Connect with us

Hrvatska

Vakula objavio prognozu za jesen i zimu

Objavljeno

3 godine prije

-

U očekivanju detaljnih analiza i službenih ocjena klimatologa DHMZ-a – usprkos ne osobito toplom kolovozu – već sada se može tvrditi kako je i ovo ljeto opravdalo dugoročne prognoze iznadprosječno visoke srednje temperature zraka te šarolike ukupne sezonske količine oborine, piše Zoran Vakula za HRT.

Ostvari li se trenutna umjerena do velika vjerojatnost prognoze – barem malo pozitivno odstupanje bit će i od srednje jesenske i srednje zimske temperature zraka, dok je, naravno, prognoza sezonskih količina oborine znatno manje pouzdana.

Nakon većinom “vrlo toplog” i “ekstremno toplog” lipnja te srpnja koji je dobio klimatološke ocjene “toplo”, “vrlo toplo” i “ekstremno toplo” – kolovoz je bio znatno umjereniji, pa će zbog odstupanja od srednje mjesečne temperature zraka uglavnom od 0 do 2 °C vjerojatno dobiti ocjene većinom “normalno”, u južnijim hrvatskih krajevima i “toplo”. I to prema odstupanju u odnosu na klimatološko razdoblje od 1981. do 2010. godine, koje je toplije od razdoblja od 1961. do 1990. godine.

Po količini oborine ovogodišnji će kolovoz vjerojatno dobiti klimatološke ocjene od “sušno”, možda u Rijeci i okolici čak i “vrlo sušno”, preko “normalno” u primjerice Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Kninu, do “kišno” u Dubrovniku, vjerojatno i još mjestimice te gdjegod čak “vrlo kišno”, kao primjerice u Splitu, gdje je zbog ukupne mjesečne količine oborine ovo bio 5. najkišovitiji kolovoz u povijesti. I to ponajviše zbog 82 mm kiše tijekom samo nekoliko sati posljednjeg petka u mjesecu.

Ljeto “vrlo toplo” – “ekstremno toplo”, “vrlo sušno” – “kišno”

Nakon takvog kolovoza te “ekstremno sušnog” do “sušnog” lipnja, u mnogim mjestima čak i rekordnog, te srpnja, koji je imao ocjene od “sušno” do “vrlo kišno” – prema ukupnoj sezonskoj količini oborine ovo će “klimatološko” ljeto (lipanj – srpanj – kolovoz) vjerojatno dobiti ocjene od “vrlo sušno” u primjerice Kninu, vjerojatno i ponegdje u središnjoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu, gdje će biti i “sušno”, preko “normalno” u Osijeku, Gospiću i Dubrovniku do mjestimice “kišnog”, osobito u Splitu.

Premda nisu padali apsolutni rekordi, nego samo neki rekordi na pojedine nadnevke i razdoblja, po temperaturi je ovo ljeto bilo iznimnije nego po oborini. Klimatološke ocjene vjerojatno će biti uglavnom “vrlo toplo” i “ekstremno toplo”.

Pritom je u Splitu i Osijeku ovo bilo 4. najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, koja su u Splitu počela 1948., u Osijeku još 1899. godine. Toplija su bila samo ona 2003., 2012. i 2017. godine.

Osim tih, u Zagrebu u Maksimiru je toplije ljeto bilo još i 2019., pa je ovogodišnje 5. najtoplije, na granici klimatološke ocjene “vrlo toplo” i “ekstremno toplo”. U Gospiću i Kninu je 6. najtoplije, a u Rijeci i Dubrovniku 7. najtoplije u povijesti mjerenja, koja su počela sredinom prošloga stoljeća.

I jesen i zima barem malo topliji od prosjeka?

Kao i prošle – i najnovije dugoročne prognoze daju umjerenu do veliku vjerojatnost za u većini Hrvatske barem malo pozitivno odstupanje srednje temperature zraka od prosječne, i to ne samo sezonske – posebno i za jesen (rujan – listopad – studeni) i za zimu (prosinac – siječanj – veljača), nego i svakog od sljedećih 6 mjeseci. No valja spomenuti da je ta prognoza srednje temperature zraka po mjesecima manje pouzdana od one za cijelu sezonu.

Još je manje pouzdana dugoročna prognoza ukupne mjesečne, pa i sezonske količine oborine, prema kojoj se ne može izdvojiti velika vjerojatnost za sezone i mjesece koji bi u nekim područjima znatno odstupali od prosjeka. Ali naravno, ne trebaju iznenaditi i takve pojave jer – unatoč silnom napretku posljednjih desetljeća – vremenske prognoze i dalje su veliki izazov, posebice dugoročne, piše Vakula.

I AccuWeather najavljuje iznadprosječno toplu jesen

Očekuje se da će se intenzivnija ljetna vrućina zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni. Jezgra topline zadržat će se na Balkanu i u Grčkoj, gdje će biti mogući toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira toplinski val kao razdoblje od pet ili više dana s prosječnim temperaturama za najmanje 5 Celzijevih stupnjeva iznad normale. Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima balkanskog poluotoka nastave do jeseni.

Oluje s Mediterana mogu povremeno donijeti kratka olakšanja od vrućine, kažu meteorolozi. Krajem listopada i početkom studenog očekuju se veće količine oborine.

“Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom”, rekao je meteorolog AccuWeathera Roys, dodajući da obilne oborine također mogu dovesti do klizišta.

“Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti”, zaključuje.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

12 sati prije

-

22. prosinca 2024.

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

1 dan prije

-

21. prosinca 2024.

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

4 dana prije

-

19. prosinca 2024.

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu