Hrvatska
(VIDEO) Milanović: “Ja sam predsjednik Hrvata u BiH”
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio je nakon obraćanja u Općoj skupštini UN-a kako je on predsjednik i Hrvata u Bosni i Hercegovini, što je iznenadilo novinara Al Jazeere, koji je tražio objašnjenje, javlja bosansko-hercegovački N1.
Kritizirao je i predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića kazavši kako “ne zna s kojim mandatom je došao i u čije ime govori”.
“I da je predstavnik Hrvata jer funkcioniraju kao tri člana, rekao sam da sam ja predsjednik hrvatskih građana i onih Hrvata koji žive u BiH. To je moja dužnost i obaveza”, rekao je Milanović, prenosi Al Jazeera.
Na pitanje novinara je li je rekao da je predsjednik Hrvata u BiH, Milanović je nastavio: “U onoj mjeri u kojoj Ustav kaže, da se brinemo i vodimo računa o statutu Hrvata izvan Hrvatske, ali uz poštovanje zemalja, da”.
No, novinari su imali još pitanja.
“Ako tako mislite, trebalo bi mi zabraniti ulaz u BiH”
Kako možete biti predsjednik Hrvata iz BiH? Vi ste predsjednik Republike Hrvatske, glasilo je sljedeće novinarsko pitanje.
“Hrvati u BiH i New Yorku imaju pravo glasa. To sam često problematizirao i pokušavao svesti u razumne razine, da se susjedna država ne kompromitira i ne ulazi u njen prostor. Ako tako mislite, trebalo bi mi zabraniti ulaz u BiH”, rekao je Milanović.
Na pitanje zar nisu predsjednici BiH tri člana Predsjedništva BiH, Milanović je naveo kako svi građani BiH hrvatske narodnosti imaju hrvatsko državljanstvo.
“Jesam li im ja predsjednik? Mislim da jesam. To politika koju nisam ja provodio, ali da je takva danas i da su to političke i formalno-pravne činjenice”, rekao je Milanović.
“U RH nitko se ne razmeće pričama o odcjepljenju BiH”
U New Yorku je imao i bilateralni sastanak s predsjednikom Turske s kojim je također razgovarao o BiH.
“Erdoganu sam naglašavao da u Hrvatskoj nema baš nikoga tko će se razmetati s pričama da će se BiH odcijepiti, što čujemo od nekih drugih za neke druge dijelove BiH. To nije pametno i nije potrebno”, kazao je Milanović.
U UN-u govorio o “nemogućnosti Hrvata da biraju svoje predsjednike”
Tokom govora u UN-u, govorio je i o BiH, izbornim reformama te “nemogućnosti Hrvata da biraju svoje predstavnike”.
“Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena. To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda”, naveo je Milanović.
Hrvatska
Vjesnici lokalnih izbora: U tri mjeseca osnovano više političkih stranaka nego cijele prošle godine
Ako hrvatska politička scena ičime ne oskudijeva, onda su to političke stranke. Od obnove višestranačja 1990. godine pa do danas ovdašnjom je političkom arenom prodefiliralo čak 820 stranaka.
Trenutno su aktivne 432, a posljednja u nizu – Pravi SDP koju je osnovao odvjetnik Anto Nobilo, upisana je u Registar političkih stranaka 10. travnja ove godine.
Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za potrebe sudjelovanja na lokalnim izborima. A mnoge od tih mnogih obično bi se gasile nakon izbrnog podbačaja. Također, desetljeće i više unatrag, s gubitkom kredibiliteta tradicionalnih stranaka i naraslim populizmom koji je podrazumijevao i političku, odnosno svjetonazorsku neodređenost, popularnima su postale nezavisne liste. No i one moraju biti registrirane i uvrštene u Registar političkih stranaka.
Zahuktala proizvodnja političkih stranaka
Pravilom je postalo da se u godinama održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora intenzivira osnivanje političkih stranaka. U godinama zatišja, kada izbora nema na vidiku, trend osnivanja stranaka opada.
Primjerice, 2022. godine, u kojoj nije bilo izbora, u Hrvatskoj je bilo osnovano i registrirano tek pet političkih stranka, od kojih, znakovito, niti jedna nezavisna lista. I 2023. godine također je osnovano i registrirano samo pet političkih stranaka. No, dolazak superizborne 2024. godine već se osjetio jer je tih pet stranaka osnovano krajem godine.
Zato se te 2024. intenzivirala ‘proizvodnja’ političkih stranaka: osnovano ih je čak 15. Više nego u prethodne dvije godine zajedno.
Unatrag godinu dana osnovano 25 stranaka
No i lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora u svibnju rezultiralo je osnivanjem čak 17 stranaka od početka godine pa do 10. travnja kada je osnovana posljednja u nizu, Pravi SDP.
Vratimo li se godinu dana unatrag, do 12. travnja 2024. godine, kada je u Registar političkih stranaka upisan Plavi grad, koji je osnovao Ivica Lovrić isključivo s ciljem nastupa na ovogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu – u proteklih 12 mjeseci osnovano je čak 25 stranaka. Već se iz njihovih naziva i sjedišta vidi da su skoro sve osnovane radi lokalnih izbora. Od njih praktički je jedino Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) stranka nacionalnog ranga i formata, ali je i ona osnovana silom prilika nakon raskola u Domovinskom pokretu.
Od Plavog grada do Pravog SDP-a
Evo popisa svih 25 političkih stranaka (i nezavisnih lista) osnovanih i registriranih u proteklih godinu dana, kronološkim redom kako su osnivane i s navedenim sjedištem:
- Politička stranka – Plavi grad (Zagreb)
- Dom i Nacionalno okupljanje (Zagreb)
- Hrvatska pučka seljačka stranka (Zagreb)
- BM365 Idemo delati (Zagreb)
- Ante Vičević – Lista za Kostrenu (Kostrena)
- Dario Zurovec Nezavisna lista (Kerestinec)
- Matija Teur Nezavisna lista (Zaprešić)
- Dr. Nenad Panian Nezavisna lista (Dugo Selo)
- Dina Dogan Nezavisna lista (Zagreb)
- Nezavisna lista Ivanić-Grad (Ivanić-Grad)
- Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
- Sve se može (Jastrebarsko)
- Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
- Nezavisna lista Tomislava Mišetića (Osijek)
- Nezavisna lista Vrime je! (Seget Donji)
- Pavle Kalinić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bolje sutra nezavisna lista (Zadubravlje)
- Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
- Marija Selak Raspudić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb (Zagreb)
- Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
- Marko Magdić – Nezavisna lista (Križ)
- Istarski demokrati (Pula)
- Lista za dobro mista (Murter)
- Pravi Socijaldemokratski pokret (Zagreb)
Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.
Europa se suočava s novom prijetnjom prirodnoj ravnoteži, invazivnom vrstom stršljena podrijetlom iz jugoistočne Azije.
Azijski stršljen (Vespa velutina), poznat po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, širi se zapadnom Europom i predstavlja ozbiljnu opasnost za populacije oprašivača, posebice pčela, koje su ključne za funkcioniranje ekosustava i proizvodnju hrane, prenosi Agroklub.
Omiljeni plijen – pčele
Istraživanje koje su proveli znanstvenici Sveučilišta Exeter iz Velike Britanije otkriva zastrašujuće podatke. Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.
Od pedeset najčešće identificiranih vrsta plijena, čak 43 su kukci koji se hrane nektarom cvijeća, uključujući europsku medonosnu pčelu (Apis mellifera) i dvije vrste bumbara. Njihov nestanak može imati katastrofalne posljedice jer bez oprašivača, biljke se ne mogu razmnožavati, što dovodi do poremećaja u opskrbi hranom i mogućeg kolapsa ekosustava.
Znanstvenici upozoravaju kako se azijski stršljen brzo prilagođava, njegov izbor plijena varira ovisno o sezoni i dostupnosti, što ga čini posebno opasnim predatorom. Njegova prisutnost već je potvrđena diljem zapadne Europe, a stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju.
Znanstvenici pozivaju na akciju
“Vrijeme curi, potrebna je zajednička akcija“, poručuju znanstvenici, pozivajući građane, posebno vrtlare i pčelare, da nauče prepoznati azijskog stršljena i prijave svako uočeno gnijezdo nadležnim službama.
Podsjećaju i na poznatu Einsteinovu izreku: “Ako pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku preostaju još četiri godine života.“ Iako je izjava simbolična, poruka je jasna: bez pčela nema ni budućnosti za čovječanstvo.
Predstavnici triju obrazovnih sindikata izvijestili su u utorak da se zbog smrti pape Franje odgađa prosvjed planiran za petak, 25. travnja, a novi termin bit će objavljen naknadno.
Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja objavili su da se prosvjed, koji se trebao održati u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, odgađa zbog ljudskog i vjerničkog pijeteta.
Navode i da se izvan snage stavlja posebna uputa vezana uz održavanje prosvjeda te se stoga ravnateljima neće predavati zahtjev za sudjelovanjem.
Sindikalne podružnice i javnost naknadno će biti obaviješteni o novom terminu održavanja prosvjeda.
(FOTOGALERIJA) OTVOREN 3. MNT HRVOJE ĆUSTIĆ Marijan Kustić: „Igralište u Murvici je fenomenalno, HNS će uvijek biti podrška malim sredinama“
Vjesnici lokalnih izbora: U tri mjeseca osnovano više političkih stranaka nego cijele prošle godine
Azijski stršljen širi se Europom: Agresivan je i proždrljiv, a omiljeni plijen su mu pčele
ČETVRTAK U KINO ZONI / Ne propustite dokumentarac “Sol Zemlje”, te snažnu belgijsku dramu – “Julie je odlučila šutjeti”
Horoskop za 23. travnja 2025.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeUSKRSNA PORUKA / Nadbiskup Zgrablić: “U vremenu kada se mnoge nade urušavaju, Kristovo uskrsnuće ostaje kao stijena”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
Hrvatska3 dana prijeDolazi pogoršanje vremena: Vjetar, kiša, temperature kao da se vratila zima…
-
Hrvatska3 dana prijeGrađanima stižu lažne poruke u ime HRT-a i HEP-a. Evo kako izgledaju i što učiniti da vas ne ‘upecaju’