Hrvatska
Inflacija u Hrvatskoj najviša još od 2013., najviše porasle cijene prijevoza
Potrošačke cijene u srpnju u Hrvatskoj su porasle 2,8 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku
Po podacima DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove u odnosu na srpanj 2020. godine u prosjeku su bile više za 2,8 posto.
Prvi snažniji porast stope inflacije zabilježen je u travnju ove godine, za 2,1 posto, što je tada bila najviša stopa od kolovoza 2018. godine. Stopa porasta se zadržala na istoj razini i u svibnju, dok je u lipnju blago usporila na dva posto.
Riječ je o najvišoj stopi inflacije od travnja 2013. godine, kada je iznosila 3,3 posto na godišnjoj razini.
Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine. Statistika rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini na domaćem tržištu registrira od veljače ove godine, od kada njihov rast neprestano ubrzava te je od svibnja stopa iznad sedam posto.
Jačanje inflacije prati oporavak potražnje i gospodarskih aktivnosti s jenjavanjem pandmije i popuštanjem mjera ograničavanja aktivnosti usmjerenih na suzbijanje zaraze covidom-19 te je na tragu globalnog trenda rasta inflacije.
Na godišnjoj razini najviše poskupio prijevoz
Statistika po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 9,3 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Unutar kategorije prijevoza, najveći rast bilježe cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 18,6 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj su razini porasle za 5,7 posto, restorana i hotela za 3,9 posto, u segmentu hrane i bezalkoholnih pića te onom stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za po 1,9 posto, a u komunikacijama za 1,7 posto.
Također, zabilježen je i rast cijena u segmentima obrazovanja, za 0,8 posto, zdravlja te onom raznih dobara i usluga za po 0,7 posto, rekreacije i kulture, 0,6 posto, kao i cijena pokućstva i opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,4 posto.
S druge strane, samo su cijene odjeće i obuće zabilježile pad na godišnjoj razini, za 0,3 posto.
Kumulativni statistički podaci za prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rast potrošačkih cijena za 1,5 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle za 0,2 posto
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj ove godine u prosjeku bile više za 0,2 posto.
Pritom, promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u srpnju 2021. u odnosu na lipanj najviše su, u prosjeku za tri posto, porasle cijene restorana i hotela.
Slijede cijene prijevoza te one u skupini raznih dobara i usluga, s porastom za po 1,4 posto, zatim hrane i bezalkoholnih pića, za jedan posto, komunikacija, 0,7 posto, te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,3 posto.
Također, za po 0,2 posto porasle su cijene u skupini rekreacije i kulture te onoj pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, dok su cijene alkoholnih pića i duhana u prosjeku bile više za 0,1 posto.
S druge strane, pad cijena na mjesečnoj razini zabilježen je u kategoriji odjeće i obuće, za 9,9 posto, što je posljedica sezonskih sniženja. Također, porast indeksa potrošačkih cijena u srpnju u odnosu na lipanj ublažile su i cijene u skupini zdravlja, koje su u prosjeku bile niže za 0,6 posto.
Istodobno, cijene u obrazovanju u srpnju ostale su na razini cijena iz lipnja 2021., navedeno je u izvješću DZS-a.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa