogovoreno je da se ovogodišnji susreti održe krajem mjeseca kolovoza. Bit će opet simbolike, jer je 29. kolovoza vjerski praznik Glavosjeka, a u Šopronu je jedina viteška crkva još u funkciji posvećena Ivanu Krstitelju.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru

Published

on

By

U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.

U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.

U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.

Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.

Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.

Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.

U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.

Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.

Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.

FB: Književna frankofonija

Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice  i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.

Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).

Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i  ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…

Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti  te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj. 

 
Continue Reading

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE / U “Srijedom u sridu” 20. studenoga izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić

Published

on

By

Sveučilište u Zadru poziva na predstavljanje znanstvenika u sklopu ciklusa „Srijedom u sridu“. U srijedu, 20. studenoga 2024. s početkom u 18 sati u novom Studentskom domu, Puta Stanova 1 a predstavljamo izv. prof. dr. sc. Marijanu Tomić s Odjela za informacijske znanosti i iz Centra za istraživanje glagoljaštva.

Znanstvenica izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić vodi nas u svijet glagoljaštva i digitalne transformacije povijesnih rukopisa.

Svake treće srijede u mjesecu poslušajte karijere i priče koje inspiriraju..

 
Continue Reading

ZADAR / ŽUPANIJA

Novi projekt financiran iz NPOO-a: U Lišanima uskoro izgradnja školske sportske dvorane

Published

on

By

U Lišanima Ostrovičkim svečano je obilježen Dan općine i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Nikole Tavelića. Uz vijećnike, svečanoj sjednici Općinskog vijeća su nazočili brojni uzvanici, uz ostale župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnici i načelnici susjednih jedinica lokalne samouprave (JLS-a) te mještani Lišana.

U uvodnom obraćanja predsjednik Općinskog vijeća Karlo Martin Kalcina zahvalio je svima na dolasku te izrazio nadu da će se zajedništvom vijećnika i općinske administracije nastaviti raditi na korist svih mještana, dok je općinski načelnik Zvonimir Mijić govorio o najvažnijim projektima koji su provedeni u proteklom razdoblju – od uređenja nerazvrstanih cesta, dječjeg igrališta, modernizacije javne rasvjete, do podizanja iznosa učeničkih stipendija.

Posebno je pohvalio braniteljsku poljoprivrednu zadrugu Agro-Lišane koja je krenula s modernizacijom opreme kroz nacionalne natječaje te bi u narednom razdoblju trebala iskoristiti puni potencijal novoizgrađenog sustava navodnjavanja Lišansko polje veličine 240 hektara, kojeg je sredstvima iz EU fondova izgradila Zadarska županija.

Načelnik Mijić je ujedno najavio da bi uskoro trebala biti gotova projektna dokumentacija za novi dječji vrtić, a u suradnji sa Zadarskom županijom pokrenut je projekt izgradnje sportske dvorane za osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića koja će biti financirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Župan Božidar Longin istaknuo je kako Zadarska županija itekako prati zbivanja u JLS-ima na svom području pružajući potporu razvojnim projektima lokalne samouprave.

„Naše razvojne agencije uvijek su na usluzi jedinicama lokalne samouprave kao potpora za pripremu projekta za prijavu na natječaje za sredstva EU, a što je ova Općina više puta i iskoristila. Sinergija je ključna za razvoj te će lokalna samouprava uvijek imati našu potporu za sve svoje kvalitetne razvojne projekte. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima“, poručio je župan koji je tom prigodom uručio ugovor u vrijednosti od 20 tisuća eura za projekte izgradnje prometnica na području Općine Lišane Ostrovičke.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu