magazin
NIJE 10.000! Nova studija otkrila koliko vam koraka dnevno treba za zdravlje

Kad je u pitanju hodanje, mnogi od nas misle da je 10.000 koraka cilj koji treba postići u smislu dnevnih koraka potrebnih za poboljšanje našeg zdravlja.
Postoje i dokazi koji to potvrđuju. Brojna su istraživanja posljednjih godina pokazala da je veći broj koraka dnevno povezan s manjim rizikom od rane smrti.
U najnovijem istraživanju, koje je vodila epidemiologinja Amanda Paluch sa Sveučilišta u Massachusettsu, praćeno je više od 2000 muškaraca i žena srednjih godina iz četiri različita američka grada.
Grupa je, s prosječnom starošću od nešto više od 45 godina, nosila akcelerometre koji su pratili njihov dnevni broj i intenzitet koraka. Eksperiment je započeo 2005. godine, a sudionici su praćeni u redovitim razmacima u godinama do 2018., kada su umrle 72 osobe iz grupe koja je praćena.
Iako opservacijska priroda studije znači da se ne mogu donijeti čvrsti zaključci o tome kako je hodanje (ili nije) potaklo zdravlje ljudi u eksperimentu, ono može identificirati veze između razine aktivnosti i zdravstvenih ishoda.
Ono što je najvažnije, istraživači su ovdje otkrili da su pojedinci koji su radili najmanje 7000 koraka dnevno imali otprilike 50 do 70 posto manji rizik od rane smrti u usporedbi s onima koji su u eksperimentu imali prosječno manje od 7000 dnevnih koraka. Sam po sebi, intenzitet koraka (mjerenje brzine učinjenih koraka) nije imao utjecaja na smrtnost.
Prema istraživačima, povećanje volumena dnevnih koraka među najmanje aktivnim ljudima u populaciji može pružiti najveću zaštitu od smrtnosti – no nakon određenog trenutka čini se da dodatni koraci nemaju blagotvoran učinak, barem na taj određeni ishod.
“Više od 10.000 koraka dnevno nije bilo povezano s daljnjim smanjenjem rizika od smrtnosti”, objašnjavaju istraživači u svojoj studiji.
Iako nalazi općenito potvrđuju većinu onoga što smo već znali o prednostima hodanja iz prethodnih studija, novi prag od 7000 koraka zasigurno je lakši cilj od 10.000 koraka.
“Dnevni koraci jednostavna su metrika koja se lako nadzire i hodanje više koraka dnevno može biti dobar način za promicanje zdravlja”, rekao je Paluch za HealthDay News.
“7000 koraka dnevno može biti veliki cilj za mnoge pojedince koji trenutačno ne postižu ovu brojku”, dodao je.
Prema istraživačici tjelesne aktivnosti Nicole Spartano sa Sveučilišta u Bostonu, u bliskoj budućnosti možemo zapravo očekivati mnogo više o tome kako svakodnevni koraci utječu na naše zdravlje – zahvaljujući novoj generaciji skorih studija koja koristi noviju tehnologiju akcelerometra koja 2005. godine još nije bila dostupna, piše Science Alert.
“Nejasno je u kojoj se mjeri koraci mjereni na [starijim] monitorima aktivnosti uspoređuju s koracima mjerenim uobičajenim uređajima, uključujući pametne satove, pedometre i aplikacije za pametne telefone”, piše Spartano u stručnom komentaru novog istraživanja, dodavši da će se u sljedećih nekoliko godina znati i rezultati opširnih istraživanja na ovu temu, koja traju deset i više godina.
magazin
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!

Turistička zajednica Općine Kukljica s ponosom najavljuje novu manifestaciju “Šparogijada Kukljica 2025.”, koja će se održati u petak i subotu 28. i 29. ožujka 2025. u prekrasnom prirodnom okruženju Kukljice. Ovaj događaj spaja ljubitelje prirode, gastronomije i tradicije kroz raznovrstan program natjecanja, edukativnih radionica i zabavnih aktivnosti.
Ovogodišnja Šparogijada nudi bogat program koji uključuje natjecanje u branju divljih šparoga, radionicu o ljekovitom i aromatičnom bilju, radionicu rezidbe maslina te kreativne aktivnosti za djecu. Osim toga, posjetitelji će moći uživati u sajmu proizvoda otočnih OPG-ova, koji će predstaviti autohtone proizvode i domaće delicije.
Program započinje u petak, 28. ožujka, radionicom rezidbe maslina u masliniku, a večer je rezervirana za opuštanje uz pub kviz u Caffe baru “Reful”. U subotu, 29. ožujka, nakon registracije natjecatelja, slijedi glavno natjecanje u branju divljih šparoga, čiji će pobjednici biti proglašeni nakon vaganja u podne. Za najbolje berače pripremili smo vrijedne nagrade! Zabavni dio programa uključuje ručak za sve posjetitelje uz DJ-a, dok će lokalni ugostitelji moći uživati u prezentaciji vina – B2B Wine Experience by Vinarija “Trs”.
Šparogijada Kukljica predstavlja savršenu priliku za sve zaljubljenike u prirodu i gastronomiju da se okupe, natječu, educiraju i uživaju u otočnim okusima i mirisima. Prijave su otvorene do 28. ožujka do 16:00 sati, a svi zainteresirani mogu se prijaviti putem poveznice: https://forms.gle/HJHwVjFqnLbrAjQCA
magazin
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”

U posljednjih desetak godina znanstvenici su primijetili neobičnu pojavu: radijske impulse koji dolaze iz naše galaksije Mliječne staze, a koji se redovito ponavljaju svaka dva sata poput kozmičkog otkucaja srca. Ti neobični signali, koji su trajali između pola minute i minute i pol, stizali su iz smjera zviježđa Velikog medvjeda, poznatog i kao Velika kola.
Astronomi su sada otkrili neočekivan izvor tih impulsa: mrtvu zvijezdu, takozvanog bijelog patuljka, koja kruži oko male, hladne crvene patuljaste zvijezde. Crveni patuljci inače su najčešće zvijezde u svemiru.
Dvije zvijezde, zajedno nazvane ILTJ1101, nalaze se toliko blizu jedna drugoj da im se magnetska polja isprepliću, stvarajući ove dugotrajne radijske signale (tzv. dugoperiodične prolazne pojave – LPT). Dosad su takvi dugi signali povezivani jedino s neutronskim zvijezdama, gustim ostacima nastalim nakon eksplozija supernova.
Novo otkriće, predstavljeno u znanstvenom časopisu Nature Astronomy, pokazuje da i kretanja zvijezda unutar dvostrukih sustava mogu stvarati ove rijetke radijske signale. “Prvi put smo sa sigurnošću utvrdili koje zvijezde stvaraju ove misteriozne signale, pripadnike potpuno nove klase radijskih pojava”, rekla je voditeljica istraživanja, dr. Iris de Ruiter sa Sveučilišta u Sydneyju u Australiji.
Znanstvenici naglašavaju da su ova dosad nezabilježena promatranja samo početak. Ovo bi otkriće moglo pomoći da bolje razumijemo kakve zvijezde mogu emitirati radijske signale kroz svemir te razjasniti njihovu prošlost i međusobne odnose.
Zvjezdani ples
Kako bi riješila ovu svemirsku zagonetku, dr. De Ruiter razvila je metodu kojom je u arhivskim snimkama europskog radioteleskopa LOFAR pronašla duge radijske impulse. LOFAR je najveća mreža radioteleskopa u Europi, specijalizirana za vrlo niske radijske frekvencije.
Koristeći svoju metodu, još kao doktorandica u Amsterdamu, De Ruiter je prvo pronašla jedan radijski signal zabilježen još 2015. godine. Potom je istražujući isto područje neba otkrila još šest signala. Svi su dolazili od jedne slabe crvene zvijezde. Međutim, ta zvijezda sama po sebi nije mogla stvarati tako snažne impulse. Moralo je postojati nešto drugo što ih uzrokuje.
Za razliku od ovih dugotrajnih impulsa, brzi radijski bljeskovi (poznati kao FRB) su vrlo sjajni, traju tek djelić sekunde i uglavnom dolaze iz drugih galaksija. Brzi radijski bljeskovi su mnogo snažniji, a često se javljaju samo jednom.
“Ovi novi impulsi su slični FRB-ima, ali traju puno duže i imaju slabiju energiju. Još uvijek pokušavamo razumjeti jesu li te pojave povezane ili se radi o različitim vrstama događaja”, rekao je suautor studije Charles Kilpatrick sa Sveučilišta Northwestern.
Daljnjim promatranjima uz pomoć velikih teleskopa u Arizoni i Teksasu, znanstvenici su ustanovili da crvena zvijezda zapravo “pleše” naprijed-nazad u pravilnom ritmu od dva sata, što se savršeno poklapalo s radijskim impulsima. Zaključili su da tu zvijezdu pomiče gravitacija obližnjeg bijelog patuljka, male, guste mrtve zvijezde.
Te dvije zvijezde, udaljene 1600 svjetlosnih godina od nas, zajedno orbitiraju oko zajedničke točke svakih 125.5 minuta.
Što uzrokuje ove misteriozne signale?
Znanstvenici misle da postoje dva moguća objašnjenja za ove neobične impulse. Ili bijeli patuljak ima snažno magnetsko polje koje redovito emitira signale, ili pak magnetska polja dviju zvijezda međusobno djeluju i pritom stvaraju ove impulse. Znanstvenici planiraju dodatna promatranja ovog sustava kako bi otkrili jesu li zvijezde emitirale i druge vrste zračenja poput ultraljubičastog svjetla ili rendgenskih zraka, što bi moglo pomoći u boljem razumijevanju njihove prošlosti i međusobnog odnosa.
“Trenutačno su impulsi potpuno nestali, ali je moguće da će se ponovno pojaviti u budućnosti”, rekla je De Ruiter. Tim trenutačno detaljno pregledava stare podatke radioteleskopa LOFAR u potrazi za još sličnih izvora.
“Sve češće otkrivamo ovakve neobične sustave. Svaki novi slučaj otvara nam oči prema ekstremnim pojavama u svemiru koje proizvode takve radijske signale”, rekao je dr. Kaustubh Rajwade sa Sveučilišta Oxford.
U posljednjih nekoliko godina drugi su istraživači otkrili desetak sustava koji emitiraju slične duge impulse. “Svi ti sustavi nalaze se unutar naše Mliječne staze i potpuno su drugačiji od svega što smo ranije poznavali”, zaključila je De Ruiter.
Za razliku od kratkih impulsa pulsara, koji traju djeliće sekunde, ovi dugotrajni signali mogu trajati od nekoliko sekundi do čak sat vremena, rekla je Natasha Hurley-Walker sa Sveučilišta Curtin u Australiji, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju.
“Dosad su prolazni radijski izvori doveli do nekih od najvećih otkrića u astronomiji: od otkrića pulsara, preko FRB-ova koji su nam omogućili proučavanje nevidljive tvari između galaksija, pa sada i do ovih novih dugoperiodičnih pojava čiji značaj tek počinjemo shvaćati. Fascinantno je da sad kad znamo za njih, možemo ih pronaći i u podacima koji postoje već desetljećima – bili su skriveni pred našim očima”, rekla je Hurley-Walker.
“Skeniranjem neba snažnim radioteleskopima možemo očekivati još spektakularnija otkrića, uključujući možda i signale koji bi upućivali na prisutnost inteligentnog života – nešto što astronomi kroz projekt SETI već desetljećima traže”, zaključila je.
magazin
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!

Studentski zbor poziva sve ljubitelje dobre glazbe na koncert grupe TTM, koji će se održati u četvrtak, 28. ožujka, u Klubu Opera. Za studente je osigurana akcijska cijena ulaznice od samo 7€ na ulazu između 22:00 i 23:30.
Grupa TTM poznata je po energičnim nastupima i odličnoj atmosferi, a ovaj događaj dio je šire inicijative Studentskog zbora za obogaćivanje kulturnog i društvenog života studenata. Cilj je pružiti mladima priliku za opuštanje i druženje uz kvalitetnu glazbu po pristupačnim cijenama.
Klub Opera, kao jedno od popularnijih mjesta za noćni provod, bit će savršena lokacija za ovu večer ispunjenu hitovima i pozitivnom energijom.