Hrvatska
Božinović: “Mogli bismo uvesti obavezno cijepljenje”
O četvrtom valu koronavirusa, novom lockdownu, pooštravanju mjera, pripremljenosti zdravstvenog sustava, ali i o izboru predsjednika Vrhovnog suda, stanju u policiji i mogućim političkim preslagivanjima na političkoj sceni i sigurnosnim izazovima za Europu i Hrvatsku nakon pobjede talibana u Afganistanu u “Intervjuu tjedna” na HRT-u govorio je Davor Božinović, potpredsjednik vlade i Načelnik stožera za civilnu zaštitu.
U uvodnom dijelu emisije ministar je govorio o povećanom broju zaraženih, naglasio je da završavamo udaran dio turističke sezone koji je na razini 2019., kada govorimo o srpnju i kolovozu. U usporedbi s prošlom godinom, dodao je, ove godine je bilo puno više ljudi i aktivnosti, pa je i rast očekivan, uključujući činjenicu da se diljem svijeta šiti i delta soj koji je dosta zarazniji.
“Nismo iznenađeni porastom broja zaraženih, no ulazimo u jesen (…) i zbog toga cijelo vrijeme govorimo o preporukama koje se svode uvijek na isto – fizička distanca, nošenje maske u zatvorenom, prozračivanje zatvorenih prostora i cijepljenje”, rekao je.
Kada se sve to sumira, kada vidite iskustva iz svijeta, cijepljenje je, smatra, jedini izlaz i ono na čemu moramo i dalje inzistirati – što se više ljudi cijepi, manji je rezervoar u kojem će se virus širiti.
“Mogli bismo uvesti obvezu cijepljenja”
Na pitanje hoće li se uvesti obveza cijepljenja, ministar je rekao da bi moglo doći do toga, ali oni koji su cijepljeni ili su preboljeli covid-19, ne bi joj podlijegali, no o tome se intenzivno razgovara. Dodao je kako bi poseban naglasak bio na vulnerabilne skupine, poput bolnica ili domova za starije.
“Ovaj virus se neće tako lako iskorijeniti”, dodao je.
Optimistični scenariji su na početku pandemije računali da bi oko 2 milijarde ljudi mogle ostati izvan obuhvata cijepljenja. Božinović je objasnio da će se u tim sredinama virus i dalje širiti, vjerojatno s novim varijantama.
“U svemu tome, život ne smije stati, mislim da smo mi u vladi i u Stožeru pokazali vrlo visok stupanj razumijevanja za ono što ljudi u datom trenutku mogu prihvatiti. Naše mjere nikada nisu bile toliko striktne, niti su bile praćene nekim represivnim postupanjem tijela policije, ali ne možemo ni pustiti da se virus širi bez ikakvih mjera. Ono minimalno mora ostati”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
“Neće biti novog lockdowna”
Neće biti novog lockdowna, niti će biti policijskog sata, rekao je dodavši da smo naučili to da možemo kalibrirati mjere, ali jedina prava zaštita je cijepljenje.
Predsjednik Zoran Milanović je rekao da “ovo ljudima već ždere živce”, Božinović kaže da ovo nije situacija koja je normalna, na koju smo navikli, ali vlada ima odgovornost.
“Mi moramo donositi određene mjere, moramo ukazivati na opasnosti koje su realne – više od 8300 ljudi u Hrvatskoj je umrlo od ovog virusa. Opasnost je tu, cjepiva imamo dovoljno i svatko u Hrvatskoj se može na najučinkovitiji mogući način zaštititi”, dodao je.
O argumentima za necijepljenje
Neki od argumenata za necijepljenje su da cijepljeni mogu i širiti zarazu i mogu se sami zaraziti. Božinović je naveo primjer splitske bolnice, gdje od svih hospitaliziranih, njih 93% nije cijepljeno.
“Naravno da neki cijepljeni obole, neki i umru, ali najveći dio cijepljenih kod nas su u starijoj životnoj dobi, ljudi koji imaju razne komorbiditete, oni unatoč cijepljenju ne razviju dovoljnu razinu imuniteta koja bi ih zaštitila od korone”, dodao je.
Covid-potvrde
Što se tiče covid-potvrda, rekao je kako se razmišlja da se one uvedu za zdravstveno osoblje u bolnicama. Polaze od činjenice da zdravstveni djelatnici moraju znati najviše o virusologiji, također je teško objašnjivo da netko nezaražen dođe u bolnicu i ondje se zarazi.
“To je nešto što je teško prihvatljivo i teško se može braniti”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
Pritisak na zdravstveni sustav
Na pitanje očekuje li se pritisak na zdravstveni sustav, Božinović je rekao da “koliko je on upoznat, sada bi se broj intenzivnih jedinica za covid-bolesnike proširio na više bolnica, čime bi i KB Dubrava zadržala svoje druge djelatnosti”.
“Danas vidimo da i druge bolnice mogu tretirati covid-bolesnike, imaju kapacitete. Ne smijemo zanemariti onaj drugi dio bolesne populacije, njima moramo učiniti dostupnu svaku vrstu zdravstvene skrbi”, objasnio je.
O popisu stanovništva
“Preporuke su da ti ljudi imaju covid-potvrde. Kada dođu kod građana koje popisuju, bilo bi dobro da se to obavi brzo, vani, to podrazumijeva i nošenje maski”, rekao je.
Sigurnost u Međimurju
Ministar se osvrnuo na sigurnosnu situaciju u Međimurju, kaže da je “ona iz godine u godinu bolja”. Komentirao je nedavno ubojstvo u naselju Parag u kojem je jedna osoba preminula, a 6 ih je ranjeno, rekao je da se to “jednostavno dogodi”.
“MUP je kroz represivne, ali i preventivne aktivnosti poduzelo najviše što može kako bi se situacija stabilizirala”, dodao je.
Hrvatska
Stiže promjena vremena, evo kad bi zima mogla ugristi…
Pretežno vedro je diljem Jadrana, u unutrašnjosti je umjereno oblačno, česta pojava je i magla. Magla mjestimice smanjuje vidljivost u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba.
U nastavku subote prevladavat će većinom sunčano, osobito na Jadranu. Bura je na moru i dalje jaka, ograničava promet, no slabjet će u nastavku dana.
Nedjelja će donijeti naoblačenje, osobito u drugom dijelu dana, kad treba računati na kišu na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Bit će to uvod u niz nestabilnih dana.
Novi tjedan počet će nestabilno, s kišom i pljuskovima, češćim duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Sredinom tjedna izgledno je jače zahladnjenje, koje bi mogao popratiti i novi snijeg, no situacija je još podložna promjeni.
Hrvatska
PROVJERITE ZALIHE! Zbog salmonele opozvani smrznuti pileći bataci
Zbog utvrđene bakterije Salmonella Enteritidis s tržišta je opozvana serija otkoštenih i smrznutih “TataMata” – pilećih bataka i zabataka koje proizvodi Valipile iz Sesvetskog Kraljevca, a na tržište stavlja Stanić, izvijestili su iz Državnog inspektorata.
Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom ‘LOT 24084, rok trajanja 16.07.2025.’, koji nije u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Hrvatska
BLIŽI SE CRNI PETAK / Iz udruge potrošača savjetuju na što valja pripaziti: “Mnogi to koriste kao mamac”
Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.
No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.
Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.
U Hrvatskoj nema “američkih” popusta
No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.
“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.
Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.
“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”
Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.
“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.
Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.
“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”
Savjeti kupcima uoči Crnog petka
Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.
Isticanje cijena
Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.
Povrat robe i rokovi
Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.
Online kupovina
Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.
Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.
Račun i jamstveni list
Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.
-
magazin3 dana ago
Jesu li znanstvenici zaista pronašli pilulu koja može zamijeniti 10 kilometara trčanja?
-
Svijet3 dana ago
Rusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće
-
Hrvatska3 dana ago
DHMZ objavio važno upozorenje: “Samo ovako možemo zaštititi sigurnost građana”
-
Hrvatska4 dana ago
Policija poziva na oprez: Muškarac instalirao aplikacije pa ostao bez nekoliko tisuća eura