Hrvatska
Možete li u Hrvatskoj dobiti otkaz ako niste cijepljeni?
Odvjetnik Antonio Volarević otkrio je za Dnevnik Nove TV može li zaposlenik dobiti otkaz ako nije cijepljen i mogu li se nametati ograničenja na temelju covid potvrda.https://aafece690ab41a4959e6e6ad125d8f52.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
Zbog širenja virusa i slabe procijepljenosti brojne zemlje uvode ograničenja necijepljenima. Neki dijele i otkaze. Naime, u Italiji se bez zelene propusnice ne može ući u kazališta, muzeje, teretane, unutarnji dio kafića i restorana. A na američkom CNN-u troje necijepljenih zaposlenika dobilo je otkaz.
Ima li pravnih osnova za takve stvari, za Dnevnik Nove TV otkrio je odvjetnik Antonio Volarević.
“Kod nas u Hrvatskoj za takvu represiju zaista nema nikakve pravne osnove. Dakle, ne postoji zakon ni propis koji bi ograničavao slobodu kretanja građana u tom smislu”, rekao je.
Primjerice, na CNN-u je troje necijepljenih dobilo otkaze. Kod nas, kaže Volarević, to nije dopušteno, a u “Americi očito jest”. Amerika, pojašnjava, ima drugačiji pravni sustav – sustav presedana. Kod nas mora nešto unaprijed biti propisano da bi se moglo sankcionirati.
“Kažem da je nedopuštano jer poslodavac da bi htio otkazati ugovor o radu zbog nečega, mora zato imati neko opravdanje, zakonsku valjanu osnovu. To što se radnik nije cijepio, nikako ne može biti osnova da dobije otkaz”, objašnjava.
Da poslodavac ipak otpusti osobu koja nije cijepljena, on ne bi bio kažnjen jer to nije propisano zakonom. No, radnik se može obratiti sudu i tada sud može odlučiti je li otkaz bio opravdan ili ne.
“U tom slučaju, poslodavac mora radnika vratiti na posao i isplatiti mu plaće koje bi dobio da je ostao na radnom mjestu i naknadu u vidu nekakve štete”, navodi.
Poslodavac nema pravo tražiti podatak o cijepljenju. “Poslodavac nema pravo voditi evidenciju o tome tko je cijepljen i nije cijepljen”, govori.
Poslodavac ne bi smio niti propisati da na posao mogu doći samo cijepljeni.
“Sva ova akcija, stvaranje atmosfere straha gdje se ljudi trebaju bojati za svoj posao, da će dobiti otkaz ako ne budu cijepljeni – to je potpuno protuzakonito”, objasnio je odvjetnik.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
CENTAR ZA STARIJE OSOBE, SV. FILIP I JAKOV: Objavljen Javni poziv za zapošljavanje i program osposobljavanja za kuhare i njegovatelje. Evo svih detalja…
REGATA GLADUŠA / Na Dugi otok stiže jedrilica koja je oplovila svijet!
MAS / Zadnji poziv za razgled izložbe Silvija Vujičića “Dodir smrti / Necrohaphe”
Udruga socijalnih radnika Zadar stručnim skupom obilježila Svjetski dan socijalnog rada
