Hrvatska
Lauc: “Više se bojim gripe ove godine, jer je prošle nije bilo”
Molekularni biolog Gordan Lauc gostujući u Nedjeljom u 2 pozvao je na cijepljenje, naglasivši da je to najbolji način da se zaštitimo od virusa. No protiv je prisiljavanja na cijepljenje. Protiv antivaksera bori se već godinama, a za neke od sudionika Festivala slobode kazao je da su agresivni antivakseri i manipulatori s kojima se ne želi naći “ni u istoj rečenici”.
Molekularni biolog Gordan Lauc za dobar je dio znanstvene zajednice štetan kada je riječ o koronakrizi. Premijer Andrej Plenković očito ne misli tako jer je Lauc jedan od 12 znanstvenika koji ga savjetuje o ovoj temi, rekao je uvodno urednik i voditelj Aleksandar Stanković.
Lauc je kazao da unutar znanstvene zajednice svi normalno komuniciraju i surađuju, a u medijima, kaže, to izađe drugačije.
– Ne treba suditi prema objavama u medijima. Već više od godine dana pokušavam s ljudima koji se ne slažu sa mnom imati otvorenu raspravu. U listopadu 2020. održana je sjednica na kojoj je zaključak bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere, a nakon toga se ta rasprava preselila u javni prostor gdje sam kritiziran bez ikakve osnove, rekao je.
Procjene u vezi s pandemijom i pogrešne informacije
Na pitanje o pogrešnim procjenama u vezi s pandemijom, a osobito kada je u 29. studenog 2020. rekao da je kraj pandemije, rekao je da je pred Božić istaknuo da je val počeo padati bez uvođenja najstrožih mjera.
Istaknuo je da virus neće nestati, a pitanje je mijenjaju li bitno bilo kakve mjere na razini države tijek epidemije. Znanstvena istraživanja pokazala su da sve nametnute mjere, uključujući zabranu napuštanja domova, usporava širenje epidemije za 10%, ne smanjuje broj zaraženih.
– Mjere su bile nužne kada nismo znali koliko daleko ova epidemija može ići. U proljeće 2020. ljudi masovno umiru u Italiji, nitko ne zna što se događa, a jedini dogovor je bio – idemo pokušati shvatiti što se događa, i tada nismo imali izbora. U travnju 2020. vidjeli smo koliko je ljudi bilo zaraženih i mrtvih u New Yorku. Tisuće mrtvih nisu posljedica jako malog broja zaraženih, već jako velikog broja zaraženih. Tada smo shvatili da ovo nije virus koji može uništiti civilizaciju, ispričao je.
Na pitanje griješi li kada u tom trenutku šalje poruku da i hranu treba dekontaminirati, kazao je da je bila kriva informacija koja je došla iz Koreje, kada nismo znali da je to aerosolni virus. Kaže da je u Hrvatskoj umrlo 50.000 ljudi, a pitanje je od čega je tko umro.
– Znali smo da je gotovo, što znači da znamo da smo prošli najgore, u trenutku kada broj zaraženih pada, no dobili smo i drugi val. Virus neće nestati, ljudi će umirati, ali to više nije sistemska prijetnja državi. Ljudi mogu krivo shvatiti kada kažem da je pandemija gotova, no od prosinca 2020. znamo kako ovo može ići i kakve su mjere potrebne, Hrvatska je s najblažim mjerama u Europi završila s praktično najboljim konačnim rezultatom s ukupnim viškom smrtnosti, s obzirom na BDP, jer ne možete uspoređivati smrtnost Hrvatske i Švicarske, rekao je.
Naglasio je da čak i Australija i Novi Zeland odbacuju zero-COVID strategije.
Što možemo učiniti?
– Ovaj virus je tu i svi ćemo se kad-tad zaraziti, nema načina da ga izbjegnemo, no možemo minimalizirati rizik od težeg oblika bolesti – misliti na osobno zdravlje – zdravo živjeti, smanjiti višak kilograma, ne biti pod stresom. Istaknuo je da je strah u ovoj pandemiji jedan od najgorih ubojica. I možemo se cijepiti, rekao je naglasivši da država tu više nema veliku ulogu.
Za cijepljenje je većeg broja ljudi starijih od 60 godina, jer se 93% smrtnih slučajeva odnosi na tu populaciju, a za mlađe od 60 godina smatra da mogu utjecati samo na 7% smrti.
– Cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cijepljenje nosi gen za aktivni S-glikoprotein koji ima poznate i nepoznate funkcije i može imati poznate i nepoznate probleme, no virus nosi puno više tog proteina od cjepiva. Dakle, što je bolje – cjepivo s malo ili virus s puno tog proteina, upitao je.
Kaže da prijeti i 5. val zaraze, koji će vjerojatno početi rasti krajem prosinca. No više se boji gripe ove godine, jer je prošle nije bilo. Važno je cijepiti se i protiv gripe, poručio je, možda i važnije.
Odgovornost koju preuzimamo
Prisiljavati nekoga na cijepljenje je pogrešno. Država nema pravo nikomu nametati cijepljenje, poručuje Lauc. Kaže da bilo tko tko drugoga prisili na cijepljenje preuzima na sebe odgovornost za nuspojave. One su manje nego kod zaraze, ali postoje.
Imao je težak oblik COVID-a prošlog ljeta. Nije imao respiratorne probleme, mislio je da ima upalu, a tek kada je napravio test, shvatio je da je to bio COVID. Uzeo je dozu cjepiva kako mu se to ne bi ponovilo, a drugu dozu, rekao je, samo zbog papira.
Prema statistici, oni koji su preboljeli su 98 %-99 % zaštićeni od hospitalizacije u više od godinu dana, što je puno veća zaštita od cijepljenja.
Smatra da je cijepljenje dobro za svakog pojedinca, jer je ono manji rizik od virusa, a svi ćemo se zaraziti, no neće nikoga nagovarati i uvjeravati. Ni Vlada nema pravo nagovarati, nego iznijeti informacije, a odluku o zdravlju moramo donijeti sami.
Borba protiv antivaksera
Protiv antivaksera bori se zadnjih 15 godina i ovo nije prva bolest ni jedino cjepivo koje imamo.
– Agresivna politika mnogih vlada je stvorila takav otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva, ističe. Zato smatra da je važno ne ići s pritiskom prema ljudima.
No na njegovoj Facebook stranici prati ga i mnogo antivaksera, primijetio je Stanković. Lauc je odgovorio da one koji promiču antivaksersku propagandu blokira.
Ustvrdio je da su na Festivalu slobode, prosvjedu protiv cijepljenja i mjera, bili neki ljudi s kojma se “ne želi naći u istoj rečenici, na istoj stranici”.
– To su agresivni antivakseri, Gajski, Sladoljev i ekipa koji žive od toga da ljude manipuliraju i odgovaraju ih od cijepljenja, to je zločin, ja sam notorno protiv tog tipa ljudi, rekao je.
Cijepljenje djece
– Kada su djeca u pitanju, pitanje je ima li roditelj pravo donijeti odluku koja je štetna za dijete. Ne cijepiti djecu protiv jako opasnih bolesti, jako je opasno, kazao je Lauc.
Podržava da određene programe cijepljenja država propiše kao obavezne.
Sintagma “pandemijski marketing”.
– U Europi ne smijete reklamirati lijekove. Velike farmakompanije imaju svoje kodekse, a u pandemiji su prvi globalni proizvodi bili PCR testovi, zaštita oprema i cjepiva,a to su proizvodi koji nisu regulirani unutar kodeksa farmaindustrije. HZJZ određuje cijenu, druga je najveća u EU, samo Luksemburg ima višu cijenu. HZJZ je 2020. završio sa 60 mil. kuna viška, ne vjeruje da HZJZ konkretno to potiče jer nisu mogli potrošiti ni to što su zaradili prošle godine. Jako je puno novca u igri, i mora se razmišljati da su neke odluke zbog novca, a ne zbog istine, kaže.
Isprike zbog neprimjerenih izjava
Komentirao je rasprave sa Zoranom Šprajcom i Ivanom Đikićem, ponovno se ispričao zbog neprimjerenih izjava. S Igorom Rudanom se nije posvađao, i nada se da ovo prođe možda ponovno budu prijatelji.
Govorio je i o komentarima da je seksist, šarlatan, homofob, heroj antivaksera.
– Ja ništa od toga nisam, u mojoj firmi 80% vodećih pozicija imaju žene. To je još jedna etiketa protiv koje se ne moram niti braniti, rekao je.
Odličan rad Stožera
Smatra da Stožer zaslužuje najvišu ocjenu za svoj rad. Zaključio je da danas zdravstvo nije preopterećeno.
– Pet posto zdravstva je trenutno virus, a mjere donose štete. Zbog manje dijagnostike samo tri glavna tumora 3000 ljudi će u Hrvatskoj više umrijeti nego da toga nije bilo, prema jednom istraživanju, rekao je i dodao da mjera, da se njega pitalo, od Božića 2020. nije trebalo biti.
Nadao se da će kroz Znanstveni savjet dobivati analize, no niti kroz bilo koje tijelo hrvatske države nisu uspjeli dobiti dobar uvid u pandemiju.
– Projekcija koju je Nenad Bakić napravio pokazuje projekcije hospitalizacija, što je najvažniji parametar, s početka kolovoza, i daleko je bolja od bilo čega u svijetu. Brojne bolnice u Hrvatskoj planirale su kapacitete zahvaljujući njegovim projekcijama, rekao je.
Biotehnološka tvrtka Genos
Njegova firma Genos dobila je jako puno novca na međunarodnim natječajima, primarno u inozemstvu, izravno iz Bruxellesa dobili su preko 100 milijuna kuna. Od RH nisu dobili izravno ništa, dobivaju znanstveno-istraživačke projekte, kroz Zakladu za znanost. Tvrtka ima najveći PCR laboratorij u državi. Bili su spremni početi raditi PCR dijagnostiku, no, objasnio je Lauc, ušao je u Znanstveni savjet te nije s time počeo jer nije želio biti jedan od koronaprofitera.
Rekao je da je uspio izgraditi istraživačku instituciju koja je najbolja u svijetu.
– Tamo je 50 ljudi koji mijenjaju svijet u tom području. Budućnost je personalizirana briga za zdravlje. Pokušavamo naći biomarkere, u suradnji s Hopkinsom, Yaleom, Harvardom, koja će liječniku omogućiti da svakome da pravilnu terapiju, rekao je.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!