ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKO IZVJEŠĆE HZJZ-a: Zadarska županija druga po 14-dnevnoj stopi oboljelih! Od početka pandemije, na našem području preminula 251 osoba!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Izvješće za prethodnih sedam dana i dnevno izvješće za Republiku Hrvatsku na dan 1. kolovoza 2021.
Trenutno u Republici Hrvatskoj postoje 32 testna mjesta koja provode RT-PCR metodom analizu prikupljenih uzoraka na COVID-19. Svi obrađeni uzorci upisuju se u nacionalnu platformu pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koja je dostupna svim županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Epidemiološki pokazatelji na dan 1. kolovoza 2021.
- Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 27,8/100 000
- Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 52,9/100 000
- Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100 000 stanovnika: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska
- Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100 000 stanovnika: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska
- Ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 41.049, -13,6% u odnosu na prošli tjedan
- Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 2,8 %
- Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 2.305.717; 15,8 %
- Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100 000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 0,3/100 000
- Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 18
- Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1 000 000 stanovnika: 2.021,4/1 000 000
Geografska distribucija novih slučajeva COVID-19 po županijama
U dvotjednom razdoblju od 19.7.-1.8.2021. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti COVID-19.
Najviše novooboljelih bilježi Splitsko-dalmatinska, a slijedi Grad Zagreb te Zadarska županija i Dubrovačko-neretvanska županija.
Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Virovitičko podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Najveća 14-dnevna stopa potvrđenih slučajeva na da 1. kolovoza zabilježena je u Dubrovačko-neretvanska županiji, a slijede Zadarskoj te Splitsko-dalmatinska županija.
Na donjoj slici prikazan je odnos dnevnog broja potvrđenih slučajeva i dnevnog broja hospitaliziranih slučajeva.
Broj hospitaliziranih slučajeva po danu kretao između minimalnih 8 i maksimalnih 25, a u odnosu na dnevni broj potvrđenih slučajeva minimalnih 5,6% do maksimalnih 44,4 %
Slika 5. prikazuje odnos brojeva hospitaliziranih slučajeva i ukupnog broja tjednih slučajeva.
U odnosu na ukupan broj potvrđenih slučajeva u zadanom tjednom periodu, 11,0 % slučajeva je hospitalizirano, što predstavlja rast u odnosu na prošlotjednih 9,1 %.
Na respirator je u istom periodu stavljeno 12 osoba, što čini 1,1 % u odnosu na ukupan broj potvrđenih slučajeva:
Dobno-spolna raspodjela COVID-19 smrtnih slučajeva
Ukupno je od početka epidemije preminulo 8.263 osoba. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi.
Prosječna dob preminulih osoba iznosi 76,3 godina.
3.203 osobe preminule su na respiratoru.
Pregled situacije po dobi i spolu:
Testiranja
U posljednjih je tjedan dana provedeno 41.049 PCR testova na virus SARS-CoV-2, a broj potvrđenih slučajeva bio je 1.137 što znači da je udio potvrđenih slučajeva u testiranjima u posljednjih tjedan dana 2,8 %.
U posljednjih 14 dana provedeno je 72.346 testiranja, a broj potvrđenih slučajeva bio je 2.163, odnosno 3,0 %. Ukupno je od početka epidemije provezeno 2.305.717 testiranja, a pozitivno je bilo 15,8 %.
Provođenje cijepljenja u razdoblju 26.7.-1.8.2021.
U posljednjih tjedan dana utrošeno je 74.699 doza cjepiva, odnosno 21,8 % manje u odnosu na prethodni tjedan. 27.973 utrošenih doza bilo je prva doza, dok je 46.726 bilo druga doza. Na centralnoj razini u prethodnom je tjednu zaprimljeno 129.810. Utrošeno je 89,2 % doza cjepiva od ukupno zaprimljenih u županijama i gradu Zagrebu.
Otpočetka provedbe cijepljenja zaključno s 1. kolovoza utrošeno je 3.080.719 doza cjepiva, a cijepljeno je je 40,6% ukupnog stanovništva, odnosno 48,8% odraslog stanovništva.
Zaključno s 1. kolovoza 1.647.156 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.485.510 osoba (1.433.563 osoba cijepljeno s dvije doze te 51.947 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 44,08% odraslog stanovništva.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (46,8% ukupnog stanovništva, odnosno 56,6% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (42,4% ukupnog, odnosno 51,3% odraslog stanovništva).
Udio cijepljenih raste porastom dobi. U dobi 65 godina i više cijepljeno je 581.993 osoba s jednom dozom (68,2%) i 542.638 s drugom dozom (63,6%).
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!