Hrvatska
Plenković: SAD ukida vize za hrvatske državljane
U Banskim dvorima završen je koalicijski sastanak. Nakon sastanka izjave su dali predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar zdravstva Vili Beroš i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Premijer se osvrnuo na prvu fazu popisa stanovništva i kazao da je sponosan da se više od 40 posto stanovnika samopopisalo. Podsjetio je da danas kreće druga faza.
“Pozivam pripadnike nacioonalnih manjina da se izjasne po osjećaju da dobijemo kompletnu sliku stanovništva”, rekao je.
Prijedlog izmjena Zakona o obnovi
Horvat je predstavio prijedlog izmjena Zakona o obnovi.
“Smatram da smo identificirali uska grla koja su usporavala proces donošenja odluka i fizičku obnovu tako da ćemo sutra vidjeti prezentaciju ministra Horvata o detaljima zakonskih izmjena koji će ići od oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove preko uvođenja europskih pragova za javnu nabavu do gradnje višestambenih zgrada na području gdje je proglašena katastrofa, a uvodi se i predfinanciranje kod isplate novčane pomoći. Doći će i do pojednostavljenja odluka, čime će se omogućiti brže uklanjanje oštećenih objekata i gradnju novih objekata”, najavio je premijer.
Plenković je najavio i veliku reformu sustava socijalne skrbi koja će biti predstavljena u ponedjeljak. Dodao je da je Božinović predstavio odluku o covid potvrdama u zdravstvenom sustavu.
“Ministri Beroš i Božinović predstavili su novosti vezane uz uvođenje obaveznih covid potvrda u sustavu zdravstva. Odluke su objavljene i vjerujem da će biti dobro prihvaćene”, rekao je.
“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun”
Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna.
“Dobili smo i najveću uplatu ikada u državni proračun od neke strane institucije, u potpunosti bespovratna sredstava. To je samo dio bespovratnih sredstava, EK je pozitivno ocijenila naš plan i usvojilo ga je Europsko vijeće. Tu govorimo o obnovi, prometu, energetici, nema teme koja neće biti dotaknuta Nacionalnim planom oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.
Premijer je rekao da je SAD ukinuo vize za Hrvate te da će se kroz nekoliko tjedana završiti tehničke pripreme nakon čega će Hrvati u SAD moći putovati bez vize.
“Danas također očekujemo, ne znam je li još objavljeno, američko ministarstvo Domovinske sigurnosti je objavilo da su uključili Hrvatsku u izuzeće od traženja viza. Kad se dovrše tehničke pripreme, hrvatski državljani će moći putovati u SAD bez vize”, rekao je Plenković.
Premijer je potvrdio da će dio novca od EK biti utrošena i za obnovu.
“Hoće, bit će korištene i za obnovu. Na raspolaganju imamo još 3,5 milijarde eura zajmova za iskoristiti gdje su kamate skoro nula, to je još mogućnost koju možemo koristiti do 2026.”, kazao je.
Osvrnuo se i na navode o mogućoj smjeni Vanđelića.
“To nisam ni pročitao. Za sada je tu gdje je.”
“Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije”
Komentirao je i koronamjere. “Ne vidim zašto bi se u Hrvatskoj žalio na neke restrikcije i ograničenja kad je sve što je ostalo, ostalo minimalno. Ostalo su samo formalno velika okupljanja i čini mi se noćni klubovi”, kazao je.
“Testovi u zdravstvu za one koji se ne žele cijepiti neće biti besplatni unedogled”, rekao je Plenković.
“Mi smo cijelo vrijeme govorili o početku listopada, a ne o 1. listopada. Čak i ako bi bila ta odgoda od par dana, pitanje sigurnosti nadmašuje važnost vašeg pitanja. Nemoguće je zasad reći koliko dugo će se plaćati testove onima koji se ne žele cijepiti ili nisu preboljeli, ali jasno je da to ne može trajati unedogled”, rekao je Beroš.
Covid potvrde i za pacijente koji nisu hitni i pratnju
“Nećemo biti rigidni, ali jasno je da želimo poraditi na sigurnosti. Onaj koji se ne želi cijepiti, testirati ili nije prebolio neće moći doći na posao, neće moći dobiti naknadu za posao odnosno plaću. U ovom trenutku ja sam protiv toga da bude ikakvih otkaza”, rekao je Beroš.
I pacijenti koji nisu hitni morat će imati covid potvrde.
“Riječ je o bolesnicima koji imaju narudžbe za određene tretmane, hospitalizaciju. Isto tako i sve pratnje. Struka je rekla što i kako, epidemiolozi su definirali taj okvir”, kazao je ministar.
Naveo je da će se i pacijentima plaćati testiranje.
“Naravno da će biti plaćeno testiranje. Svatko tko ima zakazan tretman i hospitalizaciju, dobit će uputnicu, a i uputnicu za testiranje. Dakle, testiranje je besplatno”, pojasnio je Beroš.
Zaklada Solidarna traži da se 25. rujna proglasi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad djecom.
“Ta je inicijativa jučer pokrenuta, raspralvjat ćemo o tome u narednim danima i donijeti odluku”, rekao je ministar Malenica.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega