Hrvatska
OBJAVLJENI PODACI ZA 2020. Više umrlih no rođenih u svim gradovima Zadarske županije! U plusu su samo Galovac, Bibinje, Tkon i Zemunik Donji.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak analizu prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske u 2020. godini iz koje se vidi kako je broj rođene djece pao za 0,8 posto u odnosu na godinu prije, dok je broj umrlih porastao za 10,1 posto u odnosu na 2019.
U 2020. broj živorođene djece pao je te je rođeno 290 djece manje nego u 2019. Ukupan broj rođenih prošle godine bio je 35.987, od toga 35.845 živorođene djece, a rođeno je 51,3 posto muške djece.
Stopa nataliteta, odnosno živorođenih na 1000 stanovnika, u 2020. iznosila je 8,9.
Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je krivulja živorođenih u padu u posljednjem desetljeću, odnosno od 2011. do 2020. godine, te je 2020. rođen najmanji broj djece u tom periodu. Primjerice, 2011. živorođeno je 41.197 djece, a 2019. njih 36.135.
Broj umrlih 10,1 posto viši
Broj umrlih osoba u 2020. porastao je u odnosu na prethodnu godinu te je umrlo 5229 osoba više, odnosno 10,1 posto više nego u 2019. kada su umrle 51.794 osobe. Od ukupnog broja umrlih 2020., odnosno od njih 57.023, žene su činile 50,7 posto.
Stopa mortaliteta u 2020. je iznosila 14,1.
Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je 2020. imala najveći broj umrlih u ovom desetljeću, odnosno od 2011. Drugi najveći broj umrlih imala je 2015. godina i to 54.205.
Prošle je godine umrlo 142 dojenčadi, odnosno 0,25 posto od ukupnog broja umrlih, a stopa umrle dojenčadi u 2020. iznosila je 4,0, kao i u prethodnoj godini.
Najmanja stopa umrle dojenčadi bila je u Šibensko-kninskoj županiji (1,3), a najveća u Ličko-senjskoj županiji (10,9), dok u Virovitičko-podravskoj županiji nije bilo umrle dojenčadi.
Zabilježeno negativno prirodno kretanje u svim županijama
Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2, odnosno razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba je -21.178. Ta je razlika 2019. bila -15.659 osoba, a 2011. godine -9822.
U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast, a najveći je bio u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108. Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, negativan u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.
U Zadarskoj županiji prirodni prirast je u minusu i to -625. Usporedbe radi, prošle je godine iznosio -395.
Negativan prirodni prirast imaju svi gradovi Zadarske županije, a od općina u plusu su samo Galovac, Bibinje, Tkon i Zemunik Donji.
U 2020., u Hrvatskoj je sklopljeno 15.196 brakova, a pravomoćno razvedenih bilo je 5153. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih iznosio je 339,1.
I broj sklopljenih brakova i rastava padao je u pet godina za koje je DSZ iznio podatke za tu kategoriju. Tako je 2016. bilo 20.467 sklopljenih brakova, a 2019. godine bilo ih je 19.761. Rastava je 2016. godine bilo 7036, a 2019. godine 5936.
U Zadarskoj županiji, 2020. sklopljeno je 593 braka, a razvedeno 252, najviše u posljednje četiri godine.
Obrovac je jedini grad u kojemu razvoda nije bilo, baš kao ni u Tkonu, Salima, Povljani, Lišanima, Kukljici i Kalima.
Nakon Zadra, najviše brakova sklopljeno je u Poličniku (24).
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa