Hrvatska
Kakve simptome imaju zaraženi koji su cijepljeni, a kakve oni koji nisu?
Koji su simptomi zaraženih covidom, koji su cijepljeni, u odnosu na one koji nisu cijepljeni? To je pitanje koje u zadnje vrijeme, otkako vlada zarazniji delta soj, koji je uzrokovao i veliki porast novozaraženih, zanima mnoge. Iako cijepljenje ne štiti u potpunosti od zaraze, što je već poznato, ono štiti od teških simptoma i smrti.
To su pokazali i podaci koje je Index dobio od stručnjaka.
Dr. Baršić: Cijepljeni puno blaže obole, malo šmrcaju, boli ih grlo, imaju malo temperaturu
Index je razgovarao s voditeljem Kriznog stožera KB-a Dubrava, infektologom Brunom Baršićem. Istaknuo je kako je prosječna dob hospitaliziranih zbog covida 69 godina te naveo kako je ključan problem u tome što nisu cijepljeni. Tek je mali udio hospitaliziranih koji su cijepljeni.
“Cijepljeni puno blaže obole, to znamo iz ambulante, malo šmrcaju, boli ih grlo, imaju malo temperaturu i to im prođe. Samo nam je jedna cijepljena osoba završila na intenzivnoj i umrla. Riječ je o osobi od 90 godina, on je bio pozitivan, ali nije umro od covida, primljen je kod nas radi epileptičkog napada. Od covida nam od cijepljenih nitko nije umro”, istaknuo je za Index dr. Baršić.
Od 1. kolovoza, kad im je, kaže, krenuo delta val, imali su dosad 92 pacijenta na covid-odjelu. Od njih 92, samo ih je osam bilo cijepljeno.
“Vidi se da nemamo puno hospitaliziranih koji su cijepljeni. Uglavnom su to necijepljene osobe, među kojima ima i mlađih. Tako smo imali 12 pacijenata mlađih od 50 godina. Umrla nam je jedna ženska osoba koja je rođena 1972. Nije imala kroničnih bolesti, umrla je od upale pluća uzrokovane covidom. Nije bila cijepljena”, rekao je za Index dr. Baršić.
“Najmlađi koji je imao pneumoniju je 87. godište”
Navodi kako nemaju puno cijepljenih te da ako se i razbole, uglavnom imaju blaže simptome.
Posebno je istaknuo jedan problem.
“Na žalost, imamo dosta starijih preko 80 godina koji nisu cijepljeni, to je problem jer nam nije bitno pala dob bolesnika. Problem je što nismo procijepili staračku populaciju”, kazao je, navodeći kako su oni posebno u opasnosti.
Istovremeno, dodaje, teže obolijevaju i mlađi.
“Najmlađi koji je imao pneumoniju je 87. godište, drugi 84. godište, imamo dosta onih koji su 70. godište. Nitko od njih nije cijepljen, a imaju teške kliničke slike”, kazao je na kraju razgovora dr. Baršić.
HZJZ: Ovo su ozbiljniji simptomi
Index je kontaktirao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, iz kojeg su nam rekli da su najčešći simptomi kod osoba oboljelih od covida-19 koje nisu cijepljene povišena tjelesna temperatura, kašalj, umor, bolovi u mišićima, grlobolja, proljev, gubitak okusa i/ili mirisa, dok se kod osoba koje razviju ozbiljnije simptome javlja osjećaj nedostatka zraka, kratak dah, bolovi ili pritisak u prsima.
Neke osobe zaražene SARS-CoV-2 virusom, dodaju, mogu biti i bez simptoma (asimptomatske), a unatoč tome mogu, kao i oni sa simptomima, biti izvor zaraze za osobe u bliskom kontaktu.
“Cjepiva protiv covida-19 učinkovita su u sprječavanju bolesti, posebice teških oblika bolesti koji mogu završiti hospitalizacijom ili smrću. Na temelju trenutno dostupnih literaturnih podataka, ako se potpuno cijepljene osobe zaraze i razviju simptome, klinička je slika u pravilu blaža nego u necijepljenih osoba. To znači da cijepljeni imaju manje šanse da će biti hospitalizirani ili umrijeti od osoba koje nisu cijepljene”, odgovorili su u HZJZ-u.
Evo koliki je udio cijepljenih i necijepljenih među oboljelima, hospitaliziranima i umrlima
U HZJZ-u ističu kako su napravili analizu udjela cijepljenih i necijepljenih među novooboljelima, hospitaliziranima i preminulima od/s covidom-19 od 30. 8. 2021. do 6. 9. 2021.
“Bilo je 5360 novooboljelih osoba, od kojih 4384 osobe, odnosno 81.79% nisu cijepljene. U istom razdoblju hospitalizirano od/s covidom-19 bilo je 178 osoba, od kojih 141 osoba, odnosno 79.21% nije bila cijepljena, dok je među 49 preminulih, njih 36 (73.47%) necijepljeno. Među osobama mlađima od 65 koje su preminule u istom razdoblju, nije bilo onih koji su cijepljeni”, pokazuju podaci analize koju je učinio HZJZ.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa