Svijet
PANDEMIJA SE BLIŽI KRAJU? Stručnjaci otkrili što nas očekuje u idućih šest mjeseci: “Pripremite se na stisku”
Stručnjaci se generalno slažu da će pandemija biti stavljena pod kontrolu jednom kad većina ljudi, možda 90-95 posto svjetske populacije, stekne određeni imunitet
Bliži li se pandemija kraju? Vidimo li svjetlo na kraju tunela? Čini se da je odgovor – ne, barem što se idućih nekoliko mjeseci tiče. Znanstvenici nam poručuju da se pripremimo na još jednu zimu koju će obilježiti povremena zatvaranja škola i rad od kuće. Slažu se i u stavu da će gotovo svi ljudi doći u kontakt s virusom, bilo kroz cijepljenje, bilo kroz preboljenje ili oboje.
Neki će, kažu stručnjaci, imati nesreću zaraziti se i dva puta. Stvarat će se i nove varijante i cijela stvar neće završiti dok god virus “ne takne” svakog od nas.
“U cijelom svijetu stvaraju se nova žarišta, ali može se dogoditi da u idućem razdoblju dođe do pada broja zaraženih, ali i do novog rasta u kasnu jesen i zimu”, rekao je za Bloomberg američki epidemiolog i Bidenov savjetnik Michael Osterholm.
Mala mogućnost za eliminaciju virusa
Navodi i da nam velik broj necijepljenih u svijetu u kombinaciji s otvaranjem ekonomija daje malo šanse za eliminaciju virusa.
“Čak i ako se poveća procijepljenost, uvijek će biti onih koji su ranjivi na virus poput novorođenčadi ili ljudi koji se, iz nekog razloga, ne smiju cijepiti”, objašnjava Osterholm i nastavlja:
“Idućih nekoliko mjeseci bit će teško. Glavna opasnost nam je potencijalni razvoj sojeva otpornih na cjepivo. Slikovito, koronavirus vam je kao šumski požar koji se neće zaustaviti dok god ne spali i posljednje drvo.”
Za razliku od Osterholma, Monica Gandhi, infektologinja sa Sveučilišta u Kaliforniji, smatra da pandemija ide prema kraju te da ćemo tijekom listopada “lakše disati”.
‘Optimistična sam, ali već sam jednom pogriješila’
“I prijašnje pandemije završile su onda kad virus više nije imao prostora za širenje, a mislim da je dosad već dosta ljudi steklo imunitet, bilo preboljenjem, bilo cijepljenjem. Iako se virusi brzo mijenjaju, njihove mutacije u konačnici najviše štete njima samima i oni s vremenom slabe. Mislim da je delta varijanta vrhunac moći Covida”, objašnjava Ghandi za Washington Post, ali i upozorava da je u svojim prognozama već jednom bila u krivu.
Bilo je to u veljači 2020. kada je rekla da će ljudi zajedno učiniti sve da zaustave pandemiju koja je već tada ubijala 100 Amerikanaca dnevno. Takvo ujedinjenje i akcija nisu se dogodili.
Profesor medicinske etike sa Sveučilišta u Pennsylvaniji Ezekiel Emanuel kaže da se još gotovo nitko na svijetu nije vratio u “staro normalno”.
“U ožujku 2020. rekao sam da ćemo se vratiti u normalno do studenog 2021. Tada su me nazvali pesimistom. Sada mislim da je to najranije proljeće 2022., a možda i kasnije jer delta varijanta i dalje prijeti, a moguće je i da se pojavi neka nova, otpornija na cjepiva.”
Kako će i kada pandemija završiti?
Sada je već, navodi Bloomberg, posve jasno da u idućih šest mjeseci nećemo vidjeti kraj. Stručnjaci se generalno slažu da će pandemija biti stavljena pod kontrolu jednom kad većina ljudi, možda 90-95 posto svjetske populacije, stekne određeni imunitet zahvaljujući imunizaciji ili preboljenoj infekciji.
Ključni element u borbi protiv Covida mora biti cijepljenje.
“Bez cijepljenja, pojedinac je kao glineni golub, jer će se virus širiti i pronaći skoro sve ove jeseni i zime”, upozorava Lon Simonsen, epidemiologinja i profesorica Sveučilišta Roskilde u Danskoj.
Prema Bloombergovim podacima, u svijetu je dosad iskorišteno 5,66 milijardi doza cjepiva. No, problem je što nisu svi uspješni poput većeg dijela EU, SAD-a i Kine. Većina afričkih zemalja dala je jedva toliko doza da pokrije manje od pet posto svojih stanovnika s dvije doze. Udio cijepljenih nije velik ni u mnogoljudnoj Indiji – svega 26 posto.
Neće svugdje biti isto
Erica Charters, profesorica s Oxforda, smatra da će se pandemija okončati u različito vrijeme na različitim mjestima, baš kao i prethodne epidemije.
“Vlade sada moraju odlučiti s koliko bolesti mogu živjeti”, dodaje.
A pristupi se razlikuju, od države do države. Dok neke zemlje i dalje ciljaju na nula zaraženih, sve je manje vjerojatno da će Covid biti u potpunost iskorijenjen. S jedne strane imamo Dansku, Švedsku ili Singapur koje su virus uspjele kako tako staviti pod kontrolu pa se lagano kreću prema ukidanju svih mjera. S druge strane, tu su Kina, Hong Kong i Novi Zeland koji nastavljaju svoju politiku “eliminacije virusa”.
Charters objašnjava kako pandemija neće u svim dijelovima svijeta završiti u isto vrijeme.
“Kraj će biti kaotičan i ostavit će posljedice iza sebe. No, prije kraja, većina nas se mora pripremiti na još nekoliko mjeseci pandemijske stiske. Svi koji misle da će se ovo riješiti za nekoliko tjedana ili mjeseci, u krivu su”, dodaje profesorica.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…