ZADAR / ŽUPANIJA
MILENIJSKI PROJEKT Počela obnova zadarske rive! Neće biti velikih radova dok traje turistička sezona
„S današnjim danom otvoreno je gradilište obnove zadarske rive”, obznanio je ravnatelj
Lučke uprave Zadar Robert Škifić na početnoj konferenciji projekta “Rekonstrukcija i
izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”, koja je održana jutros u dvorištu Doma
Zadarske županije.
Projekt se sastoji od tri faze: sanacije obalnog zida Obale kralja Petra Krešimira IV. u duljini
od 905,82 metara te širini od 5,0 do 5,6 metara, rekonstrukcije i dogradnje postojećeg gata u
dužini od 15 metara, čime se vraća u povijesne dimenzije te rekonstrukcije zaobalnog dijela
Liburnske obale, u duljini od 600 m i širini od 5 m.
„Moram zahvaliti našem gostu, državnom tajniku Josipu Bilaveru, inicijatoru ove lijepe priče
koja za nas Zadrane puno znači, ne toliko materijalno koliko emotivno. Nastojat ćemo sa svim
sudionicima radove provesti što blaže, kako bismo što manje ometali turiste i građane koji
žive na Poluotoku. Bit će to tehnički zahtjevno, s obzirom na skučen prostor, ali nadam se da
će svi građani i turisti imati puno razumijevanja za radove jer ovo je milenijski projekt za nas
Zadrane“, rekao je Škifić.
Po provedenom postupku javne nabave, odabrana je ponuda Zajednice ponuditelja Adriaing
d.o.o. sa sjedištem u Kopru, Republika Slovenija i Adriaing d.o.o. Buje, u iznosu od
47.798.253,94 kuna bez PDV-a te s rokom dovršetka radova od 27 mjeseci. Zbog potreba gradilišta, koje je otvoreno uz zgradu Sveučilišta u Zadru, prometna regulacija u dijelu ulica
Mihovila Pavlinovića, Ruđera Boškovića i Ante Kuzmanića bit će na snazi do 1. studenog ove
godine.
Zbog obvezujućih EU rokova, radovi su morali početi usred turističke sezone no Bilaver
umiruje građane.
„Neće biti klasičnih velikih radova dok je turistička sezona. Toga se ne treba bojati jer svima
nam je stalo do toga da sezona potraje što dulje i da turisti uživaju u gradu. Nakon toga radovi
će se zahuktati. Sinoć, na spajanju zadnjeg elementa konstrukcije Pelješkog mosta, cijela
Hrvatska je bila sretna i ponosna. Kao što je predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao kako
je to hrvatski projekt, ja bih rekao da obnova rive treba biti zadarski projekt. Vjerujem da su
oni koji su bili protiv toga sada uvidjeli kako smo na dobrom putu i da je ovo bilo nužno.
Nadam se da ćemo, nakon što riva bude gotova, svi skupa biti ovdje bez obzira na to kojoj
političkoj opciji pripadali ili tko je inicirao ili podržao projekt. Svi skupa moramo biti ponosni
na to jer ćemo imati umiveno lice cijelog Poluotoka“, poručio je Bilaver, kojemu je ovo
osobno najdraži među 22 projekta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koja nazivaju
velikom renesansom na hrvatskoj obali.
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić istaknuo je kako se ovim projektom uređuje obala oko
čitavog grada, duplo duža od uređene šetnice na gradskim bedemima.
„Pored obnovljene šetnice na rivi, ne zaboravimo kako ćemo uređenjem Liburnske obale
dobiti vrhunsku lučku infrastrukturu. Nakon nevere koja se dogodila 2018. godine, najavili
smo rekonstrukciju i u dogovoru s resornim ministarstvom krenuli u pripreme. Imali smo
gotove projekte, troškovnike, dozvole, ali postupci koji slijede do samog početka radova
imaju svoj slijed i trajanje. Ipak, imamo znanje i iskustvo u pripremi EU projekta više nego
ijedan grad u Hrvatskoj, a imamo i vrhunsku suradnju s Vladom čija se učinkovitost i sposobnost pokazuje i u ovom projektu. Za kraj, dvije rečenice koje ponavljam zadnjih godina – budimo strpljivi i tolerantni prema radovima koji slijede. Čitav je grad veliko gradilište:
aglomeracija, Tuđmanova, uskoro križanje na zaobilaznici i sad obalni pojas oko Poluotoka.
Završit će i ti radovi, a riva će nam opet zablistati, poručio je gradonačelnik Dukić.
Značaj projekta istaknuo je i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar i župan Zadarske županije Božidar Longin.
“Ovo je važan i povijesan trenutak. Riva je srce i žila kucavica gradova na moru i mjesto na kojem se sve događa – od šetnji do prvih ljubavi. Izvođačima želim da odrade kvalitetan i dobar posao, a nama svima puno radosti i veselja na obnovljenoj rivi i mulu”, poručio je Longin.
Ukupna vrijednost projekta je 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 9.991.220,72 kuna. Više informacija o projektu možete pronaći na službenoj web stranici: https://zadarska-riva.hr/
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!