ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN GOSPE KARMELSKE Nadbiskup Puljić u Turnju: “Ne bojmo se nikakvih zavođenja i zastrašivanja!”
Blagdan Gospe Karmelske svečano je proslavljen u petak 16. srpnja u župi Gospe Karmelske u Turnju. Koncelebrirano večernje misno slavlje za vanjskim oltarom na trgu ispred župne crkve, potom i procesiju s kipom Gospe Karmelske kroz mjesto, predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
„Blagdan Gospe od Karmela ulijeva nam snagu i sigurnost da se ne bojimo nikakvih zavođenja i zastrašivanja. Ne treba se bojati. Mi imamo jače oružje. Imamo sakramente, imamo Crkvu. Imamo svece i zaštitnike. Pa čega se bojati?“ ohrabrio je nadbiskup Puljić, podsjetivši na uklesani zapis u kamenu na starim zidinama Šibenika: „Mene ne štite ni visoke zidine, ni more koje me okružuje. Mene u svakom trenutku čini sigurnim ruka moga Gospodara čiju sliku vidiš uklesanu na ovom kamenu“.
„Kako lijepa molitva!? Kako je to lijepo pročitati, osjetiti duh vjere, sigurnosti i predanosti – mene u svakom trenutku čini sigurnim ruka moga Gospodina. Zašto bismo se mi plašili Balovih zavodnika, kad imamo Oca koji sve drži, svime upravlja i s trunkom vjere možemo sve nadvladati. Blago nama kad imamo takve zagovornike i kad imamo tu sigurnost koju nam vjera daje“ rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je u propovijedi govorio o poruci života sv. Ilije za nas danas, jer blagdan Gospe od brda Karmela doziva u razmatranje brdo Karmel koje je u Palestini bilo mjesto gdje je prorok Ilija vatreno branio vjeru Izraela.
„Tumači Svetog Pisma kažu da je Karmel slika Božje nazočnosti, njegove blizine, ljupkosti, plodnosti, Božje milosti. Sveto brdo Karmel predstavlja mjesto naročite Božje blizine. Veliki mistik i naučitelj iz karmelskog reda, sv. Ivan od Križa, daje uputstva da se Boga može naći ‘Usponom na brdo Karmel’ kamo se čovjek može popeti samo uz žrtvu i odreknuće“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je na brdu Karmel prorok Ilija vatreno branio vjeru Izraela.
„Ilija je bio poznat po neslomljivoj odlučnosti u Božjoj službi. Isus ga je više puta u svom propovijedanju spomenuo i obasipao pohvalama. S njim je bio na gori preobraženja, Taboru. Arkanđeo Gabrijel navijestio je Ivana kao drugog Iliju koji će „ići pred Mesijom u duhu i sili Ilijinoj“ kako bi pripremio narod Gospodinu“ podsjetio je nadbiskup, opisavši kontekst vremena „vatrene borbe za vjeru Izraela dragog proroka Ilije s brda Karmela“.
„Prorok Ilija živio je u doba najdublje religiozne krize i velikog otpada od Boga u izraelskom kraljevstvu, u vrijeme bezbožnog kralja Ahaba i njegove opake žene Jizabele. Upravo na poticaj Izabele kralj je odlučio iskorijeniti vjeru u jednog i pravog Boga u Izraelu, dao je porušiti Jahvine oltare i svetišta, poubijati svećenike i proroke. A narod je, što silom što milom, pošao za bezbožnim kraljem. Premda je ostao jedini prorok u čitavoj zemlji, nije se dao slomiti ni zastrašiti. Nastupao je vatrenim žarom, silnim i poznatim govorima“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je Bog pratio Ilijine riječi popratnim znakovima: kad je najavljivao sušu i glad (1 Kr 17, 1 – 18), krvavo istrebljenje i propast Ahabove loze (1 Kr 21, 21 – 24), kad je s neba molitvom snio vatru na žrtvu na Karmelu kao dokaz da slijedi pravoga Boga nasuprot Balovih proroka (1 Kr 18, 30 – 40).
„No, prorok Ilija to je morao skupo plaćati. Bio je vječni beskućnik i patnik. Borio se na dva kolosijeka: s bezbožnim kraljem Ahabom te sa svojim sunarodnjacima koji su se olako dali zavesti od Balovih sljedbenika“ upozorio je mons. Puljić.
Ilijino uzorno vojevanje na dva kolosijeka nadbiskupa je potaknulo razmišljati o „dvojici trajnih neprijatelja Kristovog duha i evanđelja, od kojih je jedan izvan nas, a drugi u nama. S njima se sveti Ilija uspješno i hrabro nosio i pokazao kako su to naša dva ‘zrakoplova koja treba obarati’“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je čovjek ranjeno biće.
„Unutarnja slabost čovjeka i izvanjska zavodljivost dva su neprijatelja s kojima nam se treba boriti i nositi, poput proroka Ilije. Bez Božje pomoći čovjek je slab i nemoćan te lako podložan zavođenjima Bala i Balovih napasnika. Jer ranjen je u svim svojim unutarnjim moćima razuma, volje, srca i savjesti“ rekao je mons. Puljić.
„Čovjekov razum trebao bi biti siguran instrument istine, a ipak lako podliježe zabludama. Volja, moć slobodne odluke trebala bi birati samo dobro, a ipak se tako lako prikloni zlu. Ljudsko srce, simbol afektivnog života, trebalo bi biti dobrohotno, srce koje ljubi Boga i ljude, a često je ispunjeno nepomirljivom mržnjom do iskorjenjenja. Savjest bi trebala bdjeti nad našim odlukama i točno ocijeniti što je dobro, a što zlo. A ona je tako često slijepa, pospana i mrtva“ upozorio je nadbiskup Puljić.
„Osim tih urođenih nutarnjih glasnika razuma, savjesti, srca i volje, čovjek je podložan i zavođenjima izvana, pa lako upadne u stupice i mreže starog „napasnika i zavodnika ljudskog roda od početka. Isus je na to upozoravao kad je govorio o „knezu ovoga svijeta“ (Iv 12, 31), kad je opisivao „velikog lašca i ubojicu ljudskoga roda“ (Iv 8, 44) i „zakletog Božjeg neprijatelja“ (Lk 8, 12) te kad je slikovito opisivao „sijača kukolja po Božjim njivama“ (Mt 13, 39). Zašto je čovjek sebičan i sklon zlim nagnućima? Zašto ga je lakše pokvariti, nego odgojiti da bude uistinu dobar? Muči nas i činjenica da je uvijek bilo lakše rušiti, nego graditi“ potaknuo je na razmišljanje nadbiskup, ohrabrivši da nas unatoč svemu tome sveti Pavao, apostol naroda, tješi da smo darom krštenja primili Božje posinstvo.
„Mi nismo samo ranjena, nego i otkupljena bića. Spašeni smo predragocjenom krvlju Isusa Krista i postali posinjena djeca Božja. Stoga, usprkos moći suvremenih Balovih proroka, njihova zavođenja i kvarenja, nismo bez nade. Imamo naše nebeske saveznike i pomoćnike. Imamo Mariju od Karmela, moćnu zagovornicu koja je satrla glavu zmije, imamo anđele i svete zaštitnike koji nas čuvaju i prate. Koliko su nam samo puta bili od pomoći i onda kad toga nismo bili svjesni“ poručio je nadbiskup, istaknuvši Gospinu blizinu i zaštitničku ulogu Marije koju nam je Isus ostavio preko ljubljenog učenika Ivana riječima: „Evo vam majke“.
„Budući da živimo u vremenu velikog materijalizma kad se vrednuje samo ono što teži, što je vidljivo, što blješti i što se nameće, valja nam moliti i zahvaljivati za pomoć i zagovor silama izvan nas. Crkva nas potiče njima se obraćati i pomoć prositi: „Svi sveti anđeli i arkanđeli, molite za nas! Svi sveti redovi blaženih duhova, molite za nas! Gospe od Karmela i svi sveci i svetice Božje, zagovarajte nas““ potaknuo je mons. Puljić, poželjevši da ljudi još više pohode Gospina svetišta.
„Pođimo češće u Marijina svetišta kako bismo osjetili Isusovu blizinu koju nam Isus preko Marije daje, naklonost i ljubav. Isus je otišao k Ocu, ali nije nas ostavio same. Osnovao je Crkvu. Poslao je apostole da nas poučavaju koji to i danas čine diljem svijeta. ‘Dao sam vam sigurnost. Pa čega se plašite?’“ ohrabrivao je mons. Puljić, nazivajući Gospu našom vojvotkinjom.
„Marija se borila za nas, njoj pripisujemo pobjedu, ne samo u Lepantu, nego i tolike druge pobjede. Kao da i u Domovinskom ratu nismo svjesni Gospine intervencije. Preko krunice koju su naši branitelji nosili i vjere koju smo imali, Marija je naša vojvotkinja i zaštitnica“ rekao je mons. Puljić.
U molitvi je povjerio Gospi od Karmela našu sadašnjost i budućnost, da prati i štiti obitelji, djecu i mlade i „čuva ih pred suvremenim zavodnicima ljudskoga roda koji slijede bezbožnog Bala“.
„Obraćamo se i velikom Božjeg borcu s brda Karmela, sv. Iliji, kojega je Isus hvalio poput Ivana Krstitelja i molimo neka u našem narodu uvijek bude nazočan njegov duh vjernosti, hrabrosti i odvažnosti, osobito u vremenima duhovne krize i velike idejne pomutnje. Kao spašena i otkupljena Božja djeca želimo se truditi i biti poput svetog Ilije revni poklonici istine i zauzeti širitelji dobrote, pravde, ljubavi, mira, ali i neustrašivi karmelski borci za Boga, Crkvu, čovjeka, vjeru i Domovinu“ zaključio je nadbiskup Puljić.
Turanjski župnik don Josip Lisica zahvalio je zadarskom nadbiskupu na dolasku i na podršci u izgradnji nove župne crkve za koju je Općina sv. Filip i Jakov kojem Turanj pripada ustupila zemljišni teren te je napravljen i idejni projekt za njenu gradnju.
Župljani su darovali nadbiskupu sliku Turnja sa zvonikom i zaštitnicom Gospe Karmelske te su mu zahvalili na podršci u gradnji nove crkve što ih raduje, jer će se vjernici moći okupljati u većem crkvenom prostoru.
Kip Gospe Karmelske koji se nalazi na pokranjem oltaru u turanjskoj župnoj crkvi, nakon mise postavljen je u središte crkve gdje će biti do svetkovine Velike Gospe 15. kolovoza.
Tradicionalno u tom periodu od mjesec dana, od Gospe Karmelske do Velike Gospe, Turanjci i drugi pridošli u to primorsko, turističko mjesto, svakodnevno dolaze pred Gospin kip u crkvu i obavljaju zavjet.
Privrženost Turanjaca Gospi Karmelskoj vidjela se i na župnoj svetkovini, kada su vjernici prilazili Gospinom kipu, predavali svoje potrebe, molili zaštitu i zahvaljivali za uslišane molitve.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru
U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.
U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.
U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.
Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.
Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.
Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.
U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.
Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.
Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.
FB: Književna frankofonija
Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.
Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).
Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…
Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE / U “Srijedom u sridu” 20. studenoga izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić
Sveučilište u Zadru poziva na predstavljanje znanstvenika u sklopu ciklusa „Srijedom u sridu“. U srijedu, 20. studenoga 2024. s početkom u 18 sati u novom Studentskom domu, Puta Stanova 1 a predstavljamo izv. prof. dr. sc. Marijanu Tomić s Odjela za informacijske znanosti i iz Centra za istraživanje glagoljaštva.
Znanstvenica izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić vodi nas u svijet glagoljaštva i digitalne transformacije povijesnih rukopisa.
Svake treće srijede u mjesecu poslušajte karijere i priče koje inspiriraju..
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi projekt financiran iz NPOO-a: U Lišanima uskoro izgradnja školske sportske dvorane
U Lišanima Ostrovičkim svečano je obilježen Dan općine i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Nikole Tavelića. Uz vijećnike, svečanoj sjednici Općinskog vijeća su nazočili brojni uzvanici, uz ostale župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnici i načelnici susjednih jedinica lokalne samouprave (JLS-a) te mještani Lišana.
U uvodnom obraćanja predsjednik Općinskog vijeća Karlo Martin Kalcina zahvalio je svima na dolasku te izrazio nadu da će se zajedništvom vijećnika i općinske administracije nastaviti raditi na korist svih mještana, dok je općinski načelnik Zvonimir Mijić govorio o najvažnijim projektima koji su provedeni u proteklom razdoblju – od uređenja nerazvrstanih cesta, dječjeg igrališta, modernizacije javne rasvjete, do podizanja iznosa učeničkih stipendija.
Posebno je pohvalio braniteljsku poljoprivrednu zadrugu Agro-Lišane koja je krenula s modernizacijom opreme kroz nacionalne natječaje te bi u narednom razdoblju trebala iskoristiti puni potencijal novoizgrađenog sustava navodnjavanja Lišansko polje veličine 240 hektara, kojeg je sredstvima iz EU fondova izgradila Zadarska županija.
Načelnik Mijić je ujedno najavio da bi uskoro trebala biti gotova projektna dokumentacija za novi dječji vrtić, a u suradnji sa Zadarskom županijom pokrenut je projekt izgradnje sportske dvorane za osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića koja će biti financirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Župan Božidar Longin istaknuo je kako Zadarska županija itekako prati zbivanja u JLS-ima na svom području pružajući potporu razvojnim projektima lokalne samouprave.
„Naše razvojne agencije uvijek su na usluzi jedinicama lokalne samouprave kao potpora za pripremu projekta za prijavu na natječaje za sredstva EU, a što je ova Općina više puta i iskoristila. Sinergija je ključna za razvoj te će lokalna samouprava uvijek imati našu potporu za sve svoje kvalitetne razvojne projekte. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima“, poručio je župan koji je tom prigodom uručio ugovor u vrijednosti od 20 tisuća eura za projekte izgradnje prometnica na području Općine Lišane Ostrovičke.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana ago
KAD I KAMO U SHOPPING? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana ago
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
magazin5 dana ago
VEČERAS U BENKOVCU: “Kad udari južina” u Domu kulture
-
Hrvatska4 dana ago
Hoće li od sljedeće godine padati cijene nekretnina? Evo što kaže agentica