Hrvatska
ODRŽIVE OPCIJE Energijom iz mora mogli bismo grijati i hladiti cijelu hrvatsku obalu?
Što su nam održive opcije? Koliko koštaju? Kakve instalacije zahtijevaju? Odgovore na pitanja koja muče mnoge u razgovoru s Nevenom Duićem, redovnim profesorom na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, donosi meteorologinja N1 televizije Tea Blažević.
Kaže da Njemačka paralelno napušta i ugljen i nuklearnu energiju, dok će plin poslije 2025. početi padati te dodaje da je Njemačka primjer uspješne dekarbonizacije: “To je zemlja koja nema hidroenergiju i tamo je to bilo teško napraviti.”
“Iz solara nožemo proizvesti trećinu električne energije”
Njemačka je najveće solarno tržište u EU-u u 2020., a slijede Nizozemska i Španjolska. Hrvatska ima potencijal, ali je na začelju.
“Čini se da je solar siroče svih lobija i nitko ga nije gurao. Malo se pokrenulo zadnjih godina, ali još uvijek imamo malo solarnih krovova, a njima bismo mogli proizvoditi trećinu struje. Problem je što nemamo kadrova i zato moramo ići na velike solarne elektrane”, kaže.
Plutajući solari u obzir bi došli i kod nas, kaže, pojasnivši da je naše more dosta valovito, a najbolja opcija bi bili zaljevi koji su zaštićeni od jakog vremena. “Hrvatska može sve svoje potrebe pokriti iz obnovljivih izvora”, poručio je Duić.
Pleić: Hrvatska ide u dobrom smjeru
Aljoša Pleić, direktor Acciona Energija, u razvoj solara krenuo je prije deset godina. “Nema posla bez rizika. Ako vam država svako malo mijenja pravila, svoja sredstva ulažete negdje drugdje. Istina je da nedostaje kadrova, ali kadrovi se vrate kad se zna u kojem se smjeru ide”, kaže, i dodaje da idemo prema dobrom smjeru, prema više solara. “Nisu obnovljivi izvori sami sebi svrha, nijedan izvor ne ide sam.”
“Naš potencijal je i u vjetru, ne samo u suncu, a imamo i u geotermal i geomasu. To moramo iskoristiti. Optimist sam da, nakon toliko godina, ipak idemo naprijed s jasnom vizijom”, govori Pleić.
Poručio je kako je naš potencijal ogroman.
Energestka tranzicija solarima i vjetrom
Kaže da su vjetar i soalr varijabilni i moramo riješiti problem varijabilnosti. Varijabilnost je manja na kontinentu, dodaje.
“Proizvodnja električne energije uvjetovana je vremenom” naglasio je Duić.
Tržišta moraju omogućiti da integracija obnovljivih izvora energije funkcionira i da bude što jeftinija moguća, kaže.
Govorio je i o sustavu grijanja i hlađenja tzv. dizalicom topline. “One uzimaju toplinu iz mora i pomoću el. energije opskrbljuju grijanejm i hlađenjem Knežev dvor. Preimejrice, iz hladnjaka uzimamo toplinu iz hladnog dijela i izbacujemo van u prostor. Pomoću dizalica topline možemo koristiti toplinu iz okoliša i dizati ju pomoću malo električne energije na višu temperaturu. Cijela hrvatska obala mogla bi se grijati i hladiti pomoću ovih sustava.”
“Zagreb i Slavonija mogu se grijati na geotermalnu energiju”
“Panonska nizina je najbogatija u Europi što se tiče količina niskotemperaturne geotermalne energije. Nije najbolja za proizvodnju električne energije, ali je za sustav grijanja. Za to nam trebaju toplane koje će koristiti toplinu iz bušotina. Dobili smo 600 milijuna da napravimo bušotine po istočnoj Hrvatskoj”, rekao je.
Naveo je da bi se Zagreb, kao i cijela Slavonija mogli grijati na geotermalnu energiju.
“Nuklearna oprema danas je pet puta skuplja nego obnovljivi izvori energije. Europa je dekarbonizaciju odlučila napraviti do 2030. Što se tiče el. energije, NE Krško gradila bi se do 2040. Taj projekt je unaprijed financijski propao i veći dio zemalja uglavnom je odustao od nuklearne energije”, kaže.
Rekao je da zemlja koja uvozi preko 50 posto energije nije samodostatna. Mi uvozimo preko 40 posto električne energije i preko 50 posto primarne energije. “Uvozimo veći dio energenata, obnovljivi izvori su da vratimo suverenost i da novce ostavimo u džepovima”, istaknuo je.
Pokrovac: Zelena tranzicija je jedini izbor
Maja Pokrovac, predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, istaknula je da je zelena tranzicija jedini izbor.
“Obnovljivi izvori energije su strateško opredjeljenje ove vlade, strateško opredjeljenje Europe. 90 posto svih novih ulaganja u energetici dolazi od obnovljivih izvora”, kaže.
Navela je da one zemlje koje nisu energetski neovisne i samostalne su siromašnije. “Konkurentnost takve zemlje bit će manja, a samim time i standard građana”, rekla je Pokrovac.
Obnovljivi izvori – najveći izvor energije u Europi
Obnovljivi izvori energije prvi su put najveći izvor energije u Europi. “Ako želite investirati u energiju, investirajte u obnovljive izvore – prvenstevno vjetar i solar”, poručio je Dujić.
“Vidi se da ugljen nestaje zadnjih nekoliko godina, izgubio je 40 posto tržišta”, kaže.
Navodi da su struja i plin dva različita tržišta.
“Plin je fosilno gorivo koje je dosad u Hrvatskoj bilo izuzetno subvencionirano, ide u uzletnom pravcu i njegova cijena će rasti. Sadašnja cijena za doamćinstva je 4 kune po kubnom metru. Do 2030. vjerojatno će narasti dva do tri puta”, rekao je.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…