Connect with us

Hrvatska

U TIJEKU INSPEKCIJSKI NADZORI VIŠE INSPEKCIJA DRŽAVNOG INSPEKTORATA U tri tjedna 753 inspekcijska nadzora. Utvrđene 293 povrede propisa!

Objavljeno

-

U prva tri tjedna srpnja obavljeno je 753 inspekcijska nadzora, a gdje su utvrđene nepravilnosti, ako zakon to dopušta, inspektori su primijenili tzv. načelo oportuniteta.

‘Samo sinergijskim i odgovornim postupanjem svih dionika, institucija i pojedinaca možemo zadržati trenutni status sigurne turističke destinacije’ rekao je to dr. sc. Andrija Mikulić komentirajući ljetne koordinirane inspekcijske nadzore inspekcija Državnog inspektorata.

Naime, od 01. srpnja, a u cilju uspješne provedbe turističke sezone 2021. inspekcije Državnog inspektorata; turistička, sanitarna, tržišna, inspekcija rada, poljoprivredna, vodopravna te inspekcija zaštite okoliša, zaštite prirode i građevinska inspekcija započele su s koordiniranim inspekcijskim nadzorima.

U prva tri tjedna srpnja obavljeno je 753 inspekcijska nadzora u kojima su utvrđene 293 povrede propisa na temelju kojih su inspektori nadležnim sudovima podnijeli 16 optužnih prijedloga, donijeli 11 prekršajnih naloga te naplatili 71 kaznu na mjestu izvršenja prekršaja.

Gdje zakon to dopušta inspektori su primijenili tzv. načelo oportuniteta tj. u 127 slučajeva omogućili su ispravak utvrđene nepravilnosti.

‘Činjenica je da je iz godine u godinu sve manje povreda propisa što svjedoči da smo kao društvo odgovorniji i prema okolišu i prema pojedincima, bili oni radnici ili potrošači’ rekao je Mikulić.

Imajući u vidu aktualnu situaciju izazvanu epidemijom bolesti COVID-19 turistički i sanitarni inspektori Državnog inspektorata su ponajviše nadzirali pridržavanje odredbi odluka Stožera civilne zaštite.

Turistički inspektori su obavili ukupno 330 inspekcijskih nadzora iz područja ugostiteljstva i turizma, a povreda propisa utvrđena je kod četvrtine nadziranih subjekata.

Inspektori rada u području radnih odnosa u sklopu ovih koordiniranih nadzora pojačano su nadzirali područje „I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane“.

Zbog specifičnosti neki od nadzora su još uvijek u tijeku, no do sada je utvrđeno nekoliko neprijavljenih radnika koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos. Također, inspektori rada u području radnih odnosa utvrdili su dva državljanina trećih zemalja koji su radili protivno odredbama Zakona o strancima kojim je propisana obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Tržišni inspektori Državnog inspektorata su u koordiniranim inspekcijskim nadzorima kontrolirali pridržavanje odredbi Zakona o trgovini, Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te su utvrdili 12 povreda propisa.

Najčešće povrede propisa odnosile su se na: neisticanje maloprodajne cijene, uvjeta prodaje i obavijesti o načinu podnošenja prigovora potrošača te obavljanje trgovine bez registracije.

Poljoprivredni inspektori su u koordiniranim inspekcijskim nadzorima, između ostaloga nadzirali subjekte koji uslužuju hranu, vino i piće. Od ukupno provedenih 15 nadzora utvrđena je jedna povreda propisa koja se odnosila na zavaravanje potrošača glede karakteristika hrane.

I dok su inspektori zaštite prirode utvrdili da su zaštićena područja održavana, inspektori zaštite okoliša utvrdili su niz nepravilnosti u ugostiteljskim objektima zbog ne vođenja propisane dokumentacije o otpadu, a sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Koordinirani inspekcijski nadzori nastavljaju se i nadalje u srpnju te u kolovozu 2021. godine.   

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Živorad

    26. srpnja 2021. at 16:51

    Sproćufašističke službe tebaju da uhapse sve vastaše i onda če da bidne mnogo besbedno!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu