Connect with us

Hrvatska

Među najstarijima smo u Europi: Starijih Hrvata je upola više nego mladih

Objavljeno

-

Kad se Hrvatska 1991. godine odlučila osamostaliti, njezin je prosječan stanovnik bio star 37 godina i jedan mjesec, danas 30 godina kasnije prosječna starost građana Hrvatske je gotovo 44 godine, što Hrvate svrstava u jednu od najstarijih nacija u Europi.

Mlada država bila je, posebice iz sadašnje perspektive, doista mlada, broj stanovnika starosti do 19 godina bio je za gotovo 53 posto veći od stanovništva starijeg od 60 godina. Sada je stanje potpuno obrnuto, stariji od 60 godina brojniji su za gotovo 50 posto od mladih do 19 godina.

Te promjene dogodile su se u samo 30 godina, u kojima je Hrvatska izgubila gotovo 800 tisuća stanovnika, i te brojke, koje su dio jučer objavljenih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o procjeni stanovništva sredinom prošle godine, možda najbolje oslikavaju demografsko stanje u Hrvatskoj, piše Novi list.

Kakvo je ono doista, trebao bi pokazati Popis stanovništva koji započinje u ponedjeljak, a sve detalje o tome kako će se odvijati predstavio je jučer Državni zavod za statistiku na konferenciji za novinare.

Broj stanovnika manji od četiri milijuna?
Jedna od najvažnijih brojki koja se traži u tom popisu je ukupan broj stanovnika Hrvatske, a demografski su stručnjaci unisoni u procjeni da je on manji od četiri milijuna. Prema procjenama DZS-a on je sredinom prošle godine bio 4.047.680, no od tada je Hrvatska samo zbog negativnog prirodnog prirasta izgubila 26.860 stanovnika, pa ih trenutno ni po tim službenim brojkama nema puno više od četiri milijuna i 20 tisuća. No analitičari često naglašavaju da te službene brojke uključuju i građane koji su odselili u inozemstvo, ali se nisu odjavili i to im je jedan od argumenata za tvrdnju da je broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna.

Kako bi se dobila stvarna brojka onih koji žive u Hrvatskoj, jučer je i Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva, pozvao građane da se ne popisuju ako više ne žive u Hrvatskoj.

Ravnateljica DZS-a Lidija Brković upozorila je da će samo jedna osoba preko sustava e-građani popisati cijelo kućanstvo, te da za popunjavanje upitnika treba 20-ak minuta, ali je građane podsjetila da će kroz taj sustav dobiti i kontrolnu šifru i da je moraju sačuvati kako bi je predočili popisivaču koji će doći do njih u kuću ili stan.

Plesac je otkrio i da je samopopisivanje znatno jeftinije za državu nego terenski popis, jer samopopisivanje za cijelo kućanstvo košta osam kuna, a kad popisivač popiše jedno četveročlano kućanstvo, trošak je 40 kuna.

S obzirom na to da se epidemiološka situacija u Hrvatskoj pogoršava, novinare je zanimalo i hoće li popisivači imati covid-potvrdu jer će dnevno ulaziti u više domova i susretati se s desecima ljudi, ali Plesac je objasnio da popisivači ne moraju imati ni covid-potvrdu ni negativan test, ali da im je preporučeno da se maksimalno drže mjera.

Kako bi građani mogli razlikovati popisivače od prevaranata koji bi poželjeli iskoristiti popis da nesmetano uđu građanima u kuće, popisivači će imati svoje posebne majice, akreditacije i laptope s oznakama popisa.

Za građane koji namjerno ne žele dati podatke popisivačima ili daju pogrešne podatke, propisane su prekršajne kazne, a Plesac je otkrio i da na posljednjem popisu 2011. godine nitko nije kažnjen.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu