Connect with us

Hrvatska

Kaić o proteinskom cjepivu: “Ljudi polažu nade, ali ne zna se koliko će biti djelotvorno i sigurno”

Objavljeno

-

Epidemiolog Bernard Kaić gostujući u emisiji “Studio 4” rekao je kako se ne zna kad će stići proteinsko cjepivo protiv covida.  Postoje najave da bi jedno došlo krajem ove godine, a drugo početkom 2022. Kaić je rekao kako ljudi jako puno nade polažu u to cjepivo, ali naglašava kako se još ne zna koliko će to cjepivo biti djelotvorno i sigurno za primjenu.

Što se tiče gripe, Kaić je otkrio da u Hrvatskoj imamo 93 potvrđena slučaja gripe, no točan broj hospitaliziranih se još uvijek ne zna.

– Još uvijek se anketiraju oboljeli od gripe – znam da je 57 od tih pozitivnih uzoraka iz bolničkog sustava. Većina se vjerojatno odnosi na hospitalizirane bolesnike, a manji dio na ambulantne bolesnike i na osoblje, rekao je epidemiolog.  Dodaje kako se prvenstveno sumnjalo na covid jer su bolesnici imali respiratorne bolesti, ali su bili negativni pa ih se zatim rutinski testiralo i na gripu.

Kaić kaže kako najveći broj zaraženih, do sada potvrđenih, dolazi iz kontinentalne Hrvatske, a sa simptomima gripe vratili su se s ljetovanja. Prvi slučaj zabilježen je sredinom kolovoza, gdje se radilo o „uvezenom“ slučaju. Ističe kako je u odnosu na prijašnje godine gripa uranila, i kako uvezeni slučajevi nisu novost, gdje se često gripa zadrži na jedan ili dva sporadična slučaja i zatim se prestane širiti.

– Nadali smo se da će tako biti i ove godine, ali evo, imamo prijenosa među našim stanovništvom. To je još uvijek vrlo niski intenzitet prijenosa i još uvijek postoji mogućnost da to prestane, i onda se ponovno javi u vrijeme kad ju čovjek očekuje – prosinac i siječanj, kaže i napominje da je teško znati zašto se gripa počela širiti sada, te da nemaju informacija kako bi trenutni virus gripe mogao biti išta drugačiji od onih koji su do sada cirkulirali.

Do sada je naručeno 600 tisuća doza cjepiva za ovu sezonu – nešto više nego što je bilo procijenjeno da će biti potrebno. Očekuje se kako će prva polovica cjepiva stići do 15. listopada, a zatim bi se moglo započeti s cijepljenjem građana.

– Vrijeme će pokazati hoće li biti ispoštovani rokovi isporuke. Što se tiče učinkovitosti cjepiva, to uvelike ovisi ne samo o soju gripe, nego i o samom podtipu. Učinkovitost bi se mogla kretati nisko, 10-20 posto ako budemo imali peh. Ako budemo imali sreće bit će 40-50 posto – nije to neka visoka učinkovitost, ali se isplati i za toliko smanjiti rizik, kaže Kaić. Napominje kako je jako važno da cijepljenje započne što prije, prije nego sezona krene u punom zamahu. Očekivanja o mogućoj eskalaciji, kaže nema, jer je to nemoguće predvidjeti.

Protiv gripe se može cijepiti svatko, ali se preporučuje ljudima koji zbog osnovne bolesti imaju puno veći rizik za komplikaciju gripe.

– To se prvenstveno odnosi na osobe starije od 65 godina, osobe koje imaju kronične bolesti, ali zapravo se svaka zdrava osoba može cijepiti ako želi izbjeći hospitalizaciju i bolovanje, kaže Kaić. 

Dodaje kako se cjepivo protiv gripe u principu može dati istovremeno s ostalim cjepivima, i nije potreban nikakav određeni razmak. Jedino se u slučaju cjepiva protiv covida preporučuje razmak od 14 dana, zbog činjenice da se radi o novom cjepivu. Napominje kako se ne smije banalizirati covid i uspoređivati s gripom – smrtnost od gripe je otprilike 1 na tisuću, a u sezoni oboli 10 do 20 posto stanovništva.


– To znači da može umrijeti od 100 do 400-500 ljudi od gripe. Kada bi smrtnost od covida bila takva, mi bismo mogli imati maksimalno do 4 tisuće umrlih od covida – da se apsolutno svi zaraze. Smrtnost od covida je barem 10 puta veća od gripe, ističe Kaić.

Dodaje kako je već dana preporuka da se imunokompromitirani građani cijepe trećom dozom cjepiva protiv covida, mimo odobrenih indikacija.

– Nijedno cjepivo nema u uputama primjenu treće doze, niti je to odobrila Europska agencija za lijekove (EMA). Sad bi ga trebali početi primati. Kod tih ljudi je potencijalna korist od trećeg cjepiva ipak puno veća od potencijalnog rizika. Imuno kompromitiranim ljudima se puno brže nego ostalima gubi zaštita stečena cijepljenjem. Što se tiče ostalih kategorija stanovništva, još uvijek su prilično kontroverzni podaci o tome koliko im ta treća doza zaista pomaže i sigurnost primjene. Pričekat ćemo da EMA početkom listopada da svoje mišljenje o primjeni treće doze – oni imaju puno više podataka, te stručnih i znanstvenih radova, kaže Kaić.

Za kraj je zaključio kako smatra da će uvođenje covid potvrda pomoći u povećanju broja cijepljenja kod građana.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. covid 21

    28. rujna 2021. at 18:23

    Tako je doktore.
    Ne viruj nikome tko nema brnjicu.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu