Hrvatska
Porfirije u Jasenovcu: “Hrvatska i ja se volimo javno ma koliko to nekome smetalo”
Episkopija Pakračko-slavonska pozvala je vjernike i sve ljude dobre volje, da u ponedjeljak 13. rujna ove godine sudjeluju u liturgiji koju će služiti patrijarh Porfirije.
Nakon liturgije patrijarh Porfirije i episkopi posvetit će ruski spomen-križ u porti manastira i položiti kamen temeljac Cetinjskog gumna, a zatim će posvetiti slavski kolač i žito na humku kod Kamenog cvijeta u spomen-području Jasenovca.
U Jasenovcu su i šef SDSS-a Milorad Pupovac, potpredsjednik Vlade, Boris Milošević i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.
Patrijarh Porfirije na liturgiji je rekao:
Nikada se ovdje nismo okupljali da bismo se bavili matematikom, brojkama, tko je više zla nanio. Ovo je za nas mjesto molitve. Dolazimo ovdje s pijetetom kao sto odlazimo na mjesta gdje su stradali drugi ljudi…. Ovo je mjesto Gospod odredio da bude mjesto s kojeg se 24 sata uznosi molitva za čitav ljudski rod, za mir u svijetu…
Ovo je mjesto na kojem se sjećamo, pamtimo one koje su stradali i mjesto na kojem Gospod urazumi srca da se više nikada nikome slično ne dogodi. Naš odgovor je molitva, jer prosvjećuje um… Ovdje su stradali nevini ljudi i mi znamo da svaka nevina žrtva jest mučenik. Svi oni nadilaze uske okvire pripadanja bilo kojem narodu, iako se zna tko su bili. Oni pripadaju svima. Treba li nama drugi poticaj i primjer? Naš odgovor ne treba biti zlopamćenje, osveta, spirala zla. Naš odgovor treba biti molitva. I da molimo za praštanje, iako to nekad ne razumijemo. A oni koji čine zlo, rekao sam to i u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, on se ispisao iz svakog naroda. Žrtve nevine i ove jasenovačke su univerzalne. Zločinci su se ispisali iz svakog naroda, ne pripadaju nikom…
Živimo u svijetu konfuzija, a to je cilj zlog svijeta. Crkva nije konstiuirana po bilo kojem političkom modelu. Ima svoje ustrojstvo. Nije bilo kakva politička organizacija. Ne poklapa se s političkim ni državnim ciljevima. Ona je iznad granica vremena i prostora. Crkva ima svoj unutarnji poredak. Mi u crkvu ne dolazimo da bismo bili veći Srbi, a siguran sam da nitko ne ide u crkvu da bude veći Hrvat. Ako ide, promašio je. Crkva postoji da mi egoistični, cinični, mrzitelji jedni drugih pokušamo dodirnuti tajnu smisla postojanja, tajnu Krista. U tom smislu Crkva nema ama baš nikakve veze s bilo kojom vrstom politike ovoga svijeta.
Srpska pravoslavna crkva jest autokefalna, koja ima svoju kanonsku jurisdikciju i priznata je od drugih. Ta naša jurisdikcija, koja ne ovisi o državnim i političkim granicama, ne može ni mijenjati svoje granice i svoju kanonsku jurisdikciju na osnovu bilo kakvih vanjskih pritisaka. Ti pritisci naročito ne ovise o pojedincima, što god da su umislili.
Naravno da nama ne smeta da se bilo koja grupa ljudi organizira kao molitvena zajednica. Mi na to ne želimo utjecati. Svakako pod uvjetom da ne ugrožava druge. Može pokušati oteti duhovni identitet od nas. To znamo da nije moguće i ne želimo se braniti od toga. Ostavljam, naravno, kao mogućnost pitanje svakom – jesu li tako neke organizirane grupe doista molitvene zajednice?
Da ne budem pretenciozan, želim reći Urbi et orbi, s pokušajem da se predstavi borba za Crkvu, neki su htjeli zamjenom tema, i zašto da ne kažem u Crnoj Gori, na silu spriječiti čisti vjerski čin. Taj ghandijevski mirni otpor je na silu, ispaljivanjem metaka i bacanjem kamenja, htio spriječiti ono što je Ustavom zagarantirano – pravo na vjersku slobodu. U toj kući, u kojoj je godinama stanovao mitropolit Joakinije, dakle zamjenom teza, na silu, netko nas je htio spriječiti da dođemo u svoju kuću.
U želji da uđemo u svoju kuću mirnim putem, proglašeni smo za nasilnike. Odrekli smo se svega, narodu rekli da ne dolazi. Tko je to pratio, vidio je da je to miran kršćanski skup. Nitko od gosta iz cijelog svijeta, svećenika, mitropolita nije došao, jer smo htjeli pokazati dobru volju i samo moliti da nas puste u našu kuću.
Ali nekome odgovara da prave polarizacije. Znam ja to dobro i odavde. Molimo se i za tog i za sve koji su bili zavedeni s namjerom da nas spriječe da budemo ono što jesmo, da postojimo. Možete prosvjedovati, to je vaše pravo. Ali nas ne sprečavajte da postojimo, da se odreknemo svoje duše. To naprosto nije moguće.
I onda ono što je najbolnije i najveća prevara. Netko zamjenom teza neprestano nas proglašava izazivačima svakog zla i svakog konflikta. Oni kažu da je Srpska pravoslavna crkva izvor svakog zla. Bojim se, a sjetit ću se na ovom mjestu, da je to dobro poznata stara metoda. Proglasite nekoga da je apsolutno zlo, dali ste pravo svakome da kako želi i kad želi eliminira to zlo. Mjesto na kojem smo ilustrira takvu metodu.
I zato se želim s ovog mjesta obratiti prijateljima iz Hrvatske, da me nije mnogo iznenadilo što se kod nekih ova zamjena teza iz jedne zemlje prelila na ove prostore i što su neki ovdje ponovno počeli prozivati SPC izvorom svakoga zla. Ali mi je žao da ljudi koji su me upoznali i imaju priliku pronaći zapisane desetine tisuća mojih riječi, imaju priliku uvjeriti se ima li diskontinuiteta u onome što sam govorio i djelovao. Tko uzme te riječi, vidjet će da nikad nije bila u pitanju zla namjera.
Jedan moj prijatelj, ne znam je li posumnjao ili je morao tako postupiti, rekao je – ima više Porfirija. Tri su mu najmanje poznata. Ali postoje zapisane riječi i učinjena djela pa neka ocijeni svatko koliko je Porfirija. Nemojte zamjerati što ću to reći, uvijek i na svakom mjestu, i u velikim i važnim institucijama, kao i u malim, uvijek sam govorio samo afirmativno o Hrvatskoj. A jesam li ponekad imao razloga to ne činiti? Vjerujte mi da ih je bilo. Neću ih navoditi. Prešutio sam svaki put. Pretrpio. Nisam htio dolijevati ulje na vatru kad se malo voda uzburka. Mi poštujemo svaku državu, bez obzira bio Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Albanac, Hrvat. Apsolutno poštujemo svakoga i podržavamo da svatko bez straha bude ono što jest i ne treba to ni od koga skrivati.
A još ću jedno reći – Bog vidi moje srce ovog momenta i on zna je li to tako kao što kažem. Rekao sam i ponovit ću – Zagreb i ja se volimo javno. A sada ću dodati, Hrvatska i ja se volimo javno, ma koliko to nekome smetalo. Volim sve ljude Hrvatske, bez obzira kojem narodu pripadaju. I to iz dubine svoje duše. Ne očekujem zauzvrat apsolutno ništa.
To ni u kojem slučaju neće značiti da čitavim svojim bićem ne volim svoj narod. Od te ljubavi neću odustati ni pod koju cijenu. A ove situacije prijatelja koji su posumnjali u moju ljubav samo me još više motiviraju da ostanem vjeran Kristovu pozivu na ljubav. Nikakvo izvrtanje činjenica neće pokolebati ni mene ni moju braću episkope.
Za one koji iz neznanja njeguju takve emocije prema nama, mi se molimo, a oni koji to čine sa znanjem tri se puta više molimo.
Ja znam da hrvatska država, zajedno s njenim vlastima i ogromnom većinom naroda, ima demokratski kapacitet koji ostavlja svakome prostor da živi u individualnoj i etničkoj slobodi. I da se osjeća i izjasni ono što zaista jeste, bez obzira kojem Bogu se moli, rekao je Porfirije.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa