Svijet
Europski parlament traži priznavanje gej brakova u cijeloj Europskoj uniji
Većina zastupnika u Europskom parlamentu podržala je u utorak u Strasbourgu prijedlog rezolucije kojom se traži priznanje istospolnih brakova i registriranih partnerstva u svim zemljama članicama.
Rezoluciju kojom Europski parlament zahtijeva da EU ukloni sve prepreke s kojima se suočavaju LGBTIQ osobe pri ostvarivanju svojih temeljnih prava podržalo je 387 zastupnika, 161 zastupnik glasao je protiv, a suzdržanih je bilo 123.
U rezoluciji se navodi da istospolni supružnici i partneri trebaju biti tretirani jednako kao i heteroseksualni, a brakovi i partnerstva sklopljeni u jednoj od zemalja EU-a trebaju biti priznati i u ostalim članicama.
Rezoluciju su podržali SDP-ovi zastupnici Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Tonino Picula i IDS-ov Valter Flego. Protiv su bili neovisni Mislav Kolakušić i konzervativac Ladislav Ilčić (Hrast) koji je 1. srpnja preuzeo mandat Ruže Tomašić u EP-u. HDZ-ovi zastupnici Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko ostali su suzdržani.
Civilizacijski doseg…
Matić je u izjavi za Hinu rekao da je usvajanje rezolucije “civilizacijsko postignuće”.
“Ponosan sam na kolege zastupnike koji su glasali za, posebno na svoje kolege u klubu, jer smo svojim glasom svi podržali ovu važnu rezoluciju”, rekao je Matić.
Valter Flego je za Hinu rekao da je nedopustivo se prava pripadnika LGBTIQ zajednice u mnogim zemljama smanjuju, umjesto da napreduju.
“LGBTIQ zajednica mnogim političarima služi za dokazivanje snage. Ova je tema posebno zahvalna upravo za desne politike, da ne kažem krajnje desne, da bildaju svoje mišiće”, rekao je Flego.
“Ne zabravimo da je i kod nas je bilo sličnih ideja, kad se postavljalo pitanje o tome što je brak, pa inicijativa U ime obitelji i slično. Ali ovo je 2021. godina, dosta je više toga. Tražimo da se prestane s tim praksama i da se konačno svima omoguće jednaka prava”, poručio je Flego, hrvatski eurozastupnik iz redova liberala.
…ili pritisak LGBT lobija
Ilčić je u izjavi za Hinu rekao da je glasovao protiv rezolucije “jer ona svjesno pokušava izjednačiti zakonski status istospolnih parova u svim državama članicama i tako negira pravo pojedinim državama da samostalno određuju kakve će oblike zajednica priznavati, a kakve neće”.
“To bi značilo da se cijela EU praktički mora voditi za najliberalnijim državama da bi se izbjegla navodna diskriminacija, što je apsurdno, protivno ugovorima i načelu supsidijarnosti”; kazao je Ilčić i rekao da se radi o golemom pritisku LGBT lobija na europske institucije.
“Još je manje prihvatljiv pokušaj da se preko tih institucija potpuno razvlasti države članice. Nikako to ne mogu podržati, dapače, protiv toga ću se odlučno boriti”, poručio je.
Svi HDZ-ovi zastupnici iz redova EPP-a, Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko, ostali su suzdržani.
Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid/Nezavisni) umjesto na plenarnoj sjednici sudjeluje na “međunarodnom covid sastanku na vrhu u Rimu, u talijanskom parlamentu”, rekao je.
Na popisu objavljenom na službenim stranicama EP-a nema podataka o glasovanju SDP-ove zastupnice Romane Jerković (S&D). Iz njenog je ureda za Hinu priopćeno da su uzrok tome tehnički problemi “zbog kojih glasovanje nije zabilježeno”, ali “zastupnica podržava ovu rezoluciju”.
Svima jednaka prava
Većina zastupnika u EP-u smatra da bi i obitelji istospolnih osoba i parova (“dugine obitelji”) trebale imati jednaka prava kao i one heteroseksualnih i to u svim zemljama Unije.
To se odnosi i na pravo “duginih obitelji” na ponovno okupljanje kako bi se osiguralo nesmetano preseljenje u druge države unutar EU-a.
Europarlamentarci su u rezoluciji također pozvali Europsku komisiju da zbog kršenja prava LGBTIQ osoba, ali i temeljnih vrijednosti EU-a, poduzme mjere protiv Rumunjske, Mađarske i Poljske.
Rumunjska vlada nije ažurirala nacionalno zakonodavstvo nakon što je Europski sud odredio da se odredbe o “supružniku/supružnici” primjenjuju na istospolne parove kao i na heteroseksualne.
U Mađarskoj je u srpnju ove godine na snagu stupio diskriminacijski zakon kojim se u školama zabranjuje korištenje sadržaja vezanih za homoseksualnost, transrodnost i interspolnost.
U Poljskoj je, pak, još prošle godine, veliki broj gradova i pokrajina proglasilo svoj prostor “slobodnim od LGBTIQ ideologije”, što je Europski parlament oštro osudio i odgovorio proglasivši u ožujku cijelu Europsku uniju “prostorom slobode za LGBTIQ osobe”.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…