Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

BLAGDAN GOSPE KARMELSKE Nadbiskup Puljić u Turnju: “Ne bojmo se nikakvih zavođenja i zastrašivanja!”

Objavljeno

-

Blagdan Gospe Karmelske svečano je proslavljen u petak 16. srpnja u župi Gospe Karmelske u Turnju. Koncelebrirano večernje misno slavlje za vanjskim oltarom na trgu ispred župne crkve, potom i procesiju s kipom Gospe Karmelske kroz mjesto, predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

„Blagdan Gospe od Karmela ulijeva nam snagu i sigurnost da se ne bojimo nikakvih zavođenja i zastrašivanja. Ne treba se bojati. Mi imamo jače oružje. Imamo sakramente, imamo Crkvu. Imamo svece i zaštitnike. Pa čega se bojati?“ ohrabrio je nadbiskup Puljić, podsjetivši na uklesani zapis u kamenu na starim zidinama Šibenika: „Mene ne štite ni visoke zidine, ni more koje me okružuje. Mene u svakom trenutku čini sigurnim ruka moga Gospodara čiju sliku vidiš uklesanu na ovom kamenu“.

„Kako lijepa molitva!? Kako je to lijepo pročitati, osjetiti duh vjere, sigurnosti i predanosti – mene u svakom trenutku čini sigurnim ruka moga Gospodina. Zašto bismo se mi plašili Balovih zavodnika, kad imamo Oca koji sve drži, svime upravlja i s trunkom vjere možemo sve nadvladati. Blago nama kad imamo takve zagovornike i kad imamo tu sigurnost koju nam vjera daje“ rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je u propovijedi govorio o poruci života sv. Ilije za nas danas, jer blagdan Gospe od brda Karmela doziva u razmatranje brdo Karmel koje je u Palestini bilo mjesto gdje je prorok Ilija vatreno branio vjeru Izraela.

„Tumači Svetog Pisma kažu da je Karmel slika Božje nazočnosti, njegove blizine, ljupkosti, plodnosti, Božje milosti. Sveto brdo Karmel predstavlja mjesto naročite Božje blizine. Veliki mistik i naučitelj iz karmelskog reda, sv. Ivan od Križa, daje uputstva da se Boga može naći ‘Usponom na brdo Karmel’ kamo se čovjek može popeti samo uz žrtvu i odreknuće“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je na brdu Karmel prorok Ilija vatreno branio vjeru Izraela.

„Ilija je bio poznat po neslomljivoj odlučnosti u Božjoj službi. Isus ga je više puta u svom propovijedanju spomenuo i obasipao pohvalama. S njim je bio na gori preobraženja, Taboru. Arkanđeo Gabrijel navijestio je Ivana kao drugog Iliju koji će „ići pred Mesijom u duhu i sili Ilijinoj“ kako bi pripremio narod Gospodinu“ podsjetio je nadbiskup, opisavši kontekst vremena „vatrene borbe za vjeru Izraela dragog proroka Ilije s brda Karmela“.

„Prorok Ilija živio je u doba najdublje religiozne krize i velikog otpada od Boga u izraelskom kraljevstvu, u vrijeme bezbožnog kralja Ahaba i njegove opake žene Jizabele. Upravo na poticaj Izabele kralj je odlučio iskorijeniti vjeru u jednog i pravog Boga u Izraelu, dao je porušiti Jahvine oltare i svetišta, poubijati svećenike i proroke. A narod je, što silom što milom, pošao za bezbožnim kraljem. Premda je ostao jedini prorok u čitavoj zemlji, nije se dao slomiti ni zastrašiti. Nastupao je vatrenim žarom, silnim i poznatim govorima“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je Bog pratio Ilijine riječi popratnim znakovima: kad je najavljivao sušu i glad (1 Kr 17, 1 – 18), krvavo istrebljenje i propast Ahabove loze (1 Kr 21, 21 – 24), kad je s neba molitvom snio vatru na žrtvu na Karmelu kao dokaz da slijedi pravoga Boga nasuprot Balovih proroka (1 Kr 18, 30 – 40).

„No, prorok Ilija to je morao skupo plaćati. Bio je vječni beskućnik i patnik. Borio se na dva kolosijeka: s bezbožnim kraljem Ahabom te sa svojim sunarodnjacima koji su se olako dali zavesti od Balovih sljedbenika“ upozorio je mons. Puljić.

Ilijino uzorno vojevanje na dva kolosijeka nadbiskupa je potaknulo razmišljati o „dvojici trajnih neprijatelja Kristovog  duha i evanđelja, od kojih je jedan izvan nas, a drugi u nama. S njima se sveti Ilija uspješno i hrabro nosio i pokazao kako su to naša dva ‘zrakoplova koja treba obarati’“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je čovjek ranjeno biće.

„Unutarnja slabost čovjeka i izvanjska zavodljivost dva su neprijatelja s kojima nam se treba boriti i nositi, poput proroka Ilije. Bez Božje pomoći čovjek je slab i nemoćan te lako podložan zavođenjima Bala i Balovih napasnika. Jer ranjen je u svim svojim unutarnjim moćima razuma, volje, srca i savjesti“ rekao je mons. Puljić.

„Čovjekov razum trebao bi biti siguran instrument istine, a ipak lako podliježe zabludama. Volja, moć slobodne odluke trebala bi birati samo dobro, a ipak se tako lako prikloni zlu. Ljudsko srce, simbol afektivnog života, trebalo bi biti dobrohotno, srce koje ljubi Boga i ljude, a često je ispunjeno nepomirljivom mržnjom do iskorjenjenja. Savjest bi trebala bdjeti nad našim odlukama i točno ocijeniti što je dobro, a što zlo. A ona je tako često slijepa, pospana i mrtva“ upozorio je nadbiskup Puljić.

„Osim tih urođenih nutarnjih glasnika razuma, savjesti, srca i volje, čovjek je podložan i zavođenjima izvana, pa lako upadne u stupice i mreže starog „napasnika i zavodnika ljudskog roda od početka. Isus je na to upozoravao kad je govorio o „knezu ovoga svijeta“ (Iv 12, 31), kad je opisivao „velikog lašca i ubojicu ljudskoga roda“ (Iv 8, 44) i „zakletog Božjeg neprijatelja“ (Lk 8, 12) te kad je slikovito opisivao „sijača kukolja po Božjim njivama“ (Mt 13, 39). Zašto je čovjek sebičan i sklon zlim nagnućima? Zašto ga je lakše pokvariti, nego odgojiti da bude uistinu dobar? Muči nas i činjenica da je uvijek bilo lakše rušiti, nego graditi“ potaknuo je na razmišljanje nadbiskup, ohrabrivši da nas unatoč svemu tome sveti Pavao, apostol naroda, tješi da smo darom krštenja primili Božje posinstvo.

„Mi nismo samo ranjena, nego i otkupljena bića. Spašeni smo predragocjenom krvlju Isusa Krista i postali posinjena djeca Božja. Stoga, usprkos moći suvremenih Balovih proroka, njihova zavođenja i kvarenja, nismo bez nade. Imamo naše nebeske saveznike i pomoćnike. Imamo Mariju od Karmela, moćnu zagovornicu koja je satrla glavu zmije, imamo anđele i svete zaštitnike koji nas čuvaju i prate. Koliko su nam samo puta bili od pomoći i onda kad toga nismo bili svjesni“ poručio je nadbiskup, istaknuvši Gospinu blizinu i zaštitničku ulogu Marije koju nam je Isus ostavio preko ljubljenog učenika Ivana riječima: „Evo vam majke“.

