Hrvatska
NOVA ANKETA: HDZ jači nego Možemo i SDP zajedno
Hrvatska demokratska zajednica i dalje je najjača politička opcija, objavljeno je u novoj anketi u Dnevniku Nove TV. Na izborima bi dobili 30.8 posto potpore. Za tu je stranku jako važno da mjesecima ima stabilan rejting. I ništa, ali baš ništa nije im naštetilo rejtingu. Ta stranka jača je od druge i treće opcije zajedno.
MOŽEMO, nakon što je preskočio SDP, sada se bori s tom strankom za drugu poziciju. Zeleno-lijevi pokret osvaja 13.6 posto ili 2 posto manje u odnosu na mjesec prije.
SDP pak i dalje proživljava svoju agoniju, rejting mu je 13.4 posto. Tu nisu obuhvaćene posljednje podjele, stoga je pitanje hoće li ta stranka potonuti ili će ih neko čudo uzdignuti.
Samo još dvije opcije prelaze izborni prag. MOST je postao politički stabilna stranka bez previranja i s rejtingom od 8.3 posto, što je nešto više nego, primjerice, u lipnju kada je imao 6.7 posto.
Domovinski pokret bez predsjednika izlazi na stranačke izbore s rejtingom od 5.2 posto, a primjerice u srpnju su imali 7 posto.
Sve ostale stranke ispod praga
Sve ostale stranke su daleko ispod izbornog praga.
Živi zid koji se sa sjetom može prisjetiti borbe za 2. mjesto sada je na 1.8 posto. IDS s novim predsjednikom dobiva 1.7 posto. HSU je na 1.5 posto, a Hrvatski suverenisti na 1.4 posto. FOKUS je na 1.1 te Glas na 1 posto. Ostale stranke zajedno, od desnice do ljevice, imaju 5.1 posto, a tu su HNS na 0.9, HSS također na 0.9, Reformisti na 0.6 i HSLS na 0.1 posto.
U ovom mjesecu zabilježen je velik skok neodlučnih, njih je sada 15 posto. To je zapravo druga politička opcija – birači koji ne znaju kome dati glas. Primjerice, mjesec dana prije, taj je broj bio gotovo upola manji.
Milanović podijelio birače
Predsjednik Milanović svojim radom podijelio je birače. Njegov rad podupire 45 posto birača, a isto toliko ih ne podupire. No, on je posljednja dva mjeseca popravio rejting ”pozitivnih” birača.
Primjerice, u srpnju je 54 posto birača imalo negativno mišljenje o radu Predsjednika, a samo njih 38 posto odobravalo je rad Zorana Milanovića.
Očekivano, najveću potporu, njih 83 posto, Predsjednik ima među biračima SDP-a. Dobro stoji i kod birača MOŽEMO, podupire ga njih 60 posto, ali i 52 posto birača MOSTA. Čak 35 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.
Pesimizam
Vlada za svoj rad nema potporu većine. Tako 59 posto birača ne odobrava rad vlade, a samo njih 33 posto podupire, 8 posto ne zna. Za vladu je dobro samo to što se u 30 dana raspoloženje birača, kada ih se pita što misle o vladi, ne mijenja. Vlada može računati samo na birače HDZ-a s potporom od 81 posto.
Pesimizam je također konstanta Hrvatske. Tako i dalje 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 23 posto da idemo u dobrom smjeru. Samo birači HDZ-a misle da zemlja ide u dobrom smjeru, njih 62 posto.
Tomašević najpopularniji
Tomislav Tomašević od lokalnih izbora i dalje je najpopularniji političar i o njemu 55 posto građana ima pozitivan dojam, a njih 23 posto negativan.
Odmah iza njega je Zoran Milanović o kojemu 50 posto građana misli pozitivno, a njih 39 posto ima negativan dojam o Predsjedniku. I njih dvojica jedini imaju većinsku potporu birača.
Andrej Plenković pak može računati samo na 41 posto birača koji o njemu imaju pozitivno mišljenje, a njih 49 posto misli negativno o premijeru.
Božo Petrov ima samo 36 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 41 misli suprotno.
I na kraju, Peđa Grbin može računati na samo 25 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 50 posto ne dijeli to mišljenje. Zanimljivo, još u prosincu o Grbinu je 50 posto građana imalo pozitivan dojam.
I ne treba zanemariti to što u ovom mjesecu svim političarima topi potpora.
Tko je najpopularniji u HDZ-u, Možemo i SDP-u?
Kod birača HDZ-a nema dvojbe već mjesecima. Andrej Plenković je prvi izbor s potporom od 92 posto, zatim stabilni Gordan Jandroković sa 69 posto, a treći je Tomislav Tomašević sa 62 posto.
Kod MOŽEMO je prvi izbor Tomislav Tomašević s 91 posto potpore, zatim je tu Zoran Milanović s potporom od 70 posto te Dalija Orešković sa 62 posto.
SDP-ovi birači i dalje imaju svog lidera. To je Zoran Milanović s potporom od 92 posto, zatim je tu Tomislav Tomašević s potporom od 70 posto te na kraju Peđa Grbin s 55 posto.
Rad institucija
I dalje je najpopularnija institucija Ured predsjednika s potporom od 2.8 ILI “TROJKOM” i tu nema promjene. Istodobno u blagom padu je potpora vladi, školskom ocjenom dobivaju 2.3 ili “DVOJKU”. I na trećem mjestu školskom ocjenom građani Hrvatskom saboru daju 2.05 ili “DVOJKU”.
Što muči građane?
Građane zanima nešto sasvim drugo od političara. Tako i ovaj mjesec kao najveći problem građani navode gospodarstvo, krizu i recesiju – toga se boji 21 posto njih.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Mile
24. rujna 2021. at 17:57
XD3 JE NAJBOLJI I DRUGE SITUASIJE NEMA!