Connect with us

Hrvatska

Lauc: “Više se bojim gripe ove godine, jer je prošle nije bilo”

Objavljeno

-

Molekularni biolog Gordan Lauc gostujući u Nedjeljom u 2 pozvao je na cijepljenje, naglasivši da je to najbolji način da se zaštitimo od virusa. No protiv je prisiljavanja na cijepljenje. Protiv antivaksera bori se već godinama, a za neke od sudionika Festivala slobode kazao je da su agresivni antivakseri i manipulatori s kojima se ne želi naći “ni u istoj rečenici”.

Molekularni biolog Gordan Lauc za dobar je dio znanstvene zajednice štetan kada je riječ o koronakrizi. Premijer Andrej Plenković očito ne misli tako jer je Lauc jedan od 12 znanstvenika koji ga savjetuje o ovoj temi, rekao je uvodno urednik i voditelj Aleksandar Stanković

Lauc je kazao da unutar znanstvene zajednice svi normalno komuniciraju i surađuju, a u medijima, kaže, to izađe drugačije.

– Ne treba suditi prema objavama u medijima. Već više od godine dana pokušavam s ljudima koji se ne slažu sa mnom imati otvorenu raspravu. U listopadu 2020. održana je sjednica na kojoj je zaključak bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere, a nakon toga se ta rasprava preselila u javni prostor gdje sam kritiziran bez ikakve osnove, rekao je. 

Procjene u vezi s pandemijom i pogrešne informacije

Na pitanje o pogrešnim procjenama u vezi s pandemijom, a osobito kada je u 29. studenog 2020. rekao da je kraj pandemije, rekao je da je pred Božić istaknuo da je val počeo padati bez uvođenja najstrožih mjera. 

Istaknuo je da virus neće nestati, a pitanje je mijenjaju li bitno bilo kakve mjere na razini države tijek epidemije. Znanstvena istraživanja pokazala su da sve nametnute mjere, uključujući zabranu napuštanja domova, usporava širenje epidemije za 10%, ne smanjuje broj zaraženih.

– Mjere su bile nužne kada nismo znali koliko daleko ova epidemija može ići. U proljeće 2020. ljudi masovno umiru u Italiji, nitko ne zna što se događa, a jedini dogovor je bio – idemo pokušati shvatiti što se događa, i tada nismo imali izbora. U travnju 2020. vidjeli smo koliko je ljudi bilo zaraženih i mrtvih u New Yorku. Tisuće mrtvih nisu posljedica jako malog broja zaraženih, već jako velikog broja zaraženih. Tada smo shvatili da ovo nije virus koji može uništiti civilizaciju, ispričao je.

Na pitanje griješi li kada u tom trenutku šalje poruku da i hranu treba dekontaminirati, kazao je da je bila kriva informacija koja je došla iz Koreje, kada nismo znali da je to aerosolni virus.  Kaže da je u Hrvatskoj umrlo 50.000 ljudi, a pitanje je od čega je tko umro.

– Znali smo da je gotovo, što znači da znamo da smo prošli najgore, u trenutku kada broj zaraženih pada, no dobili smo i drugi val. Virus neće nestati, ljudi će umirati, ali to više nije sistemska prijetnja državi. Ljudi mogu krivo shvatiti kada kažem da je pandemija gotova, no od prosinca 2020. znamo kako ovo može ići i kakve su mjere potrebne, Hrvatska je s najblažim mjerama u Europi završila s praktično najboljim konačnim rezultatom s ukupnim viškom smrtnosti, s obzirom na BDP, jer ne možete uspoređivati smrtnost Hrvatske i Švicarske, rekao je.

Naglasio je da čak i Australija i Novi Zeland odbacuju zero-COVID strategije.

Što možemo učiniti?

– Ovaj virus je tu i svi ćemo se kad-tad zaraziti, nema načina da ga izbjegnemo, no možemo minimalizirati rizik od težeg oblika bolesti – misliti na osobno zdravlje – zdravo živjeti, smanjiti višak kilograma, ne biti pod stresom. Istaknuo je da je strah u ovoj pandemiji jedan od najgorih ubojica. I možemo se cijepiti, rekao je naglasivši da država tu više nema veliku ulogu. 

Za cijepljenje je većeg broja ljudi starijih od 60 godina, jer se 93% smrtnih slučajeva odnosi na tu populaciju, a za mlađe od 60 godina smatra da mogu utjecati samo na 7% smrti.

– Cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cijepljenje nosi gen za aktivni S-glikoprotein koji ima poznate i nepoznate funkcije i može imati poznate i nepoznate probleme, no virus nosi puno više tog proteina od cjepiva. Dakle, što je bolje – cjepivo s malo ili virus s puno tog proteina, upitao je.

Kaže da prijeti i 5. val zaraze, koji će vjerojatno početi rasti krajem prosinca. No više se boji gripe ove godine, jer je prošle nije bilo. Važno je cijepiti se i protiv gripe, poručio je, možda i važnije.

Odgovornost koju preuzimamo 

Prisiljavati nekoga na cijepljenje je pogrešno. Država nema pravo nikomu nametati cijepljenje, poručuje Lauc. Kaže da bilo tko tko drugoga prisili na cijepljenje preuzima na sebe odgovornost za nuspojave. One su manje nego kod zaraze, ali postoje. 

Imao je težak oblik COVID-a prošlog ljeta. Nije imao respiratorne probleme, mislio je da ima upalu, a tek kada je napravio test, shvatio je da je to bio COVID. Uzeo je dozu cjepiva kako mu se to ne bi ponovilo, a drugu dozu, rekao je, samo zbog papira. 

Prema statistici, oni koji su preboljeli su 98 %-99 % zaštićeni od hospitalizacije u više od godinu dana, što je puno veća zaštita od cijepljenja.

Smatra da je cijepljenje dobro za svakog pojedinca, jer je ono manji rizik od virusa, a svi ćemo se zaraziti, no neće nikoga nagovarati i uvjeravati. Ni Vlada nema pravo nagovarati, nego iznijeti informacije, a odluku o zdravlju moramo donijeti sami.

Borba protiv antivaksera

Protiv antivaksera bori se zadnjih 15 godina i ovo nije prva bolest ni jedino cjepivo koje imamo.

– Agresivna politika mnogih vlada je stvorila takav otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva, ističe. Zato smatra da je važno ne ići s pritiskom prema ljudima.

No na njegovoj Facebook stranici prati ga i mnogo antivaksera, primijetio je Stanković. Lauc je odgovorio da one koji promiču antivaksersku propagandu blokira.

Ustvrdio je da su na Festivalu slobode, prosvjedu protiv cijepljenja i mjera, bili neki ljudi s kojma se “ne želi naći u istoj rečenici, na istoj stranici”.

– To su agresivni antivakseri, Gajski, Sladoljev i ekipa koji žive od toga da ljude manipuliraju i odgovaraju ih od cijepljenja, to je zločin, ja sam notorno protiv tog tipa ljudi, rekao je.

Cijepljenje djece

– Kada su djeca u pitanju, pitanje je ima li roditelj pravo donijeti odluku koja je štetna za dijete. Ne cijepiti djecu protiv jako opasnih bolesti, jako je opasno, kazao je Lauc.

Podržava da određene programe cijepljenja država propiše kao obavezne.

Sintagma “pandemijski marketing”.

– 
U Europi ne smijete reklamirati lijekove. Velike farmakompanije imaju svoje kodekse, a u pandemiji su prvi globalni proizvodi bili PCR testovi, zaštita oprema i cjepiva,a to su proizvodi koji nisu regulirani unutar kodeksa farmaindustrije. HZJZ određuje cijenu, druga je najveća u EU, samo Luksemburg ima višu cijenu. HZJZ je 2020. završio sa 60 mil. kuna viška, ne vjeruje da HZJZ konkretno to potiče jer nisu mogli potrošiti ni to što su zaradili prošle godine. Jako je puno novca u igri, i mora se razmišljati da su neke odluke zbog novca, a ne zbog istine, kaže.

Isprike zbog neprimjerenih izjava

Komentirao je rasprave sa Zoranom Šprajcom i Ivanom Đikićem, ponovno se ispričao zbog neprimjerenih izjava. S Igorom Rudanom se nije posvađao, i nada se da ovo prođe možda ponovno budu prijatelji.

Govorio je i o komentarima da je seksist, šarlatan, homofob, heroj antivaksera.

– Ja ništa od toga nisam, u mojoj firmi 80% vodećih pozicija imaju žene. To je još jedna etiketa protiv koje se ne moram niti braniti, rekao je.

Odličan rad Stožera

Smatra da Stožer zaslužuje najvišu ocjenu za svoj rad. Zaključio je da danas zdravstvo nije preopterećeno.

– Pet posto zdravstva je trenutno virus, a mjere donose štete. Zbog manje dijagnostike samo tri glavna tumora 3000 ljudi će u Hrvatskoj više umrijeti nego da toga nije bilo, prema jednom istraživanju, rekao je i dodao da mjera, da se njega pitalo, od Božića 2020. nije trebalo biti. 

Nadao se da će kroz Znanstveni savjet dobivati analize, no niti kroz bilo koje tijelo hrvatske države nisu uspjeli dobiti dobar uvid u pandemiju.

– Projekcija koju je Nenad Bakić napravio pokazuje projekcije hospitalizacija, što je najvažniji parametar, s početka kolovoza, i daleko je bolja od bilo čega u svijetu. Brojne bolnice u Hrvatskoj planirale su kapacitete zahvaljujući njegovim projekcijama, rekao je. 

Biotehnološka tvrtka Genos

Njegova firma Genos dobila je jako puno novca na međunarodnim natječajima, primarno u inozemstvu, izravno iz Bruxellesa dobili su preko 100 milijuna kuna. Od RH nisu dobili izravno ništa, dobivaju znanstveno-istraživačke projekte, kroz Zakladu za znanost. Tvrtka ima najveći PCR laboratorij u državi. Bili su spremni početi raditi PCR dijagnostiku, no, objasnio je Lauc, ušao je u Znanstveni savjet te nije s time počeo jer nije želio biti jedan od koronaprofitera.

Rekao je da je uspio izgraditi istraživačku instituciju koja je najbolja u svijetu.

– Tamo je 50 ljudi koji mijenjaju svijet u tom području. Budućnost je personalizirana briga za zdravlje. Pokušavamo naći biomarkere, u suradnji s Hopkinsom, Yaleom, Harvardom, koja će liječniku omogućiti da svakome da pravilnu terapiju, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu