Hrvatska
AccuWeather objavio veliku prognozu za jesen. Evo što čeka Hrvatsku!
Ljeto je u Europu donijelo katastrofalne krajnosti. Dijelovi sjeverne i središnje Europe suočeni su sa smrtonosnim i povijesnim poplavama. Opasne vrućine i razorni požari ostavili su traga u jugoistočnoj Europi.
Članovi AccuWeatherovog međunarodnog tima za dugoročno prognoziranje Tyler Roys i Alan Reppert kažu da će obrazac La Niña koji se razvija na Pacifiku, a koji će utjecati na vremenske uvjete u cijelom svijetu, biti pokretačka snaga za cijelu jesen. Sezona službeno počinje jesenskim ekvinocijem 22. rujna.
Olakšanje od olujnog vremena u srednjoj Europi
Kako se uzorak La Niña pojačava diljem Europe tijekom rujna, listopada i studenog, olujni trag koji je dominirao sjevernim dijelom kontinenta postupno će se pomicati prema jugu.
To će biti olakšanje za dijelove Njemačke, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i sjeveroistočne Francuske, gdje su obilne oborine izazvale povijesne poplave tijekom srpnja. Sušniji uzorak koji se očekuje u jesenskim mjesecima bit će povoljan za područja koja se još oporavljaju od poplava.
Temperature će u cijeloj regiji također biti gotovo normalne tijekom jeseni jer će ovo biti jedan od dva dijela kontinenta u kojima se tijekom jesenskih mjeseci ne očekuju toplinski valovi, rekao je Roys. Normalno visoke temperature tipično se kreću od 21 do 23 Celzijeva stupnja u ranu jesen do 4 do 8 Celzijevih stupnjeva u kasnu jesen, piše AccuWeather, prenosi Index.
Zapadna Europa zabrinuta zbog oluja
Prije nego što se olujni obrazac u potpunosti prebaci na jug u jesen, on će se zadržati iznad Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Unatoč rekordnoj sezoni uragana 2020., ni jedna od tropskih oluja nije preživjela put sjevernim Atlantskim oceanom, a svi su se sustavi raspršili prije nego što su stigli u Europu. Prognostičari AccuWeathera upozoravaju da bi ova godina mogla biti drugačija.
S temperaturom površine mora za oko 2-5 Celzijevih stupnjeva iznad normale stvara se dovoljno energije za održavanje tropskih obilježja koja se kreću kroz regiju, rekao je Reppert.
“Zato se očekuje da će jedan do tri tropska udara doći u Europu u narednim mjesecima”, rekao je Roys, dodajući da bi tropske oluje mogle preživjeti putovanje preko Atlantika i doći do kontinenta.
Tijekom prve polovine jeseni najvjerojatnije će doći do tropskog sustava u regiji Irske, Sjeverne Irske, Škotske, Walesa i sjeverne Engleske. No, kako će se olujni trag pomicati prema jugu do kraja listopada i studenog, ta će se prijetnja također prebaciti na jug, u sjeverozapadnu Španjolsku i Portugal.
Tropi neće biti jedini izvor olujnog vremena diljem zapadne Europe na jesen.
La Niñin uzorak koji se pojačava tijekom jeseni i zadržava tijekom zime mogao bi donijeti sezonu olujnih vjetrova sličnu 2020.-2021. u zapadnoj Europi. Broj olujnih vjetrova tijekom prošlogodišnje sezone pao je ispod normalnog, a prognostičari AccuWeathera očekuju isto ove godine. Područja koja će vjerojatno biti pogođena olujnim vjetrovima premjestit će se iz sjeverozapadne Europe u jugozapadnu Europu kako će sezona odmicati.
Olujno vrijeme pomoći će u održavanju temperature u cijeloj regiji. Sveukupno, očekuje se da će temperature tijekom jeseni biti oko normalnih, bez toplinskih valova, objasnio je Roys.
Opasnost od poplava u Srednjoj Europi
Vremenski obrazac s olujom u zapadnoj Europi može dovesti do razvoja odsječenih područja s niskim tlakom, rekao je Roys. To bi moglo dovesti do snažnih oluja diljem južne Europe.
Razvoj ovih oluja u južnim područjima također može dovesti do razvoja medicanea. Medicane nastaje kada se netropska oluja hrani toplim vodama Mediterana i razvija karakteristike tropske oluje. Iako su kratkotrajni, u mediteransku regiju mogu donijeti obilne oborine i lokalno snažne udare vjetra.
Sredinom kolovoza temperature površine mora u istočnom Mediteranu su bile za 3-4 stupnja iznad normalne, objasnio je Reppert. Periodi obilnih oborina mogu se proširiti i na jug Italije i na Balkan, osobito krajem listopada i studenog.
Predviđa se da će se gotovo normalne temperature koje su se zadržale diljem Španjolske tijekom ljetnih mjeseci nastaviti i tijekom jeseni. Prema Roysu, Španjolska obično doživi više olujnih nevremena krajem listopada i u studenom, a ni ova godina neće biti iznimka. Kako će se oluje često kretati po cijeloj zemlji, rizik od poplava bit će sve veći.
Ljetna toplina na istoku
Tema u većem dijelu Europe ove jeseni bit će temperature iznad normalnih, a istočni dijelovi kontinenta bit će područje u kojem će vrućine potrajati i nakon ljeta, piše AccuWeather.
Uvjeti od Švedske do sjeverne Ukrajine i zapadne Rusije bit će topli kroz veći dio rujna, listopada i studenog. Temperature će ostati iznad normalnih.
Najviša prosječna temperatura u istočnoj Europi iznosi oko 18-21 Celzijev stupanj početkom rujna, a zatim pada na oko 0 stupnjeva do kraja studenog. Na Balkanu i u Grčkoj normalne temperature padaju s 29-32 stupnja na 16-21 stupanj u istom razdoblju.
Intenzivna ljetna vrućina na Balkanu
Očekuje se da će se intenzivnija ljetna vrućina zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni, rekao je Reppert. Jezgra topline zadržat će se na Balkanu i u Grčkoj, gdje će biti mogući toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira toplinski val kao razdoblje od pet ili više dana s prosječnim temperaturama za najmanje 5 stupnjeva Celzijevih iznad normale. Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima Balkanskog poluotoka nastave do jeseni.
Oluje s Mediterana mogu povremeno donijeti kratka olakšanja od vrućine, kažu meteorolozi. Krajem listopada i početkom studenog očekuju se veće količine oborine.
“Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom”, rekao je Roys, dodajući da obilne oborine također mogu dovesti do klizišta.
“Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti”, zaključuje.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa