Svijet
SLOVENCI DOBILI NAPUTAK EPIDEMIOLOGA: Do 15.8. se vratite s odmora, četvrti val je već tu!
Epidemiološka situacija u Sloveniji zadnjih se dana pogoršava, pa je u zadnja 24 sata potvrđeno 111 zaraza koronavirusom, no tema dana je nejasna izjava jednog vladinog epidemiologa koji je slovenskim turistima preporučio da ne odlaze u inozemstvo nakon 15. kolovoza.
“Svima koji odlaze na dopust u inozemstvo preporučujem da se vrate do 15. kolovoza”, ustvrdio je u utorak Milan Krek koji vodi slovenski Institut za javno zdravlje, na vladinoj konferenciji za novinare na kojoj se govorilo o opasnosti novog vala zbog delta varijante, te potrebi da se ubrza cijepljenje stanovništva kako bi jesen bila sigurna.
Budući da nije spominjao na koje turističke destinacije misli niti precizirao preporučuje li da ostanu kod kuće i onima koji su se cijepili potrebnim dozama, na njegovu je izjavu bilo mnogo reakcija.
Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je naknadno za Slovensku televiziju da je Krek time želio upozoriti one koji idu u inozemstvo da nijedna država, pa niti one koji imaju veću procijepljenost od Slovenije, nije dostigla potrebni kolektivni imunitet ili željenu razinu vakcinacije koja bi ljude štitila od zaraznijih varijanti, te da upozorenje treba shvatiti i kao želju da na jesen ne bude zatvaranja obrazovnog sustava, kao u dijelu prošle i ove godine.
Nešto drukčije je tumačenje Mateje Logar, glavne epidemiologinje u vladinu stručnom timu, koja kaže da je Krek želio naglasiti kako se na dopustu treba ponašati odgovorno u kontaktu s ljudima iz različitih sredina i izbjegavati riskantna okupljanja.
Ako se ponašamo na siguran način, onda je mogućnost da unesemo virus u Sloveniju manja. Apeliram na sve da se i na dopustu ponašamo odgovorno i poštujemo osnovne mjere, kako bi mogli odlaziti na dopust i nakon 15. kolovoza, kazala je Logar za medije.
Krekova izjava zasmetala je i oporbu koja vladi i njenim predstavnicima znade često prigovarati nekonzistentnost ili nerazumljivost mjera i slabu komunikaciju s građanima, te ponekad i zaoštrenu retoriku koja “straši” obične ljude.
Parlamentarni zastupnik Dejan Židan iz Socijalnih demokrata (SD), nekadašnji predsjednik stranke i bivši predsjednik parlamenta, pismeno je od vlade zatražio objašnjenje Krekova upozorenja turistima za koje smatra da je nejasno.
Krekov je poziv turistima vrlo neobičan i ljudima otvara niz pitanja, kazao je za medije Židan, rekavši da ne zna što je u pozadini te izjave, zašto je Krek govorio upravo o 15. kolovozu.
U čemu je 15. kolovoza drukčiji od nekog drugog datuma i što se događa u pozadini te izjave. Da li se događa nešto što nam ne žele otkriti ili su samo upotrijebljene jake riječi s ciljem da se ljudi dodatno prestraše, upitao se oporbeni zastupnik, prenose slovenski mediji.
Vlada je objavila da je u 24 sata potvrđeno 111 novih zaraza, znatno više nego dan ranije kad ih je bilo 88, te najviši broj zaraza u jednom danu nakon 15. lipnja. Isto tako, pogoršavaju se i neki drugi epidemiološki podaci.
Premda se hospitalizacije ne povećavaju, a već devet dana nije zabilježen novi smrtni slučaj zbog covida-19, zabrinjava što se povećava udio pozitivnih testova, pa je u zadnja 24 sata iznosio 6,1 posto.
U zadnjih sedam dana prosječno je bilo 58,3 novih zaraza, povećana je i 14-dnevna incidencija i sada iznosi 39,8, dok je broj aktivnih slučajeva zaraze porastao na 838.
No, broj hospitaliziranih je mali i ne raste, pa je trenutno zbog covida-19 hospitalizirano 27 oboljelih, osam od njih na intenzivnim odjelima.
Svijet
Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu
Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.
Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.
Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.
Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.
Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti
Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.
Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.
Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.
“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.
Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.
Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.
No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.
“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.
Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.
“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”
Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.
Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
-
Hrvatska5 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…