„Budući da živimo u vremenu velikog materijalizma kad se vrednuje samo ono što teži, što je vidljivo, što blješti i što se nameće, valja nam moliti i zahvaljivati za pomoć i zagovor silama izvan nas. Crkva nas potiče njima se obraćati i pomoć prositi: „Svi sveti anđeli i arkanđeli, molite za nas! Svi sveti redovi blaženih duhova, molite za nas! Gospe od Karmela i svi sveci i svetice Božje, zagovarajte nas““ potaknuo je mons. Puljić, poželjevši da ljudi još više pohode Gospina svetišta.

„Pođimo češće u Marijina svetišta kako bismo osjetili Isusovu blizinu koju nam Isus preko Marije daje, naklonost i ljubav. Isus je otišao k Ocu, ali nije nas ostavio same. Osnovao je Crkvu. Poslao je apostole da nas poučavaju koji to i danas čine diljem svijeta. ‘Dao sam vam sigurnost. Pa čega se plašite?’“ ohrabrivao je mons. Puljić, nazivajući Gospu našom vojvotkinjom.

„Marija se borila za nas, njoj pripisujemo pobjedu, ne samo u Lepantu, nego i tolike druge pobjede. Kao da i u Domovinskom ratu nismo svjesni Gospine intervencije. Preko krunice koju su naši branitelji nosili i vjere koju smo imali, Marija je naša vojvotkinja i zaštitnica“ rekao je mons. Puljić.

U molitvi je povjerio Gospi od Karmela našu sadašnjost i budućnost, da prati i štiti obitelji, djecu i mlade i „čuva ih pred suvremenim zavodnicima ljudskoga roda koji slijede bezbožnog Bala“.

„Obraćamo se i velikom Božjeg borcu s brda Karmela, sv. Iliji, kojega je Isus hvalio poput Ivana Krstitelja i molimo neka u našem narodu uvijek bude nazočan njegov duh vjernosti, hrabrosti i odvažnosti, osobito u vremenima duhovne krize i velike idejne pomutnje. Kao spašena i otkupljena Božja djeca želimo se truditi i biti poput svetog Ilije revni poklonici istine i zauzeti širitelji dobrote, pravde, ljubavi, mira, ali i neustrašivi karmelski borci za Boga, Crkvu, čovjeka, vjeru i Domovinu“ zaključio je nadbiskup Puljić. 

Turanjski župnik don Josip Lisica zahvalio je zadarskom nadbiskupu na dolasku i na podršci u izgradnji nove župne crkve za koju je Općina sv. Filip i Jakov kojem Turanj pripada  ustupila zemljišni teren te je napravljen i idejni projekt za njenu gradnju.  

Župljani su darovali nadbiskupu sliku Turnja sa zvonikom i zaštitnicom Gospe Karmelske te su mu zahvalili na podršci u gradnji nove crkve što ih raduje, jer će se vjernici moći okupljati u većem crkvenom prostoru.

Kip Gospe Karmelske koji se nalazi na pokranjem oltaru u turanjskoj župnoj crkvi, nakon mise postavljen je u središte crkve gdje će biti do svetkovine Velike Gospe 15. kolovoza.

Tradicionalno u tom periodu od mjesec dana, od Gospe Karmelske do Velike Gospe, Turanjci i drugi pridošli u to primorsko, turističko mjesto, svakodnevno dolaze pred Gospin kip u crkvu i obavljaju zavjet.

Privrženost Turanjaca Gospi Karmelskoj vidjela se i na župnoj svetkovini, kada su vjernici prilazili Gospinom kipu, predavali svoje potrebe, molili zaštitu i zahvaljivali za uslišane molitve.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“Draga braćo i sestre!

Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.

Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).

Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?

Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp.  Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.

Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.

Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.

Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.

U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.

Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.

Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”

+ Milan Zgrablić,

zadarski nadbiskup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

7-DNEVNA PROGNOZA / Badnjak i Božić u znaku snijega, kiše i vjetra. Evo kad će ljepše vrijeme…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno oblačno i vjetrovito s kišom i snijegom. U unutrašnjosti uglavnom u Slavoniji i u Gorskoj Hrvatskoj stvaranje debljeg snježnog pokrivača. Na Jadranu, posebno na jugu, može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom uz obilniju oborinu. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura s orkanskim udarima, na krajnjem jugu veći dio dana jako jugo i jugozapadnjak s olujnim udarima. Temperatura u unutrašnjosti uglavnom između 0 i 5, na Jadranu najviša dnevna od 7 do 12 °C.

Na Badnjak umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito. Ponegdje u unutrašnjosti kiša i snijeg, poglavito na istoku i u Lici, a snijega nošenog burom može biti ponegdje na obali. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni, lokalno s olujnim udarima. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura, uglavnom podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -3 do 2, na Jadranu između 2 i 7, a najviša dnevna od 0 do 5, na Jadranu između 6 i 11 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Umjereno, u unutrašnjosti i pretežno oblačno i razmjerno vjetrovito, osobito na Jadranu. Povremeno će padati susnježica i snijeg, na moru uglavnom bez oborina. Puhat će umjeren i jak sjeverni vjetar, na Jadranu i olujna bura. Temperatura bez veće promjene, na moru malo manje hladno.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ORKANSKA BURA, SNIJEG, POLEDICA… / Zatvorene ceste, u prekidu brodske linije… Iz HAK-a upozoravaju: “Odgodite putovanja!”

Objavljeno

-

By

Vozilo u kvaru na autocesti A1 u tunelu Mala Kapela u smjeru Dubrovnika. Vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, javlja HAK ovog jutra.

“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije su dostupne u realnom vremenu kada nastupe promjene za pojedine skupine vozila o čemu odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda. U tijeku je čišćenje i posipavanje kolnika, a na pojedinim cestama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije”, dodaju iz HAK-a.

Zimski su uvjeti na većini cesta u Lici i Gorskom kotaru uključujući autocestu A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Karlovac i Rovanjska, autocestu A6 Rijeka-Zagreb izmežu čvorova Delnice i Kikovica, državnu cestu DC1 Zagorje-Korenica- Udbina-Gračac-Knin i državna cestu DC3 kroz Gorski kotar na dionici Karlovac-Duga Resa-Zdihovo-Vrbovsko-Delnice-Gornje Jelenje-Kikovica.

U priobalju puše olujna bura. U prekidu su brojne trajektne, katamaranske i brodske linije:

Zadarsko okružje:

– Katamaranska linija 9403 Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat sa polaskom u 06:00 sati iz Ista otkazana.

– Trajektna linija 401 Zadar(Gaženica) – Ist – Olib – Silba – Premuda – M. Lošinj otkazana.

Moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima u unutrašnjosti.

“Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, na put ne kreću bez zimske opreme i ako je moguće odgode putovanje do poboljšanja vremenskih uvjeta”, upozoravaju iz HAK-a.

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama u smjeru Rijeke/Istre i Dalmacije i obrnuto.

Za sav promet zbog olujnog vjetra su zatvoreni:

autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za sve skupine vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama je: čvor Zadar istok- Smilčić-DC27-Karin-Obrovac-Gračac-DC50-čvor Sveti Rok);

državna cesta DC1 na dionici Ondić (Udbina)-Gračac (snježna vijavica);

Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene;

DC54 Maslenica-Zaton Obrovački;

Krčki most (DC102);

Paški most (DC106);

DC218 Donji Lapac-Bjelopolje;

ŽC5217 Bruvno-Mazin-Dobroselo-Donji Lapac;

Samo za osobna vozila otvorene su:

autocesta A6 Rijeka-Zagreb, između čvorova Delnice i Kikovica;

autocesta A7 između čvorova Rijeka istok-Šmrika;

državna cesta DC25 Gospić-Karlobag (nanosa snijega).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu