Connect with us

Svijet

Preminuo srpski glumac Milan Lane Gutović

Objavljeno

-

Foto: Wikipedia

Poznati srpski televizijski, kazališni i filmski glumac Milan Lane Gutović preminuo je u srijedu u 76. godini u Beogradu, nakon kraće i teške bolesti, objavili su srpski mediji.

Milan Lane Gutović je preminuo na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a informaciju o njegovoj smrti potvrdio je sin glumca, Saša Gutović.

Gutović je rođen 11. kolovoza 1946. godine na Umci.

Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu (današnji FDU) završio je 1967. godine. Bio je jedan od slavnih “Bojanovih beba”, zajedno s generacijskim kolegama (Josif Tatić, Svetlana Bojković, Ivan Bekjarev, Đurđija Cvetić, Tanasije Uzunović), koje je Bojan Stupica primio u stalni angažman Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu postaje 2006. godine. U mirovini je od kraja prosinca 2011. godine.

Odigrao je veliki broj kazališnih uloga, a ostat će posebno upamćen kao Kamij u Fejdoovoj „Bubi u uhu“ i kao Vladimir Nedeljković u Nušićevoj „Pučini“ u JDP. A generacije pamte njegov autorski cabaret „Obično veče“, s kojim je proputovao cijeli svijet i koji je prva predstava na srpskom jeziku igrana na Broadwayu.

Filmsku karijeru je započeo 1968. godine kada je debitirao u filmu „Bekstva“ Radoša Novakovića. Deset godina kasnije odigrao je prvu glavnu ulogu u film „Drugarčin“ Miće Miloševića. Uloga Srećka Šojića u „Tesnoj koži“ donijela mu je veliku popularnost, a isti lik je zaigrao u „Beloj lađi“, koja je zahvaljujući njegovom glumačkom talentu bila jedna od najgledanijih TV serija.

Upravo je Gutović bio taj koji je došao na ideju da njegov lik priča dijalektom južne Srbije, a inspiracija mu je, kako je rekao, bio zidar Toma koji je radio u školi koju je pohađao.

Otac je kćeri Milice i sinova Janka i Spasoja.

Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su kazališne – Sterijina nagrada, Nagrada “Raša Plaović”, Statueta Ćuran, Nagrada “Zoran Radmilović”, Nušićeva nagrada, Zlatni ćuran za životno djelo glumcu komičar, kao i filmske – Nagrada Car Konstantin za uloge u filmovima „Uslovna sloboda“ i „Sedam i po“, Nagrada za najpopularnijji strani lik u Makedoniji.

Sredinom kolovoza je primljen u bolnicu nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja izazvanog koronavirusom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Austrijski OMV zaplijenio Gazpromov plin

Objavljeno

-

Austrijska energetska tvrtka OMV ‘naplatila’ je dosuđenu odštetu u arbitražnom sporu protiv ruskog Gazproma zapljenom plina, reklo je pet izvora, i sada ruski plin kupuje na burzi ili preko posrednika, napominju austrijski mediji.

Austrijski OMV izvijestio je sredinom studenog da je dobio arbitražni spor protiv ruskog Gazproma prema kojem ima pravo na 230 milijuna eura odštete za neredovite isporuke u rujnu 2022. godine.

Postupak je pokrenut u siječnju 2023. godine i OMV namjerava “odmah” naplatiti iznos koji bi trebao povećati njegov “čisti operativni rezultat, prilagođen za vrijednost zaliha i operativni novčani tok”, stoji u priopćenju.

OMV je 2022. godinu zaključio u gubitku.

Ruski Gazprom OMV-u obustavio isporuke plina
Ruski Gazprom obustavio je pak nakon te odluke isporuke plina OMV-u.

“Austrijska tvrtka tim potezom krši propise. Vjerujem da je naš odgovor više nego opravdan. Nećemo biti dobrotvori u tom slučaju”, rekla je prošli četvrtak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.

Gazprom je u rujnu 2022. godine smanjio isporuke iz objektivnih razloga, naglasila je Zakharova, podsjetivši na eksplozije na plinovodu Sjeverni tok i obustavu tranzita plina kroz plinovod Yamal-Europe.

Nitko i dalje ne govori o tim faktorima, naglasila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Austrijska kompanija zaplijenila je isporuke ruskog plina za listopad, rekla su tri izvora bliska OMV-u i Gazpromu. OMV je prvi kupac u EU koji nije platio Gazpromov plin, rekao je jedan od izvora u ruskoj kompaniji.

Gazprom zapljenu smatra neplaćanjem i zato je obustavio isporuke, rekao je izvor blizak Gazpromu.

Zapljena je bila posljednja prilika za OMV pred moguću obustavu tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, dodaje izvor u austrijskoj kompaniji. Zbog obustave isporuka OMV sada može tvrditi da je Gazprom prekršio ugovor, tumači jedan od pet izvora.

Gazprom je odbio komentirati buduće odnose s OMV-om. Glasnogovornica OMV-a rekla je da Gazprom prestao isporučivati plin, dodavši da im plin vjerojatno više neće stizati.

OMV-ovi ugovori s Gazpromom uključuju klauzulu prema kojoj austrijska kompanija mora platiti plin i ako ga ne preuzme, napominje Reuters.

Ruska kompanija ne isporučuje više OMV-u plin, ali isporuke nisu stvarno zaustavljene i austrijsko-slovačku granicu u Baumgartenu prelazi gotovo ista količina plina kao i ranije, piše austrijska novinska agencija APA.

Gazprom sada prodaje plin na burzi ili preko posrednika, a krajnji je kupac vjerojatno OMV, koji i dalje mora ispunjavati ugovorne obaveze o isporukama, dodaje APA, ali ne na temelju dugoročnog ugovora s ruskom tvrtkom.

Na burzama je pak u posljednje vrijeme ponovo zavladala nervoza i plin je samo od početka studenog poskupio za 22,5 posto, na 49 eura za megavatsat, navodi austrijska agencija.

 
Nastavi čitati

Svijet

Europu sve češće potresa nestašica lijekova. Za dobar dio ne postoji zamjena na tržištu, pacijenti ugroženi

Objavljeno

-

By

Prema podacima EURORDIS-a, svaki peti pacijent je zbog nestašice lijeka doživio stres, za njih 14 posto simptomi su se pogoršali, dok je oko četiri posto pacijenata bilo hospitalizirano ili je doživjelo pogrešku u odabiru alternativnog lijeka. Povremene nestašice lijekova postale su zadnjih godina naša realnost, a lijek koji nedostaje uglavnom ima svoju zamjenu na tržištu. Ipak, između sedam i 16 posto svih nestašica lijekova u Europskoj uniji odnosi se na lijekove koji nemaju alternative, odnosno nemaju zamjenski lijek, a neki od takvih slučajeva proteklih godina završili su i smrću. Pacijenti u zemljama članicama EU-a danas žive u riziku da će morati prekinuti svoju terapiju, što stvara globalnu anksioznost, a u slučaju da do nestašice dođe, može imati financijske i zdravstvene posljedice.

Problem nestašica lijekova bio je temom Media seminara u Europskoj agenciji za lijekove (EMA) na kojem su prezentirana iskustva liječnika i pacijenata u takvim okolnostima, prenosi Novi list.

Fatalni ishodi
Prema podacima EURORDIS-a, Europskog saveza za rijetke bolesti koji okuplja udruge pacijenata iz 74 države, istraživanje provedeno u Francuskoj 2018. godine pokazalo je da je nestašicu lijeka doživjelo 25 posto svih pacijenata, a 45 posto moralo je odgoditi, promijeniti ili prekinuti svoju terapiju. Svaki peti pacijent zbog toga je doživio stres, za njih 14 posto simptomi su se pogoršali, dok je oko četiri posto pacijenata bilo hospitalizirano ili je doživjelo pogrešku u odabiru alternativnog lijeka.

Slučajevi smrti koje se povezuje s nestašicama lijeka nisu česti, a niti u jednom nije službeno potvrđeno da je smrt bila izazvana nestašicom. Ipak, ta veza je u nekim slučajevima jasna, a činjenica je da – ako lijeka nestane s tržišta – pacijenti nerijetko hodaju od bolnice do bolnice, od ljekarne do ljekarne, a nekad čak i u druge regije da bi ga pronašli. Zamjenski lijek, ako i postoji, ne pokriva uvijek u potpunosti originalni lijek, a nerijetko nosi i dodatni trošak koji pacijent mora platiti iz vlastitog džepa, upozorava Francois Houyez, predstavnik EURORDIS-a. Jedan od slučajeva koje navodi zabilježen je u Rumunjskoj, gdje je pacijentica s primarnom imunodeficijencijom, bolesti kod koje se tijelo ne može boriti protiv infekcija, zbog nestašice ostala bez terapije imunoglobulinom.

“Rumunjska je vlada uvela novi porez na sve farmaceutske proizvode, nakon čega je dobavljač zbog pada profita povukao lijek s tržišta. Imunoglobulin je bio dostupan samo u bolničkim ljekarnama u glavnom gradu, a ne i u ostatku zemlje. Pacijentica je bila previše bolesna da putuje, čekala je da imunoglobulin stigne u obližnju ljekarnu, ali je u međuvremenu umrla od infekcije”, naveo je Houyez. Ovaj je slučaj, ističe, dovoljno dokumentiran da bi se smrt povezala s nestašicom imunoglobulina.

Čekanje na zamjenu
“Bilo je pacijenata koji su morali prekinuti tretman i rak im se vratio. Na sreću, nestašice lijekova se uglavnom dobro kontroliraju i ne traju dugo pa pacijenti mogu čekati na zamjenu”, zaključuje Houyez.

Nestašice lijekova noćna su mora za liječnike, kaže Tiago Villaneuva, obiteljski liječnik iz Portugala.

“Pod pritiskom smo pacijenata i prisiljeni da im nekad propišemo manje djelotvorne ili manje sigurne zamjene. Kako liječnici nemaju nikakve kliničke smjernice o tome kako postupati u slučaju nestašice lijeka, u riziku smo od pogrešnog propisivanja lijeka”, upozorava Villaneuva. Situacije nestašica za liječnike su stresne kao i za pacijente, oduzimaju im puno vremena za procjenu koji zamjenski lijek propisati, a nerijetko se događaju i situacije u kojima bi pacijentu trebali propisati lijek koji je skuplji, a njihov pacijent ne može sebi priuštiti takvu alternativu. Ponekad je, ako i postoji zamjenski lijek, problem u doziranju, odnosno jačini zamjenskog lijeka, nekad su liječnici prisiljeni propisati lijek s drugom aktivnom supstancom, a veliki je problem kad lijek nema odgovarajuće zamjene, kao što je to slučaj kod cjepiva, ističe. Kad je riječ o nestašicama, obiteljski liječnici zbog manjka informacija osuđeni su učiti na vlastitim pacijentima, zbog čega je ugrožena kvaliteta zdravstvene skrbi, a u nekim krajevima nema ih dovoljno pa su pacijenti prepušteni sami sebi.

“Manjak liječnika prisutan je u čitavoj Europi, od Grčke do Norveške. Tako u Portugalu 15 posto pacijenata nema svog obiteljskog liječnika, a u regiji gdje radim bez liječnika je 40 posto stanovnika. Njima nema tko pomoći kad se suoče sa nestašicom svog lijeka”, navodi portugalski liječnik

Krivotvoreni lijekovi
Nestašicama su u zadnje vrijeme izloženi agonisti GLP-1 receptora, među njima i popularni Ozempic, koji se primjenjuju u liječenju šećerne bolesti tipa 2, a odobreni su i za mršavljenje kod pretilih osoba.

Predstavnici EMA-e upozorili su da su nestašice ovog lijeka dijelom posljedica primjene izvan odobrenih indikacija, primjerice za kozmetičko mršavljenje kod osoba koje nemaju zdravstvenih problema povezanih s tjelesnom težinom. Učestala potražnja pogoduje ilegalnoj kupovini lijeka, zbog čega raste rizik od distribucije krivotvorenih lijekova, što može imati ozbiljne posljedice za zdravlje pacijenata.

Iz EMA-e također upozoravaju na rizike od nabavke i uzimanja antibiotika na svoju ruku. Nestašice lijekova, poručuju, ne bi smjele biti povod za okretanje crnom tržištu ili nabavci lijeka drugim kanalima.

 
Nastavi čitati

Svijet

NATO-ov admiral savjetuje poslovnim ljudima da pripreme “ratni scenarij”

Objavljeno

-

By

Visoki NATO-ov admiral pozvao je u ponedjeljak poslovne ljude da pripreme “ratni scenarij” i prilagode svoju proizvodnju i distribuciju kako bi bili što manje izloženi ucjenama Rusije i Kine. “Ako budemo u stanju osigurati sve proizvode i usluge, to je ključni dio našeg odvraćanja”, rekao je šef NATO-ovo vojnog odbora, nizozemski admiral Rob Bauer u Bruxellesu.

Govoreći na konferenciji think tanka European Policy Centrea, rekao je da odvraćanje uključuje više od samih vojnih kapaciteta, budući da se u ratu koriste svi raspoloživi instrumenti.

“Svjedoci smo sve više sabotaža i Europa je to već doživjela u opskrbi energijom”, rekao je Bauer. “Mislili smo da imamo dogovor s Gazpromom, ali smo zapravo imali dogovor s gospodinom Putinom. Isto vrijedi za kinesku insfrastrukturu i proizvode. Ustvari smo imali dogovor s gospodinom Xi-jem“, dodao je.

Bauer je upozorio na ovisnost zapada o Kini iz koje dolazi 60 posto rijetkih metala i u kojoj se prerađuje njih 90 posto. Iz Kine stižu i kemijski sastojci za sedative, antibiotike, protuupalne i lijekove za visoki tlak.

“Naivni smo ako mislimo da Komunistička stranka neće iskoristiti tu moć. Poslovni ljudi iz Europe i Amerike moraju shvatiti da poslovne odluke koje donose imaju strateške posljedice za njihove države”, istaknuo je Bauer.

“Biznismeni trebaju pripremiti ratni scenarij i njemu prilagoditi svoju proizvodnju i distribuciju. Vojska dobiva bitke, a ekonomije dobivaju ratove”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu