Connect with us

Hrvatska

Poskupljuje i voće i povrće, pogledajte koliko…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Dugi niz godina cijena ulja nije bila tako visoka, dapače smanjila se prije par godina kada je umanjen PDV na jestiva ulja i masti

Mnoge je kupce ovih dana iznenadila nova cijena biljnih ulja na policama dućana. Još do nedavno plaćali smo suncokretovo ulje oko 10 – 11 kuna, ponekad i manje na akcijama. No, sada je litra uglavnom oko 15 kuna. U prosjeku poskupljenje je oko 30 posto.

Dugi niz godina cijena ulja nije bila tako visoka, dapače smanjila se prije par godina kada je umanjen PDV na jestiva ulja i masti, javlja Glas Istre.

Razlog poskupljenju ulja nije izgleda u inflaciji nego na drugom kraju planete – u Kini, pojašnjava za Dnevnik.hr Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeno-poljoprivrednu industriju.

– Kina je imala dosta veliki problem s afričkom svinjskom kugom i oni su morali smanjiti svoju proizvodnju. Sada je situacija izgleda pod kontrolom i oni naglo obnavljaju svoj stočni fond pa im je potrebna velika količina stočne hrane”, objašnjava Zvjezdana Blažić.

Nagla potražnja

Nagla potražnja, a ponuda na globalnom tržištu loša zbog katastrofa u poljoprivredi, rezultirali su vrtoglavim rastom cijena. Na domaćim poljima ova je godina za suncokret bila obećavajuća, a onda je iščekivana kiša donijela štetu.

– Došle su velike oborine, jaki vjetar što je prouzročilo ovo polijeganje suncokreta. Bit će dosta veliki gubici, smanjen prinos, ali nešto će se isto i navršiti”, kaže poljoprivrednik Ivan Rumbočić.

Što je preživjelo dobro će se prodati, ostalo će naplatiti iz osiguranja. No hoće li zbog toga cijena ulja i dalje biti visoka?

– Mi zadovoljavamo naše potrebe, ali druga je stvar to što mi zaista najveći dio proizvedenih žitarica i uljarica plasiramo u izvoz, ističe konzultantica Blažić.

Skuplje za kunu – dvije

No, nije samo ulje poskupjelo. Kupci primjećuju kako su mnogi prehrambeni proizvodi poskupili za kunu, dvije, što sveukupno na mjesečnoj bazi predstavlja osjetan trošak. Između ostalog skuplji su mliječni proizvodi, jogurt, vrhnje, sirutka, ali i neki pekarski proizvodi kao i brašno i šećer.

Cijene hrane u svijetu porasle su u travnju na najvišu razinu od svibnja 2014. godine, potaknute poskupljenjem šećera, objavila je nedavno agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u travnju za dva boda u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku i iznosio je u prosjeku 120,9 bodova.

Najviše su u travnju porasle cijene šećera, za 3,9 posto u odnosu na ožujak, potaknute valom kupovina zbog očekivane smanjene ponude koju nagovješćuju spora žetva šećerne trske u Brazilu i mraz u Francuskoj, koji je oštetio nasade šećerne repe.

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijena šećera viša je gotovo 60 posto.

U prosjeku rast od 2 posto

Indeks koji mjeri promjene cijena biljnih ulja porastao je na mjesečnoj razini 1,8 posto, potaknut poskupljenjem soje, uljane repice i palminog ulja dok je suncokretovo ulje pojeftinilo prema izvještaju FAO-a. Cijene mesa porasle su 1,7 posto, odražavajući poskupljenje govedine i janjetine pod utjecajem “solidne potražnje” iz istočne Azije.

FAO-ov indeks cijena žitarica porastao je u travnju 1,2 posto na mjesečnoj razini, potaknut 5,7-postotnim poskupljenjem kukuruza zbog zabrinutosti za urod u Argentini, Brazilu i SAD-u. Cijene pšenice uglavnom su bile stabilne dok su cijene riže pale, priopćio je FAO.

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene žitarica bile su više 26 posto.

Cijene mliječnih proizvoda porasle su 1,2 posto na mjesečnoj razini zbog dobre potražnje iz Azije koja je poduprla cijene maslaca, obranog mlijeka u prahu i sira.

Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2021. u odnosu na lipanj 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 2 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. najviše su porasle cijene restorana i hotela, koje su u prosjeku više za 1,3% , cijene prijevoza su u prosjeku više za 0,9 posto.

Porast indeksa potrošačkih cijena u lipnju 2021. u odnosu na svibanj 2021. ublažile su cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 4,6 posto.

Krastavci skuplji 18 posto

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u lipnju 2021. u odnosu na isti mjesec lani zabilježene su više cijene na tržnicama i u prodavaonicama kod stolnog grožđa, breskvi, marelica, trešanja, višanja, nektarina, dinja, grejpa, rajčica, mladog luka, paprika, kupusa, kelja, mrkve, zelene salate, mladog krumpira, crvenog radića, mahuna, rotkvica, špinata i peršina. Primjerice cijena salatnih krastavaca na tržnicama u lipnju 2021 u odnosu na lipanj 2020 bila je viša 18 posto na tržnicama, a u prodavaonicama 20 posto.

Ipak jeftinije su u prosjeku bile jabuke, kruške, kiwi, lubenice, naranče, limun, jagode, banane, patlidžan, crveni luk, češnjak, cvjetača, grah, krumpir i šampinjoni, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu