Hrvatska
Vakula objavio prognozu za ostatak ljeta i jesen
Premda su u ovo doba godine vrućina i sparina uobičajene, dosadašnji dio ljeta diljem je Hrvatske među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja, a unatoč osvježenju početkom sljedećega tjedna – i kolovoz će vrlo vjerojatno biti iznadprosječno topao. Sudeći prema dugoročnim prognozama – i jesen, piše Zoran Vakula za HRT.
Njegovu analizu i prognozu za kolovoz i jesen prenosimo u cijelosti:
Hladno proljeće – vruće ljeto
Iako “veza” iz naslova nije pravilo – ove nam se godine upravo to događa. Proljeće – prema klimatološkom računanja od 1. ožujka do 31. svibnja – po ocjenama klimatologa DHMZ-a bilo je većinom “hladno”, ponegdje i “vrlo hladno”, kakvo mjestimice nije bilo u posljednjih čak i tridesetak godina. Štoviše, na mnogobrojnim je hrvatskim meteorološkim postajama bilo među 20 najhladnijih u povijesti mjerenja.
Uslijedio je lipanj, koji kao da je želio nadoknaditi manjak topline – i potvrditi dugoročne prognoze za ljeto – pa je bio većinom “vrlo topao” i “ekstremno topao” – jedan od u većini Hrvatske 5 najtoplijih u povijesti, pri čemu je na nekim meteorološkim postajama izmjerena rekordna najviša dnevna temperatura zraka za te postaje u lipnju.
Novi srpanjski rekord od 42 °C u Goveđarima na Mljetu klimatolozi DHMZ-a tek trebaju potvrditi, kao i ponavljanje rekordnih 38,7 °C u Makarskoj, te znatno manje važne, ali zanimljive rekorde na pojedine nadnevke – primjerice, u Splitu je ovogodišnji 8. srpnja bio najtopliji u usporedbi s ostalima od 1948. godine, a u Zagrebu se to dogodilo s 13. i 30. srpnja.
Srpanj
No, već sada se može zaključiti kako je srednja srpanjska temperatura zraka diljem Hrvatske bila iznadprosječno visoka, i to većinom za 1 do 3 °C viša od klimatološkog prosjeka iz trenutačno važećeg razdoblja od 1981. do 2010. godine. Stoga će klimatološke ocjene biti uglavnom “toplo” i “vrlo toplo”, ponegdje možda i “ekstremno toplo”.
Pritom će, nakon detaljnije provjere podataka i analize, ponegdje ovaj srpanj vjerojatno biti 4. najtopliji u povijesti, primjerice na Zavižanu, te u Osijeku i Splitu, a na postaji Zagreb Maksimir i “brončani” na listi najtoplijih – odmah iza onih 2012. i 2015. godine.
Srednja temperatura zraka od 1. lipnja do 31. srpnja ponegdje je još iznimnija! U Osijeku i Zagrebu čak i rekordna! Pri čemu valja spomenuti kako podaci u Maksimiru postoje od 1949. godine, a u Osijeku čak od 1899.! U Gospiću pak od 1873. – a ovogodišnje je razdoblje lipanj-srpanj drugo najtoplije, odmah iza istoga 2003. godine.
Iznadprosječno topla i jesen?!
Dugoročne prognoze daju veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, i to ne samo u kolovozu, nego i tijekom jeseni – koja prema klimatološkom računanju traje od 1. rujna od 30. studenoga.
Ali naravno, to ne znači da će svi dani i tjedni biti topliji od prosjeka – za očekivati je i barem povremena hladnija razdoblja. Također, ne smije se zaboraviti kako je riječ o mjesečnim i sezonskim prognozama, koje su znatno manje pouzdane od onih kratkoročnijih. Uostalom, one za proljeće mnoge koji ih prate prilično su razočarale…
Razočaravajuće su i dalje prognoze oborine, posebice onima koji žude za njihovom preciznošću u vremenu i prostoru, čak i više dana, pa i sati unaprijed. A pogotovo više tjedana i mjeseci. No, ako se razumije njihova “lokalnost”, tada ne treba čuditi kako će srpanj zbog ukupne mjesečne količine oborine ponegdje dobiti klimatološku ocjenu “sušno”, primjerice u Komiži, gdje je palo samo pola litre kiše po metru kvadratnom, ali i “ekstremno kišno”, kao primjerice u Senju, gdje je samo poneka litra nedostajala do novog srpanjskog rekorda.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA24 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa