Hrvatska
Lauc: “Više se bojim gripe ove godine, jer je prošle nije bilo”

Molekularni biolog Gordan Lauc gostujući u Nedjeljom u 2 pozvao je na cijepljenje, naglasivši da je to najbolji način da se zaštitimo od virusa. No protiv je prisiljavanja na cijepljenje. Protiv antivaksera bori se već godinama, a za neke od sudionika Festivala slobode kazao je da su agresivni antivakseri i manipulatori s kojima se ne želi naći “ni u istoj rečenici”.
Molekularni biolog Gordan Lauc za dobar je dio znanstvene zajednice štetan kada je riječ o koronakrizi. Premijer Andrej Plenković očito ne misli tako jer je Lauc jedan od 12 znanstvenika koji ga savjetuje o ovoj temi, rekao je uvodno urednik i voditelj Aleksandar Stanković.
Lauc je kazao da unutar znanstvene zajednice svi normalno komuniciraju i surađuju, a u medijima, kaže, to izađe drugačije.
– Ne treba suditi prema objavama u medijima. Već više od godine dana pokušavam s ljudima koji se ne slažu sa mnom imati otvorenu raspravu. U listopadu 2020. održana je sjednica na kojoj je zaključak bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere, a nakon toga se ta rasprava preselila u javni prostor gdje sam kritiziran bez ikakve osnove, rekao je.
Procjene u vezi s pandemijom i pogrešne informacije
Na pitanje o pogrešnim procjenama u vezi s pandemijom, a osobito kada je u 29. studenog 2020. rekao da je kraj pandemije, rekao je da je pred Božić istaknuo da je val počeo padati bez uvođenja najstrožih mjera.
Istaknuo je da virus neće nestati, a pitanje je mijenjaju li bitno bilo kakve mjere na razini države tijek epidemije. Znanstvena istraživanja pokazala su da sve nametnute mjere, uključujući zabranu napuštanja domova, usporava širenje epidemije za 10%, ne smanjuje broj zaraženih.
– Mjere su bile nužne kada nismo znali koliko daleko ova epidemija može ići. U proljeće 2020. ljudi masovno umiru u Italiji, nitko ne zna što se događa, a jedini dogovor je bio – idemo pokušati shvatiti što se događa, i tada nismo imali izbora. U travnju 2020. vidjeli smo koliko je ljudi bilo zaraženih i mrtvih u New Yorku. Tisuće mrtvih nisu posljedica jako malog broja zaraženih, već jako velikog broja zaraženih. Tada smo shvatili da ovo nije virus koji može uništiti civilizaciju, ispričao je.
Na pitanje griješi li kada u tom trenutku šalje poruku da i hranu treba dekontaminirati, kazao je da je bila kriva informacija koja je došla iz Koreje, kada nismo znali da je to aerosolni virus. Kaže da je u Hrvatskoj umrlo 50.000 ljudi, a pitanje je od čega je tko umro.
– Znali smo da je gotovo, što znači da znamo da smo prošli najgore, u trenutku kada broj zaraženih pada, no dobili smo i drugi val. Virus neće nestati, ljudi će umirati, ali to više nije sistemska prijetnja državi. Ljudi mogu krivo shvatiti kada kažem da je pandemija gotova, no od prosinca 2020. znamo kako ovo može ići i kakve su mjere potrebne, Hrvatska je s najblažim mjerama u Europi završila s praktično najboljim konačnim rezultatom s ukupnim viškom smrtnosti, s obzirom na BDP, jer ne možete uspoređivati smrtnost Hrvatske i Švicarske, rekao je.
Naglasio je da čak i Australija i Novi Zeland odbacuju zero-COVID strategije.
Što možemo učiniti?
– Ovaj virus je tu i svi ćemo se kad-tad zaraziti, nema načina da ga izbjegnemo, no možemo minimalizirati rizik od težeg oblika bolesti – misliti na osobno zdravlje – zdravo živjeti, smanjiti višak kilograma, ne biti pod stresom. Istaknuo je da je strah u ovoj pandemiji jedan od najgorih ubojica. I možemo se cijepiti, rekao je naglasivši da država tu više nema veliku ulogu.
Za cijepljenje je većeg broja ljudi starijih od 60 godina, jer se 93% smrtnih slučajeva odnosi na tu populaciju, a za mlađe od 60 godina smatra da mogu utjecati samo na 7% smrti.
– Cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cijepljenje nosi gen za aktivni S-glikoprotein koji ima poznate i nepoznate funkcije i može imati poznate i nepoznate probleme, no virus nosi puno više tog proteina od cjepiva. Dakle, što je bolje – cjepivo s malo ili virus s puno tog proteina, upitao je.
Kaže da prijeti i 5. val zaraze, koji će vjerojatno početi rasti krajem prosinca. No više se boji gripe ove godine, jer je prošle nije bilo. Važno je cijepiti se i protiv gripe, poručio je, možda i važnije.
Odgovornost koju preuzimamo
Prisiljavati nekoga na cijepljenje je pogrešno. Država nema pravo nikomu nametati cijepljenje, poručuje Lauc. Kaže da bilo tko tko drugoga prisili na cijepljenje preuzima na sebe odgovornost za nuspojave. One su manje nego kod zaraze, ali postoje.
Imao je težak oblik COVID-a prošlog ljeta. Nije imao respiratorne probleme, mislio je da ima upalu, a tek kada je napravio test, shvatio je da je to bio COVID. Uzeo je dozu cjepiva kako mu se to ne bi ponovilo, a drugu dozu, rekao je, samo zbog papira.
Prema statistici, oni koji su preboljeli su 98 %-99 % zaštićeni od hospitalizacije u više od godinu dana, što je puno veća zaštita od cijepljenja.
Smatra da je cijepljenje dobro za svakog pojedinca, jer je ono manji rizik od virusa, a svi ćemo se zaraziti, no neće nikoga nagovarati i uvjeravati. Ni Vlada nema pravo nagovarati, nego iznijeti informacije, a odluku o zdravlju moramo donijeti sami.
Borba protiv antivaksera
Protiv antivaksera bori se zadnjih 15 godina i ovo nije prva bolest ni jedino cjepivo koje imamo.
– Agresivna politika mnogih vlada je stvorila takav otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva, ističe. Zato smatra da je važno ne ići s pritiskom prema ljudima.
No na njegovoj Facebook stranici prati ga i mnogo antivaksera, primijetio je Stanković. Lauc je odgovorio da one koji promiču antivaksersku propagandu blokira.
Ustvrdio je da su na Festivalu slobode, prosvjedu protiv cijepljenja i mjera, bili neki ljudi s kojma se “ne želi naći u istoj rečenici, na istoj stranici”.
– To su agresivni antivakseri, Gajski, Sladoljev i ekipa koji žive od toga da ljude manipuliraju i odgovaraju ih od cijepljenja, to je zločin, ja sam notorno protiv tog tipa ljudi, rekao je.
Cijepljenje djece
– Kada su djeca u pitanju, pitanje je ima li roditelj pravo donijeti odluku koja je štetna za dijete. Ne cijepiti djecu protiv jako opasnih bolesti, jako je opasno, kazao je Lauc.
Podržava da određene programe cijepljenja država propiše kao obavezne.
Sintagma “pandemijski marketing”.
– U Europi ne smijete reklamirati lijekove. Velike farmakompanije imaju svoje kodekse, a u pandemiji su prvi globalni proizvodi bili PCR testovi, zaštita oprema i cjepiva,a to su proizvodi koji nisu regulirani unutar kodeksa farmaindustrije. HZJZ određuje cijenu, druga je najveća u EU, samo Luksemburg ima višu cijenu. HZJZ je 2020. završio sa 60 mil. kuna viška, ne vjeruje da HZJZ konkretno to potiče jer nisu mogli potrošiti ni to što su zaradili prošle godine. Jako je puno novca u igri, i mora se razmišljati da su neke odluke zbog novca, a ne zbog istine, kaže.
Isprike zbog neprimjerenih izjava
Komentirao je rasprave sa Zoranom Šprajcom i Ivanom Đikićem, ponovno se ispričao zbog neprimjerenih izjava. S Igorom Rudanom se nije posvađao, i nada se da ovo prođe možda ponovno budu prijatelji.
Govorio je i o komentarima da je seksist, šarlatan, homofob, heroj antivaksera.
– Ja ništa od toga nisam, u mojoj firmi 80% vodećih pozicija imaju žene. To je još jedna etiketa protiv koje se ne moram niti braniti, rekao je.
Odličan rad Stožera
Smatra da Stožer zaslužuje najvišu ocjenu za svoj rad. Zaključio je da danas zdravstvo nije preopterećeno.
– Pet posto zdravstva je trenutno virus, a mjere donose štete. Zbog manje dijagnostike samo tri glavna tumora 3000 ljudi će u Hrvatskoj više umrijeti nego da toga nije bilo, prema jednom istraživanju, rekao je i dodao da mjera, da se njega pitalo, od Božića 2020. nije trebalo biti.
Nadao se da će kroz Znanstveni savjet dobivati analize, no niti kroz bilo koje tijelo hrvatske države nisu uspjeli dobiti dobar uvid u pandemiju.
– Projekcija koju je Nenad Bakić napravio pokazuje projekcije hospitalizacija, što je najvažniji parametar, s početka kolovoza, i daleko je bolja od bilo čega u svijetu. Brojne bolnice u Hrvatskoj planirale su kapacitete zahvaljujući njegovim projekcijama, rekao je.
Biotehnološka tvrtka Genos
Njegova firma Genos dobila je jako puno novca na međunarodnim natječajima, primarno u inozemstvu, izravno iz Bruxellesa dobili su preko 100 milijuna kuna. Od RH nisu dobili izravno ništa, dobivaju znanstveno-istraživačke projekte, kroz Zakladu za znanost. Tvrtka ima najveći PCR laboratorij u državi. Bili su spremni početi raditi PCR dijagnostiku, no, objasnio je Lauc, ušao je u Znanstveni savjet te nije s time počeo jer nije želio biti jedan od koronaprofitera.
Rekao je da je uspio izgraditi istraživačku instituciju koja je najbolja u svijetu.
– Tamo je 50 ljudi koji mijenjaju svijet u tom području. Budućnost je personalizirana briga za zdravlje. Pokušavamo naći biomarkere, u suradnji s Hopkinsom, Yaleom, Harvardom, koja će liječniku omogućiti da svakome da pravilnu terapiju, rekao je.
Hrvatska
Plenković poslao poruku učiteljima koji kreću u štrajk: U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada

U povodu pete obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u ponedjeljak nekoliko lokacija obnovljenih privatnih i javnih objekata.
Ostalo je svega nekoliko dana do pete obljetnice zagrebačkog potresa. Prilika da se rezimiraju dostignuća u obnovi, kaže Plenković.
U Zagrebu je dosad uloženo 2 mlrd eura u obnovu, na Banovini 1,5 mlrd eura.
“Naš pristup obnovi je bio takav da ne vraćamo u prijašnje stanje, zbog velikih oštećenja na zgradama, jer bi takva obnove u slučaju novog potresa bila promašena investicija. Naš je pristup bila konstrukcijska obnova po današnjim standardima”, kaže.
Na lokacijama koje će danas obići je, kaže, obnova vrijedna oko 110 milijuna eura. “To govori o veličini ovog pothvata. Kako se budemo bližili kraju obnove, vidjet ćemo razmjere pune zahtjevnosti ovog zadatka koji se dogodio usporedo s najvećom pandemijom i nizom drugih pritisaka na naše gospodarstvo”, govori premijer.
Zahvalio je ministru Branku Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na angažmanu.
“Nastavit ćemo ovaj proces do kraja. Većina javnih zgrada trebala bi biti kompletirana do 2027. A ukupni napori do kraja desetljeća, 10 sekundi potresa za 10 godina obnove”, kaže premijer.
Oporavak od operacije
Na pitanja o oporavku od zahvata na srcu koji je prošao u petak, Plenković kaže da se dobro oporavlja, da je bila riječ o planiram zahvatu i da se osjeća odlično.
Štrajk u obrazovanju
Što se tiče štrajka u školama koji je najavljen za srijedu, premijer kaže: “Mi smo u proteklih nekoliko godina u zahtjevnim okolnostima radili najviše na onome što je naša temeljna zadaća, da ljudi imaju veće plaće i mirovine. Mi smo prva vlada u povijesti demokratske Hrvatske koja se ulovila u koštac da za približno sličan rad dobivaju približno sličnu plaću. To nitko prije nije napravio. Lani smo pokušali te nepravde svesti na najmanju moguću mjeru. Od te reforme su svi dobili više. Koliko vidim, nije problem kolike su plaće nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog”, kaže premijer.
“Kad gledate cjelinu povećanja plaća, otkad je krenula naša prva vlada, od 2016. do danas, plaće u obrazovanju su rasle između 80 i 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća. To jednostavno nije točno i da se izračunati. Nadam se da će predstavnici ova tri sindikata voditi računa o interesima djece. Treba voditi računa i o roditeljima. Iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga učinili, mi smatramo da nema posebnog razloga za štrajk, to je odabir ova tri sindikata. Što će se dogoditi u srijedu, ne znam. Znam samo da smo ovih puno godina razvili visok stupanj socijalnog dijaloga”, govori premijer dodajući da je bio i zatečen time što samo ova tri sindikata nisu htjela pristati na šest posto povećanja osnovice.
“U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada”, kaže.
Tragedija u Makedoniji
U Zagreb će doći četiri pacijent stradala u požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Plenković kaže da po njih sutra idu helikopteri.
“To je ogromna tragedija. Sve informacije upućuju da je to nešto nezapamćeno za Sjevernu Makedoniju, još jednom izražavam sućut i želim oporavak ozlijeđenima”, kaže.
Situacija u pravosuđu
“Hrvatska da potkopava demokraciju? Ja bih svima poželio da živi u ovakvoj demokraciji. Pogledajte malo oko nas”, kaže na pitanja o navodima da Hrvatska potkopava demokraciju iz Izvješća o građanskim slobodama .
“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno”, kaže.
“To su floskule, koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport”, kaže premijer.
Hrvatska
UOČI ŠTRAJKA / Ministar poslao poruku roditeljima i sindikatima: “Čudna je i sramotna jedna izjava…”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) objavilo je detalje o tome kako će funkcionirati sustav za vrijeme štrajka koji su tri obrazovna sindikata najavila za srijedu 19. ožujka.
Državna tajnica Iva Ivanković objavila je upute za fakultete za dan štrajka.
“Dužni smo voditi evidenciju o radu zaposlenika pa bi to trebali raditi i 19. 3. Nakon štrajka imat ćemo jasne podatke koliko se ljudi odazvalo štrajku. Ministarstvo će danas poslati uputu svim javnim učilištima da objave upute za rad i kako će se održavati nastava. Nevođenje evidencije je jedan od težih prekršaja prema Zakonu o radu pa pozivamo učilišta da to čine”, rekla je.
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić objavila je upute za škole.
“Prioritet su nam učenici, svi u srijedu dolaze u škole. Šaljem poruku svim roditeljima da mogu poslati mirno svoju djecu u školu u srijedu. Svi ravnatelji dužni su voditi evidenciju radnog vremena”, poručila je.
Predstavljeni su i podaci o plaćama u školama i na fakultetima. Prosječna plaća učitelja je 67 posto u periodu od 2019. do danas, rekao je državni tajnik Stipe Mamić.
Plaća mentora je rasla oko 69 posto – 1730 eura. Prosječna plaća savjetnika u OŠ je rasla 72 posto, prosječna je oko 1936 eura.
Srednje škole, medijalna plaća je također rasla za 72 posto – 1604 eura je danas. Prosječna plaća je danas gotovo 1600 eura. Medijalna plaća nastavnika mentora je također rasla 70 posto, oko 1800 eura je danas. Medijalna plaća savjetnika je 1995 eura.
U viskom obrazovanja plaća asistenta je rasla 56 posto što je nešto manje jer se radi uglavnom o mlađim ljudima, pojašnjeno je. Viši asistenti također imaju 56 posto veće plaće i danas imaju medijalnu plaću od 1734 eura, dok je prosječna 1754 eura.
Docenti imaju 2053 eura danas medijalnu plaću, a prosjek je oko 2100 eura.
Medijalna plaća izvanrednog profesora je rasla 62 posto, a prosjek je 2416 eura. Redoviti profesor medijalna plaća je 2759 eura što je također rast od 56 posto. Profesor u trajnom zvanu ima 47 posto više nego 2019. – medijan je 3171 euro.
“Sindikati uvijek traže kako poboljšati svoja materijalna prava što mi podržavamo, ali ne vidimo opravdanog razloga za štrajk”, rekao je Mamić, prenosi Dnevnik.hr.
Ministar Radovan Fuchs kazao je da se cijelo vrijeme komunicira sa sindikatima te da za štrajk nema razloga.
“Vidjeli ste podatke o rastu plaća. Djeca trebaju doći u škole, studenti na fakultete. Evidencija rada će se voditi i slati u centralni sustav za obračun plaća. Sindikati očito pokreću štrajk da bi mobilizirali svoje članstvo iz nekog njihovog razloga, da bi povećali prihode. Čudna je izjava, sramotna, jednog čelnika da nije briga sindikata što će se događati sa djecom, a da je njihova jedina briga što će biti s djecom. Mi se ne možemo složiti s tom tvrdnjom, mi sa sindikatima cijelo vrijeme razgovaramo”, poručio je resorni ministar.
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Školski sindikat Preporod traže povećanje materijalnih prava – osnovice za izračun plaće, korekciju koeficijenata i ugovaranje sektorskog dodatka. U ministarstvu smatraju da za štrajk nema potrebe, a objavili su i koliko iznose plaće u obrazovnom sektoru, prenosi Dnevnik.hr.
Hrvatska
Iznajmljivači i vlasnici druge nekretnine oprez: Ako ne ispunite novi formular porezne čekaju vas paprene kazne

Porezna ima važno upozorenje za velik dio građana. Izajmljivači i vlasnici druge nekretnine u kojoj ne žive državi moraju poslati svoje podatke kako bi ušli u sustav poreza na nekretnine.
Pojavio se još jedan obrazac kojeg dobar dio građana mora ispuniti i poslati Poreznoj. I da, nemate puno vremena – još svega 2 tjedna, a kazne su paprene. Tiče se to onih koji na tim adresama nemaju prijavljeno prebivalište, boravište ili neplaćaju komunalje na svoje ime. Iznajmljivačima još puno upitnika, piše Dnevnik.hr.
“Kako će se tretirati oni koji bi trebali biti izuzeti od naplate poreza pošto stalno žive u stanovima, ali recimo dva mjeseca tjekom sezone odlaze iz stanova i koriste ih za najam. Također postavlja se pitanje kako će se tretirati etažirane obiteljske kuće”, pita se Vedran Tomić iz Udruge spasimo male iznajmljivače.
Dok čekaju odgovor Porezne, evo što se za sad zna. Za prijavu vam treba broj katastarske čestice, podatak o korisnoj površini nekretnine, godini izgradnje i klasični osobni podaci – OiB, adresa prebivališta, broj telefona.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin6 dana prije
ĐIR GRADOM sa Sašom Čukom
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NOVA RADIONICA ZADARSKIH STRUČNJAKA / Dević i Družijanić otkrili i maslinarima Šibensko-kninske županije kako najbolje orezati masline