Svijet
ENGLESKA SE OTVORILA, BROJ SLUČAJEVA PREPOLOVIO Znanstvenici: “Ovo je bez presedana”

Znanstvenici su zbunjeni naglim padom dnevnog broja zaraza koronavirusom u Velikoj Britaniji unatoč slabijim mjerama, piše Nature.
Broj novih slučajeva se u samo dva tjedna i više nego prepolovio – s 54.674 17. srpnja na 22.287 2. kolovoza.
“Nitko zapravo ne zna što se događa”, rekao je epidemiolog John Edmunds s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).
Konkretno, nije jasno pokazuju li ove brojke da je vrhunac trećeg vala prošao ili se radi o zastoju zaraza prouzrokovanom složenim društvenim čimbenicima.
Širenje zaraznije delta varijante koronavirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu činilo se, unatoč uspješnom programu cijepljenja, kao nadolazeća velika kriza. Eksponencijalni rast broja infekcija od lipnja doveo je do toga da se predviđalo kako će se dnevno zabilježiti preko 100 tisuća novih slučajeva, a strahovalo se i od prevelikog pritiska na britanski zdravstveni sustav u vidu hospitalizacija.
U takvoj klimi mnogi su znanstvenici smatrali kako je vladino potpuno ublažavanje mjera bezobzirno.
Još uvijek je prerano znati efekt opuštanja na broj zaraza, s obzirom na to da podaci o novim slučajevima i hospitalizacijama kasne oko dva tjedna. Ipak, neki od stručnjaka za javno zdravstvo očekivali su ovakav pad te ga pokušavaju protumačiti.
Ne radi se o imunitetu krda
Edmunds kaže da ovi podaci ne znače da se u Ujedinjenom Kraljevstvu razvio imunitet krda.
“Pad broja slučajeva donekle je bez presedana – u smislu da se taj trend pokazuje diljem zemlje – jer takve situacije su zabilježene tek nakon lockdowna. Ipak, imunitet krda manifestirao bi se na različitim mjestima u različito vrijeme”, kaže.
Unatoč tomu što je oko 70 posto odrasle populacije u Velikoj Britaniji potpuno cijepljeno protiv koronavirusa, još uvijek postoji velik broj osjetljivih građana.
Najveći udio infekcija javlja se među osobama u dobi od 16 do 24 godine, od kojih je većina ili necijepljena ili još nisu primile obje doze.
“Neke slučajne fluktuacije u stopi zaraza su neizbježne. To je upravo situacija s kojom se, recimo, suočavaju klimatske promjene. U podacima se pojavljuju očiti znakovi i pitanje je u kojem trenutku treba preispitati uzrok”, kaže Graham Medley, također s LSHTM-a.
“Čini se da smanjenje broja slučajeva tijekom dana implicira specifičan temeljni uzrok. Ali taj uzrok može biti kombinacija mnogih stvari”, kaže Edmunds.
Razlozi pada
Prvo, pad bi se mogao doimati izraženijim zbog naglog porasta broja infekcija u Engleskoj sredinom srpnja, koji je bio uzrokovan Europskim nogometnim prvenstvom zbog kojeg su se mnogi ljudi okupljali u pubovima, barovima i domovima te na stadionima. To je, kaže Edmunds, u skladu s većom stopom infekcije među muškarcima u ovom trenutku.
Drugi glavni razlog pada broja slučajeva mogao bi biti kraj školske godine. Mnoge škole u Engleskoj zatvorene su oko 23. srpnja. Ipak, prerano je da bi se to pokazalo o službenim podacima o koronavirusu. No smanjenje broja slučajeva povezanih s krajem školske godine već može biti očito jer su neki učenici s nastavom bili gotovi tjedan dana ranije.
Ako je to tako, jasno je koliko škola i mladi utječu na brojke – to ima implikacije na nedavnu odluku vlade da ne cijepi većinu mlađih od 18 godina.
Na ovakve brojke mogli bi utjecati i drugi čimbenici, kaže Christina Pagel s University Collegea u Londonu. Toplo vrijeme dovelo je do više druženja na otvorenom i npr. to bi moglo smanjiti transmisiju virusa.
Također, moguće je da bi pad broja zabilježenih slučajeva mogao biti posljedica manjeg broja testiranja, a ne stvarnog pada infekcija. Pagel kaže da pojedinci potencijalno izbjegavaju testiranje ako imaju samo blage simptome – možda zato što si ne mogu dopustiti samoizolaciju ili ne žele ugroziti planove za odmor.
Klinički imunolog Alex Richter sa Sveučilišta u Birminghamu kaže da bi uzrok manjem broju testiranja mogao biti kraj školske godine te sveopći društveni zamor, ali upozorava kako je u ovom trenutku teško kvantificirati. Broj testiranja je pao, ali je opao i udio pozitivnih testova.
Hospitalizacije su također u padu. Međutim, Paget upozorava da postoje neki pokazatelji da bi se infekcije sada mogle ponovo pojaviti. Više podataka u narednim danima i tjednima, na primjer iz britanskog Ureda za nacionalnu statistiku i s Imperial Collegea u Londonu, odnosno programa za procjenu prijenosa u zajednici (REACT) koji provodi redovno testiranje kod kuće na više od 100 tisuća ljudi, moglo bi razjasniti što se zaista događa.
Budućnost zaraze
Tek treba vidjeti kako će ublažavanje mjera promijeniti ponašanje javnosti, a time i infekcije.
“Ne možemo dobro predvidjeti ljudsko ponašanje. Nitko od nas nije računao na Europsko prvenstvo, ali je sve izglednije da je ono doista imalo učinka”, kaže Edmunds.
On sugerira da bi Englesku tijekom narednih tjedana moglo očekivati ono što se danas događa u Škotskoj. Praznici u Škotskoj i vrhunac zaraze tijekom Europskog prvenstva dogodili su se prije nekoliko tjedana, a brojevi su i dalje niski.
Međutim, znanstvenici se slažu da će povratak učenika, studenata i uredskih radnika u rujnu, kao i mogućnost da će zaštita cjepiva oslabjeti, vjerojatno potaknuti novi rast.
“Mislim da će ljeto predstavljati mali odmor, ali da će pandemija polako rasti te da će stvari opet eskalirati najesen. Nije još sve gotovo”, kaže Richter za Nature.
Svijet
Cijena zlata prvi put u povijesti probila granicu od 3000 dolara

Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.
Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.
U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.
Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.
Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.
Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.
Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.
Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.
Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.
I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.
Svijet
Sloveniju pogodile obilne kiše, a očekuje se i pola metra snijega

Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.
Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.
Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.
U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.
Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.
Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.
Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.
Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.
Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.
U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.
Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.
Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.
Svijet
Putin ne planira odustati od plana da osvoji Ukrajinu, tvrde američki obavještajci

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustaje od svog cilja kontrole nad Ukrajinom, unatoč američkim naporima da posreduju u postizanju primirja, objavio je The Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim izvješćima američkih obavještajnih službi.
Prema jednom američkom dužnosniku, Putin i dalje ima “dugogodišnju želju da obnovi “Majku Rusiju” i ostaje odlučan u nastojanju da uspostavi kontrolu nad Kijevom. Ova procjena bila je među obavještajnim izvješćima distribuiranim administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 6. ožujka. Neki dužnosnici vjeruju da bi čak i ako Rusija pristane na privremeni prekid vatre, Moskva iskoristila pauzu za ponovno naoružavanje, kršenje sporazuma i izazivanje provokacija koje bi potom pripisala Ukrajini.
Putinov uvjet za primirje
Ukrajina je prije tri dana tijekom pregovora u Džedi pristala na 30-dnevno primirje, pod uvjetom da to učini i Rusija. Ovaj dogovor potaknuo je Washington da obnovi vojnu i obavještajnu podršku Kijevu.
Putin je jučer izjavio da je Rusija spremna prihvatiti američki prijedlog primirja, ali samo ako Ukrajina obustavi mobilizaciju, vojnu obuku i uvoz oružja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinove uvjete kao “ruske manipulacije” i pozvao na strože sankcije protiv Moskve. Trump, koji je ranije upozorio na “razorne” financijske posljedice za Rusiju ako rat potraje, izjavio je jučer da je Putinova izjava “vrlo obećavajuća”, ali “nije potpuna”.
Zapadni izvori: Moskva smatra Trumpa ranjivim na manipulaciju
Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je The Washington Postu da Moskva Trumpa vidi kao slabog, bez jasnih načela i potencijalno podložnog manipulaciji, što se temelji na nedavnim obavještajnim podacima.
Ako se postigne trajno primirje, Rusija će vjerojatno ponovno posegnuti za “hibridnim” metodama, propagandom, ekonomskim pritiscima i kibernetičkim napadima, koje je koristila protiv Ukrajine prije invazije 2022. godine, dodao je dužnosnik.
Američki dužnosnici ostaju oprezni u procjeni mogućih uvjeta mira koje bi Putin mogao prihvatiti, ali ne vide nikakve naznake da je odustao od nastojanja da Kijev vrati pod ruski utjecaj.
Zapadni sigurnosni izvori ranije su rekli Bloombergu da je Putin postavio “maksimalističke” zahtjeve oko teritorijalnih ustupaka, mirovnih snaga i ukrajinske neutralnosti, svjestan da su ti uvjeti neprihvatljivi za Kijev i europske zemlje.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”