Connect with us

Hrvatska

NIZAK POSTOTAK NUSPOJAVA? Hrvatska naručila više od 330.000 doza novog proteinskog cjepiva

Objavljeno

-

Hrvatska je naručila malo više od 300.000 doza novog, inovativnog, proteinskog cjepiva za koje se najavljuje da će biti jako učinkovito, a cijena mu je niža od mRNA cjepiva. Prema posljednjim istraživanjima, to cjepivo ima nizak postotak nuspojava, rečeno je na konferenciji za novinare Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

U posljednja 24 sata zabilježena su 1394 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, objavio je Stožer civilne zaštite RH na konferenciji za novinare u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Aktivan je 7991 slučaj. U bolnicama se liječi 651 osoba, od kojih je 77 na respiratoru. To je 14 novih osoba na respiratoru. U protekla 24 sata preminulo je 9 osoba pa je ukupan broj preminulih 8481. Prosječna dob preminulih je 72,8 godina, a među preminulima je i jedna cijepljena osoba s dijagnozom zloćudnog tumora.

Povećanje zaraženih za 39,7 posto

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da danas imamo 1394 novooboljela od 11.159 testiranih, prije tjedan dana imali smo 10.42 od 10.353, a 3. rujna imali smo 816 novooboljelih od 9.658 testiranih. U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 5.739 novooboljelih, dok je to u prvih pet dana prošlog tjedna bilo 4.108, što je povećanje od 39,7%. Od današnjih novih slučajeva, 83% nije cijepljeno. Od današnjih devet  preminulih, njih osam nije cijepljeno.

– Trenutna incidencija 323,8 – najniža u Istarskoj županiji 109,7, a  najviša u Splitsko-dalmatinskoj 549,2. Po karti ECDC-a, sve su županije u crvenom, osim Istarske koja je u narančastome, rekao je Capak.

– Po 14. dnevnoj incidenciji smo na 23. mjestu u EU-u – najvišu ima Slovenija 536,5, a najnižu Poljska 17,2. Ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika u RH je 2.087,6 što nas stavlja na 20. mjesto u EU-u. Današnji udio pozitivnih slučajeva je 12,5%, u zadnjih tjedan dana 11,3%, u proteklih 14 dana 10%, a od početka pandemije 14,4%, rekao je Capak.

Markotić: Intenzivno cijepljenje djece u nekim zemljama

– U cijeloj Europi rastu brojevi inficiranih i hospitaliziranih. Kontinuirano se šalju poruke svih institucija i struke da se ljudi cijepe. Dolazi zima i do ranog proljeća očekuje se više repiratornih bolesti, a lani je COVID pokazao koju snagu ima. Evidentno je da je visokozarazni ‘delta’ soj preuzeo primat, gotovo 100-postotni u Europi, izjavila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić.

Kazala je kako je ovih dana fokus stavljen i na djecu. Iznijela je podatak da dosta zemalja intenzivno cijepi djecu od 12, 15 do 17 godina s dobrim odgovorom, pa i same djece, dodala je. Još je jednom pozvala sve da se cijepe i da se drže mjera u vremenu pred nama.

Naglasila je kako je Klinika Fran Mihaljević “praktički puna” – s 92 hospitalizirana COVID pacijenta. Njih 19 je na intenzivnom liječenju, bilo na visokom protoku kisika, bilo na respiratoru gdje je na ventilaciji 10 bolesnika. Na ECMO aparatu su dva pacijenta i svi su oni u teškom stanju, upozorila je Markotić. Primljen je i jedan 72-godišnji bolesnik koji nije bio cijepljen i ima nekoliko komorbiditeta.

O obveznim COVID potvrdama

– U ovom se trenutku ne planiraju obvezne COVID potvrde, osim u sustavu zdravstva i socijalnom sustavu, rekao je čelnik Stožera ministar Davor Božinović. Novost je da oni koji su cijepljeni ili su preboljeli ne bi se morali testirati prilikom posjeta domovima za starije, rekao je.

– Promišljamo i pokušavamo detektirati što je to što u datom trenutku ljudi mogu prihvatiti. Ovo su sve mjere kojima želimo poručiti kako da ljudi zaštite sebe. U ovoj krizi koja traje godinu i pol dana misija znanosti je bila da pronađe rješenje i to su cjepiva koja postoje, misija vlada je da osigura cjepivo za sve svoje građane i mi smo to postigli. Ovo je maraton i nije situacija koja će se riješiti od danas do sutra… Nastavljamo dnevno pratiti situaciju, cilj nam je da se ljudi ne zaraze i ne završe u bolnici. Netko to razumije, netko slabije, a postoje i oni koji to nikada neće razumjeti, kazao je Božinović. 

Besplatno testiranje i 3. doza za zdravstvene djelatnike

– Uloga COVID-potvrda bila bi zaštiti sigurnost zdravstvenog sustava, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš. U ovom trenutku vam ne mogu reći do kada će trajati plaćanje, ali mogu reći da sam kao ministar odgovoran za sigurnost zdravstvenog stava. Našli smo prilagodbenu mjeru i odredili period za evaluaciju, koji će trajati ovisno o epidemiji i procjepljivanju. Vjerujem da će svima koji rade u zdravstvenom sustavu postati jasno da su odgovorni za zdravlje drugih. Procijepljenost raste i važno je ostati na tragu donošenja dodatnih mjera sigurnosti jer bolnice moraju biti mjesta sigurnosti, a ne mjesta širenja virusa, rekao je Beroš.

– Što se tiče 3. doze, pratimo rad EMA-e i u ovom trenutku nije  na vidiku odluka EMA-e o registraciji 3. doze Pfizera, rekao je Capak. 

– Čuli smo da neće biti prije početka 10. mjeseca. Ni druge zemlje ne žure s upotrebom “booster” doze. Napravili smo dokument prioritizacije – to su imunokompromitirane osobe, a također su tu i zdravstveni djelatnici i osobe u socijalnoj skrbi. 

O obveznim COVID-potvrdama za ulazak u zdravstvene ustanove, Beroš je rekao da stoji pri svojem mišljenju da su one potrebne, ali da je to malo teže pravno napraviti.

Festival slobode

– Ovaj skup je prijavljen, organizatoru je ukazano na sve zakonske obveze vezane za javna okupljanja i na odredbe HZJZ-a. Skup će se snimati, a kako će policija postupati to ne znamo jer ne znamo kako će se događaj odvijati, rekao je Božinović. 

Nabava 336.000 novog cjepiva, a što je s cjepivom koje već imamo?

– Struka je ta koja je kazala da moramo proširiti dijapazon. Riječ je o drugačijoj vrsti cjepiva, kazao je Beroš.

– Naručili smo malo više od 300.000 novog cjepiva – inovativnog, proteinskog cjepiva za koje se najavljuje da će biti jako učinkovito, a cijena mu je niža od mRNA cjepiva. Najavljeno je i da je to cjepivo s dosta niskim postotkom nuspojava. Kad se bude evaluiralo od strane EMA-e, znat ćemo više. Ako se to cjepivo pokaže dobrim i da bolje djeluje na varijante koje dolaze, u tom ćemo slučaju pokušati naručiti više doza cjepiva, rekao je Capak i dodao je da je velika većina europskih država naručila Sanofijevo cjepivo – najviše Njemačka, pa pretpostavljamo da oni imaju više informacija kad su uzeli toliko cjepiva pa smo i mi naručili neku manju količinu, rekao je.

– Nemamo cjepiva kojem brzo ističe rok, a s Ministarstvom vanjskih poslova dogovaramo prodaju i darivanje cjepiva. 

– Ugovor s AstraZenecom nećemo obnoviti, a računamo da ćemo dokraja drugog kvartala dobiti svo cjepivo koje smo od njih naručili, rekao je Capak.

Zbog čega je epidemiološka situacija gora nego što je bila lani?

– To je važno pitanje, a jedan od najvažnijih razloga je puno virulentnija delta-varijanta. Cjepivo ne pokriva 100% tu varijantu, ali pokriva 80%, pa zaraženi neće završiti u bolnici. No važno je da smo zaštićeni na barem jedan način. Drugi razlog je i što su se ljudi dijelom opustili od epidemioloških mjera koje su nam bitne. Ljeti je to lakše jer smo uglavnom na otvorenome, a sada moramo ponovno osvijestiti da se moramo pridržavati mjera u zatvorenom prostoru, zračiti prostore, nositi maske i pridržavati se ostalih mjera.  

– Naš 4. val je počeo nešto ranije i s većom brojkom nego 2. val prošlog ljeta. Naši izračuni su da preko 60% populacije u Hrvatskoj ima neku imunost, a ovih 40% koji nisu imuni još uvijek je veliki postotak. Naša je procjena da 4. val neće ići s toliko velikim brojkama kao što je to bio slučaj s 2. valom, rekao je Capak. 

Božinović je dodao da je u Hrvatskoj mali broj mjera na snazi, gospodarstvo funkcionira u svim segmentima, za razliku od prošle godine kada je sezona završila već oko Velike Gospe. 

– Ljudi prosvjeduju uglavnom tamo gdje su suočeni sa stvarnim zabranama, u Hrvatskoj nema razloga za prosvjede, rekao je Božinović i dodao da društva koja su imala veće povjerenje u znanost, bolje su prolazila. 

O maskama u školama

– U slučaju Sinja je epidemiološka situacija u značajnom pogoršanju i nisu se stvorili uvjeti da djeca ne nose maske. Svakog tko kaže da maska ne štiti, pozivam da kaže kirurgu, kada ide u kiruršku dvoranu, da ne nosi masku, rekao je među ostalim Capak na temu maski u školama.

– Što se tiče slučaja u Krapinskim Toplicama, policija je postupala potpuno ispravno  i učinila sve da diskretnim mjerama spriječi eskalaciju u vidokrugu djece, prvenstveno misleći na dobrobit djece, kazao je Božinović. Učinit ćemo sve da se maksimalno zaštiti odvijanje nastave, a to je i u djelokrugu osnivača, dodao je. Ovo je situacija koja bi već bila iza nas da se od nje ne radi nekakav spektakl, dodao je.

Kada će se uvesti COVID potvrde u socijalnom sustavu?

– Mi smo komunicirali da to bude početak listopada za sustav zdravstva, a moguće je da bude istovremeno. Sigurno da se svi trebaju pripremati, a hoće li to biti prije ili kasnije – to je samo jedan vremenski okvir, rekao je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

-

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Potres u BiH, osjetio se i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Potres magnitude 2.7 pogodio je u utorak oko 13:30 Bosnu i Hercegovinu, a epicentar je bio šest kilometara zapadno od Gruda i 38 kilometara zapadno od Mostara, izvijestio je EMCS. Epicentar potresa bio je šest kilometara zapadno od Gruda, a osjetio se i u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu