Hrvatska
Nova školska godina počinje uživo i s blažim epidemiološkim mjerama
Nova školska 2021./2022. godina počet će u Hrvatskoj nastavom uživo za oko 313 tisuća učenika osnovnih i 143.200 učenika srednjih škola i s blažim epidemiološkim mjerama protiv epidemije covida-19 u odnosu na prethodnu školsku godinu, te uz besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce.
Blaže epidemiološke mjere odnose se i na predškolske ustanove, a o svim tim mjerama uoči ponedjeljka, 6. rujna, kada će početi nova školske godine, izvijestilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na svojim mrežnim stranicama.
Uz ostalo dopušta se druženje i fizički kontakt djece i učenika različitih skupina i razreda, posebice u dječjim vrtićima pri izvođenju kraćih programa s djecom predškolske dobi, te u školama tijekom izvođenja izborne nastave.
Spomenuta mjera odnosi se i na nastavu stranih jezika, fakultativnu nastavu, dodatnu i dopunsku nastavu, programe produženoga boravka i produženoga stručnog postupka, nastavu jezika i kulture nacionalnih manjina po Modelu C, pripremnu i dopunsku nastavu hrvatskoga jezika za djecu koja ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik i slično.
Bit će dopušteno i seljenje učenika iz razreda u razred kada to zahtijeva nastavni proces, poput nastave u kabinetima, vježbaonicama, informatičkim učionicama, praktikumima za praktičnu nastavu, kao i treninzi djece i učenika u školskim dvoranama i treninzi školskih sportskih klubova u školskim dvoranama u kojima sudjeluju učenici različitih razreda, a dopušteni će biti i treninzi sportskih klubova u školskim dvoranama i za manje uzraste.
Bez mjerenja temperature na ulazu, maske tek ako razmak nije dovoljan
Školskom osoblju i učenicima neće se mjeriti temperatura na ulazu već će je oni mjeriti kod kuće, a ako će im temperatura biti povišena, trebat će ostati kod kuće dok se ne izliječe.
Posjetitelji koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima, kao što su priredbe i slično, morat će imati covid-potvrde. Bit će dopušteni i roditeljski sastanci uživo i informacije roditeljima.
Također, učenička praksa kod poslodavaca održavat će se bez ograničenja po mjerama koje vrijede za djelatnost i instituciju u kojoj učenik obavlja praksu, a i studentska praksa bit će delimitirana.
Maske nisu obvezne za učenike od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole, kao i za učenike viših razreda osnovne škole (od 5.do 8. razreda) ako u učionicama postoji razmak od metar i pol, te za srednjoškolce ako je u učionicama osiguran razmak od dva metra.
Ako se ti uvjeti neće moći ostvariti, maske će biti obvezne za učenike viših razreda osnovne škole i za srednjoškolce.
Osim toga, lokalni stožeri mogu, na temelju povoljne epidemiološke situacije, ukinuti obvezu nošenja maske za pojedinu školu, grupu škola ili područje.
Prema posljednjim raspoloživim podacima, cijepljeno je gotovo 58 posto djelatnika u školama, dok postotak cijepljenih u gimnazijama doseže gotovo 60 posto.
Novosti – nacionalni ispiti, probna matura
Nova školska godina donosi i dvije nove aktivnosti koje će provesti Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja – NCCVO. Riječ je o nacionalnim ispitima i probnoj maturi.
Nacionalne ispite tako će provesti NCVVO u 80 osnovnih škola u Hrvatskoj za učenike petih i osmih razreda radi vrednovanja, a bit će objavljeni 15. ožujka iduće godine. Uz ispite bit će objavljene i detaljne upute za njihovu provedbu. Ispiti će biti provedeni kao dio nastavnoga procesa te će se provoditi do 15. travnja 2022., a očekuje se da će se većina odgojno-obrazovnih ishoda predviđenih kurikulumom za završni razred do tada obraditi.
Tijekom provedbe probnih ispita, nastavnici će ocijeniti ispite te unijeti rezultate svojih učenika u online sustav koji će pripremiti NCVVO.
Nakon provedbe probnih ispita, učenici i nastavnici će ispunjavati online upitnike u kojima će moći izraziti svoje mišljenje o provedenim probnim ispitima i načinu provedbe.
Preporuke – nastava “licem u lice”
Uz početak nove školske godine mjerodavno ministarstvo objavilo je i upute i preporuke u kojima je, među ostalim, istaknuto da je, bez obzira na to što smo još suočeni s epidemijom bolesti covid-19, ukinut niz mjera te u ovom trenutku nema zapreka da se odgojno-obrazovni rad u dječjim vrtićima i školskim ustanovama ne izvodi neposredno, tj. licem u lice.
Jer, kako je navedeno, povratak u dječje vrtiće i škole ključan je za odgoj i obrazovanje djece i učenika, a posebice za njihov emocionalni, kognitivni, socijalni i profesionalni razvoj. Osobito je važan za djecu i učenike u riziku te djecu i učenike iz ranjivih skupina. To je primarni razlog zbog kojega je nužno osigurati da se sva djeca vrate u dječje vrtiće, a učenici u škole.
U dokumentu se predlažu modeli i nude preporuke za odgojno-obrazovni rad i izvođenje nastave u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj u pedagoškoj/školskoj godini 2021./2022. u uvjetima povezanima s bolesti covid -19.
Istaknuto je kako, unatoč navedenom, i dalje treba voditi računa o epidemiološkoj situaciji i mjerama kojih se treba pridržavati.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci