Connect with us

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ jači nego Možemo i SDP zajedno

Objavljeno

-

Foto: Nova TV

Hrvatska demokratska zajednica i dalje je najjača politička opcija, objavljeno je u novoj anketi u Dnevniku Nove TV. Na izborima bi dobili 30.8 posto potpore. Za tu je stranku jako važno da mjesecima ima stabilan rejting. I ništa, ali baš ništa nije im naštetilo rejtingu. Ta stranka jača je od druge i treće opcije zajedno.

MOŽEMO, nakon što je preskočio SDP, sada se bori s tom strankom za drugu poziciju. Zeleno-lijevi pokret osvaja 13.6 posto ili 2 posto manje u odnosu na mjesec prije.

SDP pak i dalje proživljava svoju agoniju, rejting mu je 13.4 posto. Tu nisu obuhvaćene posljednje podjele, stoga je pitanje hoće li ta stranka potonuti ili će ih neko čudo uzdignuti.

Samo još dvije opcije prelaze izborni prag. MOST je postao politički stabilna stranka bez previranja i s rejtingom od 8.3 posto, što je nešto više nego, primjerice, u lipnju kada je imao 6.7 posto.

Domovinski pokret bez predsjednika izlazi na stranačke izbore s rejtingom od 5.2 posto, a primjerice u srpnju su imali 7 posto.

Sve ostale stranke ispod praga

Sve ostale stranke su daleko ispod izbornog praga.

Živi zid koji se sa sjetom može prisjetiti borbe za 2. mjesto sada je na 1.8 posto. IDS s novim predsjednikom dobiva 1.7 posto. HSU je na 1.5 posto, a Hrvatski suverenisti na 1.4 posto. FOKUS je na 1.1 te Glas na 1 posto. Ostale stranke zajedno, od desnice do ljevice, imaju 5.1 posto, a tu su HNS na 0.9, HSS također na 0.9, Reformisti na 0.6 i HSLS na 0.1 posto.

U ovom mjesecu zabilježen je velik skok neodlučnih, njih je sada 15 posto. To je zapravo druga politička opcija – birači koji ne znaju kome dati glas. Primjerice, mjesec dana prije, taj je broj bio gotovo upola manji.

Milanović podijelio birače

Predsjednik Milanović svojim radom podijelio je birače. Njegov rad podupire 45 posto birača, a isto toliko ih ne podupire. No, on je posljednja dva mjeseca popravio rejting ”pozitivnih” birača.

Primjerice, u srpnju je 54 posto birača imalo negativno mišljenje o radu Predsjednika, a samo njih 38 posto odobravalo je rad Zorana Milanovića.

Očekivano, najveću potporu, njih 83 posto, Predsjednik ima među biračima SDP-a. Dobro stoji i kod birača MOŽEMO, podupire ga njih 60 posto, ali i 52 posto birača MOSTA. Čak 35 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Pesimizam

Vlada za svoj rad nema potporu većine. Tako 59 posto birača ne odobrava rad vlade, a samo njih 33 posto podupire, 8 posto ne zna. Za vladu je dobro samo to što se u 30 dana raspoloženje birača, kada ih se pita što misle o vladi, ne mijenja. Vlada može računati samo na birače HDZ-a s potporom od 81 posto.

Pesimizam je također konstanta Hrvatske. Tako i dalje 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 23 posto da idemo u dobrom smjeru. Samo birači HDZ-a misle da zemlja ide u dobrom smjeru, njih 62 posto.

Tomašević najpopularniji

Tomislav Tomašević od lokalnih izbora i dalje je najpopularniji političar i o njemu 55 posto građana ima pozitivan dojam, a njih 23 posto negativan.

Odmah iza njega je Zoran Milanović o kojemu 50 posto građana misli pozitivno, a njih 39 posto ima negativan dojam o Predsjedniku. I njih dvojica jedini imaju većinsku potporu birača.

Andrej Plenković pak može računati samo na 41 posto birača koji o njemu imaju pozitivno mišljenje, a njih 49 posto misli negativno o premijeru.

Božo Petrov ima samo 36 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 41 misli suprotno.

I na kraju, Peđa Grbin može računati na samo 25 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 50 posto ne dijeli to mišljenje. Zanimljivo, još u prosincu o Grbinu je 50 posto građana imalo pozitivan dojam.

I ne treba zanemariti to što u ovom mjesecu svim političarima topi potpora.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, Možemo i SDP-u?

Kod birača HDZ-a nema dvojbe već mjesecima. Andrej Plenković je prvi izbor s potporom od 92 posto, zatim stabilni Gordan Jandroković sa 69 posto, a treći je Tomislav Tomašević sa 62 posto.

Kod MOŽEMO je prvi izbor Tomislav Tomašević s 91 posto potpore, zatim je tu Zoran Milanović s potporom od 70 posto te Dalija Orešković sa 62 posto.

SDP-ovi birači i dalje imaju svog lidera. To je Zoran Milanović s potporom od 92 posto, zatim je tu Tomislav Tomašević s potporom od 70 posto te na kraju Peđa Grbin s 55 posto.

Rad institucija

I dalje je najpopularnija institucija Ured predsjednika s potporom od 2.8 ILI “TROJKOM” i tu nema promjene. Istodobno u blagom padu je potpora vladi, školskom ocjenom dobivaju 2.3 ili “DVOJKU”. I na trećem mjestu školskom ocjenom građani Hrvatskom saboru daju 2.05 ili “DVOJKU”.

Što muči građane?

Građane zanima nešto sasvim drugo od političara. Tako i ovaj mjesec kao najveći problem građani navode gospodarstvo, krizu i recesiju – toga se boji 21 posto njih.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Mile

    24. rujna 2021. at 17:57

    XD3 JE NAJBOLJI I DRUGE SITUASIJE NEMA!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu