Connect with us

Hrvatska

Kaić o proteinskom cjepivu: “Ljudi polažu nade, ali ne zna se koliko će biti djelotvorno i sigurno”

Objavljeno

-

Epidemiolog Bernard Kaić gostujući u emisiji “Studio 4” rekao je kako se ne zna kad će stići proteinsko cjepivo protiv covida.  Postoje najave da bi jedno došlo krajem ove godine, a drugo početkom 2022. Kaić je rekao kako ljudi jako puno nade polažu u to cjepivo, ali naglašava kako se još ne zna koliko će to cjepivo biti djelotvorno i sigurno za primjenu.

Što se tiče gripe, Kaić je otkrio da u Hrvatskoj imamo 93 potvrđena slučaja gripe, no točan broj hospitaliziranih se još uvijek ne zna.

– Još uvijek se anketiraju oboljeli od gripe – znam da je 57 od tih pozitivnih uzoraka iz bolničkog sustava. Većina se vjerojatno odnosi na hospitalizirane bolesnike, a manji dio na ambulantne bolesnike i na osoblje, rekao je epidemiolog.  Dodaje kako se prvenstveno sumnjalo na covid jer su bolesnici imali respiratorne bolesti, ali su bili negativni pa ih se zatim rutinski testiralo i na gripu.

Kaić kaže kako najveći broj zaraženih, do sada potvrđenih, dolazi iz kontinentalne Hrvatske, a sa simptomima gripe vratili su se s ljetovanja. Prvi slučaj zabilježen je sredinom kolovoza, gdje se radilo o „uvezenom“ slučaju. Ističe kako je u odnosu na prijašnje godine gripa uranila, i kako uvezeni slučajevi nisu novost, gdje se često gripa zadrži na jedan ili dva sporadična slučaja i zatim se prestane širiti.

– Nadali smo se da će tako biti i ove godine, ali evo, imamo prijenosa među našim stanovništvom. To je još uvijek vrlo niski intenzitet prijenosa i još uvijek postoji mogućnost da to prestane, i onda se ponovno javi u vrijeme kad ju čovjek očekuje – prosinac i siječanj, kaže i napominje da je teško znati zašto se gripa počela širiti sada, te da nemaju informacija kako bi trenutni virus gripe mogao biti išta drugačiji od onih koji su do sada cirkulirali.

Do sada je naručeno 600 tisuća doza cjepiva za ovu sezonu – nešto više nego što je bilo procijenjeno da će biti potrebno. Očekuje se kako će prva polovica cjepiva stići do 15. listopada, a zatim bi se moglo započeti s cijepljenjem građana.

– Vrijeme će pokazati hoće li biti ispoštovani rokovi isporuke. Što se tiče učinkovitosti cjepiva, to uvelike ovisi ne samo o soju gripe, nego i o samom podtipu. Učinkovitost bi se mogla kretati nisko, 10-20 posto ako budemo imali peh. Ako budemo imali sreće bit će 40-50 posto – nije to neka visoka učinkovitost, ali se isplati i za toliko smanjiti rizik, kaže Kaić. Napominje kako je jako važno da cijepljenje započne što prije, prije nego sezona krene u punom zamahu. Očekivanja o mogućoj eskalaciji, kaže nema, jer je to nemoguće predvidjeti.

Protiv gripe se može cijepiti svatko, ali se preporučuje ljudima koji zbog osnovne bolesti imaju puno veći rizik za komplikaciju gripe.

– To se prvenstveno odnosi na osobe starije od 65 godina, osobe koje imaju kronične bolesti, ali zapravo se svaka zdrava osoba može cijepiti ako želi izbjeći hospitalizaciju i bolovanje, kaže Kaić. 

Dodaje kako se cjepivo protiv gripe u principu može dati istovremeno s ostalim cjepivima, i nije potreban nikakav određeni razmak. Jedino se u slučaju cjepiva protiv covida preporučuje razmak od 14 dana, zbog činjenice da se radi o novom cjepivu. Napominje kako se ne smije banalizirati covid i uspoređivati s gripom – smrtnost od gripe je otprilike 1 na tisuću, a u sezoni oboli 10 do 20 posto stanovništva.


– To znači da može umrijeti od 100 do 400-500 ljudi od gripe. Kada bi smrtnost od covida bila takva, mi bismo mogli imati maksimalno do 4 tisuće umrlih od covida – da se apsolutno svi zaraze. Smrtnost od covida je barem 10 puta veća od gripe, ističe Kaić.

Dodaje kako je već dana preporuka da se imunokompromitirani građani cijepe trećom dozom cjepiva protiv covida, mimo odobrenih indikacija.

– Nijedno cjepivo nema u uputama primjenu treće doze, niti je to odobrila Europska agencija za lijekove (EMA). Sad bi ga trebali početi primati. Kod tih ljudi je potencijalna korist od trećeg cjepiva ipak puno veća od potencijalnog rizika. Imuno kompromitiranim ljudima se puno brže nego ostalima gubi zaštita stečena cijepljenjem. Što se tiče ostalih kategorija stanovništva, još uvijek su prilično kontroverzni podaci o tome koliko im ta treća doza zaista pomaže i sigurnost primjene. Pričekat ćemo da EMA početkom listopada da svoje mišljenje o primjeni treće doze – oni imaju puno više podataka, te stručnih i znanstvenih radova, kaže Kaić.

Za kraj je zaključio kako smatra da će uvođenje covid potvrda pomoći u povećanju broja cijepljenja kod građana.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. covid 21

    28. rujna 2021. at 18:23

    Tako je doktore.
    Ne viruj nikome tko nema brnjicu.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu