Connect with us

Hrvatska

HRANA JE SVE SKUPLJA Čeka li nas teška jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ova godina nije bila dobra za poljoprivredne proizvođače, čemu svjedoče i cijene povrća na tržnicama, te se postavlja pitanje čeka li nas teška jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?

Matija Brlošić, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, objašnjava kako je poljoprivreda grana u kojoj se nikada ne zna što se može očekivati.

– Urod se čeka i njeguje cijelu godinu, i doslovno dan prije berbe može nastradati zbog vremenskih uvjeta. To je vječita borba, mi smo tu da radimo i proizvodimo, pokušavamo odgovoriti na vremenske neprilike svojim nekim iskustvom, kaže.

Kulture koje su najviše stradale u ovoj godini su mahune, mrkve i grah. Loši uvjeti nisu utjecali samo na Hrvatsku, već i na cijelu EU, te ne možemo tu robu ni uvesti izvana.

– Rezultat je mala ponuda i visoka cijena. Poljoprivrednici moraju dići cijenu da bi pokrili svoje troškove koje su uložili u proizvodnj, objašnjava Brlošić.

Tako je prošle godine kilogram graha koštao oko 12 kuna, a sada je oko 20; mahune su sada između 30 i 35 kuna, dok su prošle godine bile oko 20; a kilogram mrkve trenutno se kreće između 12 i 15 kuna za razliku od prošle godine kada je koštao između 8 i 10 kuna. Cijene su ekstremno visoke, pogotovo za hrvatske potrošače, no i dalje je upitno hoće li se poljoprivrednici i s tolikim cijenama uspjeti pokriti. Uz loš urod, poljoprivrednici se bore i s raznim nametnicima, a ulaskom u EU u Hrvatskoj je zabranjeno korištenje velikog broja zaštitnih sredstava. 

Marina Galović
, predsjednica povrtlara grada Zagreba i Zagrebačke županije, kaže kako su cijene povrća sasvim uobičajene i normalne za ovo doba godine i ekstremne uvjete.

– To što se nas optužuje da abnormalno dižemo cijene, to uopće nije istina. Kakvi su uvjeti rada trenutno i kakva su nama proizvođačima poskupljenja – ovo je još i dobro. Nama su troškovi još od prošle godine otišli 50 posto gore – od sjemena, repro materijala i gnojiva. Ekstremni uvjeti, dodatno navodnjavanje, teži uvjeti rada zbog korone – a nama su cijene možda kunu ili dvije otišle gore., kaže Galović i dodaje kako su preprodavači ti koji podižu cijene, a ne proizvođači.

– Ja ne mogu utjecati na nekog tko od mene kupi salatu po 10 kuna, pa prodaje za 20 ili 30, to je posao inspektorata, neka izvole raditi svoj posao, ogorčena je Galović.

Brlošić se slaže kako se na tržnicama nalazi velik broj prodavača koji ustvari nisu i proizvođači, te da bi potrošači trebali obratiti pozornost na to.

– Također je istina da inputi koji ulaze u proizvodnju enormno poskupljuju posljednjih godinu dana – mineralna gnojiva su poskupila i do 70 posto, mehanizacija koja se koristi već je pet puta išla prema gore ove godine, dakle troškovi samo rastu, kaže i dodaje kako je najveći problem, ne samo u proizvodnji povrća, već u cijelom lancu proizvodnje hrane, uvoz iz drugih zemalja koje su visoko subvencionirane dugi niz godina.

Brlošić smatra kako Hrvatska ima resurs poljoprivrednog zemljišta, i to u različitim klimama, te bi po pitanju povrća, mogla pokriti potrebe stanovništva.

– Stvar je politike, našu proizvodnju je uništio uvoz jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz EU i šire. Očito su trgovački lobiji dosta jaki i to je ono najgore što se moglo dogoditi. Mi kao poljoprivrednici nismo protiv uvoza, ali neka to barem bude jednake kvalitete kao što je naša proizvodnja, kaže.

Osim povrća, došlo je do povećanja cijena stočne hrane, uljarica i pšenice.

– Po pitanju stočne hrane, zbog suše je došlo do povećanja cijena, dok cijena junadi ne ide gore. Stočari su trenutno u izuzetno teškoj situaciji, teško je reći koliko dugo će oni to moći izdržati. Cijene žitarica na europskom tržištu divljaju, pa tako i u Hrvatskoj, i u tom dijelu će trebati pomoći sektoru stočarstva, zaključuje Brlošić.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Milorad

    30. kolovoza 2021. at 17:40

    Nadam se dače službe da regulišu da jagnjetina ne bidne skuplja!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug

Objavljeno

-

By

Pexels

Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.

Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.

“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.

Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.

“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.

Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.

“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.

Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.

“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.

Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.

“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.

No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti

Objavljeno

-

By

Pixabay

Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.

Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.

“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.

Tržište ipak usporilo

Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.

Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.

Državna imovina nužna

Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.

“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.

Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.

Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora

S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.

Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.

Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.

Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.

U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova

Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.

S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.

Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.

Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.

Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog opasnosti od gušenja s tržišta se povlači ova plastična igračka…

Objavljeno

-

By

Unsplash/Yuri Shirota

Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.

Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.

Kornjača
DIRH

Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu