Connect with us

Hrvatska

Pogoršava se epidemiološka situacija: Zbog malo cijepljenih bolnice se opet pune

Objavljeno

-

Epidemiološko stanje se pogoršava. Jučer su u Hrvatskoj zabilježena 524 nova slučaja zaraze koronavirusom, koliko nismo imali više od dva i pol mjeseca, a nastavak je kontinuiranog laganog rasta posljednjih nekoliko tjedana zbog ljetnog opuštanja. Od 2124 zaraženih 235 pacijenata na bolničkom je liječenju, a na respiratoru 26. Prije tjedan dana u bolnicama su bila 192 oboljela i njih 19 na respiratoru.

Početkom mjeseca imali smo tisuću zaraženih, a u manje od tri tjedna taj je broj narastao na 2100. Međutim, je li stvarni broj oboljelih još puno veći? Pulmolog s Jordanovca dr. Saša Srića upozorava da su i dvostruko veći od onih koje objavljuje Stožer. Podsjeća, naime, da u službenu statistiku ne ulaze pozitivni nalazi antigenskog testiranja, a velikom je broju ljudi upravo na tim brzim testovima potvrđena prisutnost virusa, no kako nakon toga nisu testirani PCR-om, nisu evidentirani. Naveo je na N1 kako ima informaciju da je samo u dolini Neretve nekoliko stotina ljudi brzim antigenskim testom potvrđeno da su COVID pozitivni te da se zarazilo barem 50-ero djece.

Moguće da ima više infekcija od zabilježenih

Realno je moguće da ima više infekcija od zabilježenih, slaže se virusni imunolog prof. Zlatko Trobonjača sa Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

“Ljudi koji imaju blaže simptome hunjavice bez nekog jačeg kašlja i bez povećanja tjelesne temperature neće ići liječniku pa neće ni biti registrirani kao COVID pozitivni. Budući da boluju od blage bolesti, ni sami neće znati da su se inficirali delta-virusom, a najvjerojatnije jesu jer je to dominantni soj”, kaže za Večernji list prof. Trobonjača.

Kako dodaje, to su mahom ljudi koji su cijepljeni ili koji su preboljeli COVID-19 unazad devet mjeseci, što je najveći dio populacije. Tu spadaju i djeca, koja nisu cijepljena i koja ionako prebolijevaju lakši oblik. Koliko je toga u populaciji, teško je reći, dodaje. Iako se na prvu čini da su blagi simptomi zanemarivi i da ne predstavljaju prepreku uobičajenom životu, stručnjaci upozoravaju da nije tako. Brojke zaraženih i bez onih koji nisu registrirani rastu, a to znači sve više hospitalizacija i težih kliničkih slika te posljedično i moguća nova epidemiološka ograničenja.

“U zemljama s malim brojem cijepljenih najveća je opasnost da se umanjuje broj pozitivno testiranih (PCR i antigenskih testova), jer za mjesec dana može buknuti ponovno nekontrolirano širenje zaraze s puno većim brojem hospitaliziranih i umrlih. Tada nećemo moći izbjeći uvođenje restriktivnih epidemioloških mjera i negativan utjecaj na školovanje i gospodarstvo. Stoga je sada najvažnije pravilno i brzo testiranje uz povećanje broja cijepljenih”, ističe prof. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.

Upravo je Njemačka nedavno proširila broj parametara koji se bilježe kako bi se što detaljnije pratili svi aspekti COVID-19 infekcije, njezina djelovanja i zaštite od nje. Od početka pandemije, naime, sedmodnevna incidencija bila je najvažniji kriterij na osnovi kojeg su u Njemačkoj donosili odluke o epidemiološkim restrikcijama i ostalim mjerama. Dolaskom cjepiva i određenom razinom cijepljenosti mahom starije populacije te sve više obolijevanja mlađih ljudi, Nijemci uvode dodatne parametre. Prema preporuci Instituta “Robert Koch” (RKI) iz Berlina, ubuduće će se pratiti i koliko je pacijenata primljeno u bolnice te kakve simptome imaju i jesu li cijepljeni. Do sada su klinike morale registrirati samo koliko je pacijenata završilo na odjelima intenzivne njege.

“Podaci o incidenciji novozaraženih, ali i karakteristikama hospitaliziranih osoba, uključujući i podatke o svim simptomima te jesu li osobe cijepljene ili već preboljele bolest, vrlo su važni jer takva statistička obrada može osigurati normalniji život uz COVID-19. Na primjerima Njemačke i Velike Britanije ukazuje se da takva nova strategija djeluje efikasno kada je cijepljenost viša od 60 ili 70%”, ističe prof. Đikić, ustvrdivši da moramo znati informacije o ovom koronavirusu kako bismo naučili s njim živjeti i reagirati na njega.

Postrožavanje mjera?

Prof. Trobonjača objašnjava da su ovi parametri važni kako bi se vidjelo kakav oblik bolesti razvijaju cijepljene osobe, zatim, da bi se vidjela i zabilježila djelotvornost cjepiva protiv delta-virusa, koji je sada potvrđen u gotovo sto posto izolata, odnosno više od 95% u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i SAD-u. Nadalje, detaljnije praćenje omogućit će uvid u učestalosti bolesti kod cijepljenih i necijepljenih ne samo kako bismo vidjeli na kojoj razini cjepivo štiti od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrti nego i u kojoj mjeri štiti od širenja u populaciji.

“Već sada je utvrđeno da će samo oko 20% cijepljenih širiti virus, a većina neće. Širit će ga oni cijepljeni koji se inficiraju, a to ovisi o koncentraciji antitijela”, napominje prof. Trobonjača za Večernji list.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Volim RH

    19. kolovoza 2021. at 17:37

    Do izbora ima da brojka bude cetveroznamenkasta.
    A onda će se korona skriti a 100 tisuća Hrvata u ugostiteljstvu dobiti otkaze

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Objavljeno

-

By

Pixabay

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Podaci o proizvodu:

Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija

Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci

KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb

Zemlja podrijetla: Indonezija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Objavljeno

-

By

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).

Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.

Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.

Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je  iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).

Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.

Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu