Hrvatska
U tri dana gotovo 100 novooboljelih u osnovnim školama i 88 u srednjim
Jučerašnji podaci Stožera kažu: 1373 slučaja zaraze koronavirusom u 24 sata. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj ukupno je prema posljednjim podacima 8615. Među njima je 694 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 89 pacijenata. Preminulo je 15 osoba.
Rastu brojevi novozaraženih koronavirusom, no ono što zabrinjava porast je mlađih oboljelih. U prva tri dana ovog tjedna imamo gotovo 100 u osnovnim i 88 u srednjim, rekla je jučer u emisiji HRT-a Studio 4 Tatjana Petričević Vidović s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Čini se da se nalazimo na dobrom putu prema četvrtom valu, iako epidemiolozi ističu kako nismo ni blizu vrhunca.
– To i mi vidimo iz svakodnevnih brojeva u Nastavnom zavodu, na povećanom broju testiranja. Konkretno, kao voditelj školske službe za adolescentnu medicinu vidim taj podatak i u našim školama u gradu Zagrebu, kazala je dr. med. Tatjana Petričević Vidović, spec. školske medicine za Studio 4 HTV-a.
Dodaje kako se povratkom u školske klupe i zatvorene prostore vidi porast broja zaražene djece.
– U prvom tjednu smo imali 80-ak novooboljelih u osnovnim školama, a 99 u srednjim. Već u drugom tjednu imamo 229 u osnovnim, odnosno 203 u srednjim školama. U prva tri dana ovog tjedna gotovo 100 u osnovnim školama i 88 u srednjim. Ono što primjećujemo ove školske godine je da se virus mnogo brže širi unutar razreda, ističe Petričević Vidović.
Pfizer je objavio rezultate kliničkih ispitivanja koja pokazuju kako se mogu cijepiti i djeca od 5 do 12 godina, ali slabijom dozom. Petričević Vidović smatra kako je cijepljenje najbolja mjera za zaštitu od težih oblika bolesti i dodaje da se u Hrvatskoj zasad cijepe samo djeca iznad 12 godina, cjepivima Pfizera ili Moderne – sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
– Za sada, stručne preporuke postoje za populaciju djece koja boluju od kroničnih bolesti ili drugih stanja, kojima bi COVID infekcija mogla znatno ugroziti zdravstveno stanje. No, naravno da se mogu cijepiti i zdrava djeca, ali za sada nemamo ni preporuku masovnog cijepljenja zdrave djece, kaže.
Ističe kako je samoizolacija još uvijek nužna kod djece, u trenutku kada se u razredu nađe novooboljelo dijete.
Nije popularna metoda, ali je još uvijek potrebna s obzirom na stanje epidemije i na činjenicu da nemamo dovoljno visoku procijepljenost opće populacije, objašnjava.
Tešović: Ako ste preboljeli COVID, najsigurniji ste ako ste i cijepljeni
Koliko god se u javnosti govorilo o tome, čini se da je nedostatak točnih i znanstveno utemeljenih informacija i dalje jedan od problema. Emisija Puls je od stručnjaka zatražila odgovor na pitanje: bi li se oni koji su preboljeli COVID trebali cijepiti?
– Prema podacima koje imamo, definitivno ste najsigurniji ako ste preboljeli COVID, i ako ste cijepljeni – poručuje prof. dr. sc. Goran Tešović, specijalist pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
– Onda je vaša specifična zaštitna imunost najkvalitetnija, zaključuje.
Također nema dvojbe o još jednoj aktualnoj temi – trećoj dozi.
– Treća doza je neminovnost. Koga treba zaštititi? Imunokompromitirane, zdravstvene djelatnike, štićenike domova za starije i nemoćne osobe, a nakon toga sve starije od 60 godina, a nakon toga sve koji su se cijepili, a mlađi su od 60 godina. Dakle, stvari su prilično jasne, dodaje.
Za tjedan dana zaposlenici u sustavima zdravstva i socijalne skrbi bit će obvezni pokazati COVID potvrdu. Cilj je sigurnost, a ne kažnjavanje – poručuju ministri. U središtu Zagreba održan je u četvrtak prosvjed sindikata medicinskih sestara i tehničara, a razlog su među ostalim, kako kažu, ucjene i prijetnje zbog necijepljenja.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!