Hrvatska
Od ponedjeljka nove osobne iskaznice, koristit će se i umjesto zdravstvene
Od ponedjeljka se podnose zahtjevi za nove osobne iskaznice.
Osobne će služiti i kao zdravstvene, moći će se koristiti i na mobitelima…
Nove će e-osobne sadržavati i beskontaktni čip s biometrijskim identifikatorima nositelja osobne iskaznice, odnosno fotografiju lica i dva otiska prstiju u digitalnom formatu.
“Pohranjivanjem biometrijskih podataka u osobnu iskaznicu, kao i osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem drugih zaštitnih elementa koje sadrži osobna iskaznica, ojačat će se pouzdanost i sigurnost ovog temeljnog identifikacijskog dokumenta za hrvatske državljane”, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Naime, Uredba (EU) 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje počinje se primjenjivati 2. kolovoza 2021. godine te stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici (Narodne novine, broj 144/20.), koji je donesen radi provedbe navedene Uredbe.
Lakši prelazak granice
Najavljeno je kako će nove osobne služiti i kao zdravstvene, da će se moći koristiti i na mobitelima putem aplikacije e-osobna. Građani bi njima trebali moći brže i jednostavnije prelaziti granicu i potpisivati razne dokumente putem otiska prsta.
“To za građane znači jednostavniji i brži prolazak graničnih kontrola pri putovanju u države EU, odnosno neometan prolaz kroz vrata za elektroničku kontrolu putnika i putnih isprava u zračnim lukama”, naglasio je Božinović.
Izmijenjena je i dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica, koje se izdaju bez roka važenja (odnosno, po novom Zakonu, s rokom važenja 40 godina) s navršenih 65 na navršenih 70 godina, a građani u toj dobnoj skupini i dalje mogu ishoditi osobnu iskaznicu s certifikatima, kao i bez njih.
Osobne će biti skuplje
Od 2. kolovoza na snagu stupa i Novi pravilnik o cijeni osobnih iskaznica kojim će one poskupjeti. Vađenje elektroničke osobne iskaznice koštat će 100 kuna za sve mlađe od 70 godina koji je vade bilo prvi put ili je zamjenjuju zbog isteka roka važenja.
Pravilnikom se ukida posebna kategorija djece do pet godina pa će i za njih roditelji morati plaćati 100 kuna.
Stariji od 70 godini jedini su izuzeti iz ove cjenovne kategorije. Oni će osobnu iskaznicu s elektroničkim certifikatom plaćati 70 kuna, no to je 20 kuna više nego sada, s time da je dosad niža cijena vrijedila za one starije od 65 godina (iznosila je 49.50 kuna), a prema novim pravilima bi vrijedila tek za starije od 70 godina.
I drugi punoljetni građani su plaćali 20 kuna manje nego što će morati ubuduće (dosadašnja cijena je 79.50 kn), a za djecu do 5 godina života plaćalo se 60 kuna pa je najveći financijski udar na roditelje koji žele izvaditi osobnu malenoj djeci.
Cijena izdavanja osobnih iskaznica u ubrzanom postupku prema novom cjeniku iznosi 195 kuna, a u žurnom postupku 500 kuna.
Građani s važećom iskaznicom nemaju obvezu podnositi zahtjev za izradu e-osobne iskaznice
Svi građani koji u ovom trenutku posjeduju važeće osobne iskaznice nemaju obvezu podnositi zahtjev za izradu e-osobne iskaznice 2. generacije. Postojeće im vrijede do roka koji je otisnut na njima, javlja Index.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Živorad
2. kolovoza 2021. at 19:15
Hočeli nove lične da bidnu i vozačke za traktorče?