Hrvatska
HZJZ objavio tri ključna savjeta za ljeto
Ljetne vrućine imaju snažan utjecaj na stanje našeg organizma. Visoke temperature zraka uzrokuju pojačano znojenje, a time i povećan gubitak tjelesne tekućine i elektrolita.
Rajčica, krastavac, paprika, zeleno lisnato povrće, lubenica, dinja i breskva koji su bogati vodom, vitaminima i mineralima čine idealan ljetni obrok. Vrijeme je da uživamo u laganim, osvježavajućim i raznobojnim obrocima koji se brzo pripremaju. Umjesto slane, masne i teške hrane na stolu neka se nađu šarene salate, tople i hladne juhe, svježi voćni i povrtni sokovi, savjetuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Salate – osvježavajuće i kreativne, voćne ili povrtne, tople ili hladne…
Zbog jednostavnosti i brzine pripreme, salate mogu poslužiti kao mali obroci i predjela te kao prilozi brojnim jelima. Osim što su okrepljujuće i što njima vlada šarenilo boja, kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljiva okusa i izgleda. Koje povrće odabrati? Tu ne možete pogriješiti – sezonsko! Kombinirajte povrće s mesom kao što su piletina ili puretina, ribom, žitaricama, rižom, tjesteninom i voćem, začinite s malo maslinova ili bučina ulja i limunova soka te uživajte u svježini i bogatstvu okusa.
Važnost mariniranja mesa prije roštiljanja
Kad su ljetni mjeseci u pitanju, mnogima su nezamislivi bez roštiljanja, a roštilja se na plinskome plamenu, drvu, električnoj energiji ili drvenome ugljenu.
Nekoliko savjeta koji bi vam mogli dobro doći tijekom pripreme roštilja:
- Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom i spriječite kapanje masnoće na izvor topline jer se tako stvaraju štetni kemijski spojevi.
- Marinada uvelike doprinosi okusu jela, ali i omekšavanju mesa. Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u limunovu soku, octu, začinima (poput ružmarina, kadulje, senfa, metvice…) smanjuje stvaranje štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa.
- Pazite da hranu pečete dovoljno dugo jer dobro pečena hrana smanjuje mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.
Uz tradicionalna jela s roštilja, ispecite ribu na žaru ili sezonsko povrće (npr. tikvice, paprike, rajčice, kukuruz…). Visoka toplina pripreme tek je dijelom zaslužna za jedinstveni okus hrane pripremljene na roštilju, koji je za mnoge nenadmašiv.
Sladoled – savršena ljetna slastica
Priznajemo, sladoled i ljeto su nerazdvojni par. Ipak često zaboravljamo da ta omiljena poslastica može sadržavati velike količine šećera i masnoća. Zdrava i niskokalorična alternativa klasičnim sladoledima je zamrznuto voće. Komadići banane, bobice grožđa ili bobičasto voće osvježit će nas i zasladiti. Za uživanje u mliječnoj, kremastoj poslastici potrebno je smiksati smrznute komadiće voća s ohlađenim jogurtom. Ovog ljeta odvažite se na pripremu zdravog i ukusnog sladoleda. Potrebno je malo dobre volje, zamrzivač, štapni mikser, voće i jogurt.
Sladoled od jogurta s malinama
- 3 šalice malina
- 2/3 šalice grčkog jogurta
- Med (prema potrebi)
Zaleđene maline miksamo s ohlađenim jogurtom (štapnim mikserom ili u blenderu) do kremaste strukture, prema potrebi zasladimo s malo meda ili stevije. Grčki jogurt možemo zamijeniti sojinim jogurtom ili jogurtom bez laktoze.
- Kremasta banana
- 1 banana
- 1 šalica voća prema želji ili 1 žlica kakaa
- Med (prema potrebi)
Banana je odlična podloga za sladolede. Zrelu bananu izrežemo na kolutove i zaledimo. Zaleđene komadiće izvadimo iz zamrzivača i ostavimo 3 – 5 minuta na sobnoj temperaturi, a potom miksamo štapnim mikserom do ukusne kreme. Za različite okuse bananu kombiniramo sa šalicom zaleđenih malina, jagoda, borovnica ili kockica ananasa, a za čokoladni desert kremi od banane treba dodati žlicu kakaa. Prema potrebi zasladimo s malo meda ili stevije.
Kad osjetite žeđ, već ste dehidrirali
Osim na lagane obroke i biranje sezonskih namirnica, ljeti je ključno paziti na dovoljan unos vode. Naime, čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Osobe koje piju premalo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaja mentalnih funkcija te probavnog sustava.
Smanjenim unosom tekućine smanjuje se dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa su oni manje sposobni obavljati svoje funkcije. Voda, osvježavajuće vode s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira te nezaslađeni čajevi spriječit će dehidraciju i nagradit će nas lijepom i zdravom kožom. Za kraj, važno je spomenuti da su na dehidraciju posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa.
Aromatizirana voda s narančom i mentom
- 1 litra vode
- 2 naranče izrezane na kolutove ( s korom ako su ekološki uzgojene)
- Šaka mente ili matičnjaka
Pomiješati sastojke i ohladiti u hladnjaku.
Aromatizirana voda s krastavcem i borovicama
- 1 litra vode
- 1 veći krastavac, izrezan na kolutove
- Pola šalice borovnica ( malina ili jagoda)
Pomiješati sastojke i ohladiti u hladnjaku.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa