Hrvatska
JE LI OPASNO OSTAVITI ŠIFRU ZA POPIS NA ULAZNIM VRATIMA? Stručnjaci otkrivaju ima li straha od prevare ili krađe podataka
Krenula je druga faza popisa stanovništva, a popisivači su krenuli u naše domove. Ove godine će imati manje posla nego na ranijim popisima jer se u prvoj fazi, preko sustava e-građani, popisalo više od 1,5 milijuna građana.
No, popisivači moraju obići i domove onih koji su se već popisali preko interneta kako bi dobili njihovu jedinstvenu šifru koju je generirao sustav kada su ispunili obrazac preko e-građani.
Iz DZS-a pozivaju ljude da, ako nisu kod kuće, svoju jedinstvenu šifru ostave na vidljivom mjestu izvan kuće ili stana. Na primjer, najvidljivije mjesto je da je zalijepite na ulazna vrata kako bi je popisivač prepisao.
Što ako neki prevarant dođe do jedinstvene šifre?
No, s obzirom na to da su ljudi u popisni obrazac upisali i osobne podatke, kod nekih se stvorila i bojazan – što ako netko drugi s nečasnim namjerama, a ne popisivač, prepiše jedinstvenu šifru. Iz Državnog zavoda za statistiku, koji provodi popis stanovništva, objasnili su nam da nema razloga za takav strah.
“Nitko ne može imati uvid u vaše osobne podatke upisane kroz popisni upitnik, čak niti popisivač”, odgovaraju iz DZS-a te dodaju kako je popisnica koju ste ispunili preko e-građana – zaključana.
‘Popisivaču je potreban kod kako bi razdužio adresu’
No, zašto onda uopće popisivači moraju obići svaki dom, ako našu popisnicu ne mogu mijenjati. “Popisivaču je kod potreban kako bi razdužio adresu na kojoj živite. Čak se niti podaci upisani u popisnicu ne mogu mijenjati”, odgovaraju nam iz DZS-a.
Objašnjavaju da je jedina stvar koju može napraviti popisivač je unijeti napomenu “uz kod koji upisuje u sustav da je određeni podatak pogrešan” i zaključuju kako se ti podaci kasnije obrađuju u DZS-u.
‘Taj kod vrijedi samo onima koji ima pristup aplikaciji’
I stručnjak za IT Marko Rakar u razgovoru za Net.hr objašnjava da nema straha od zlouporaba vezanih uz popis stanovništva.
“Taj kod vrijedi samo onima koji imaju pristup aplikaciji. Ne mogu ja doći i upisati vaš kod nigdje. Vjerojatno to mogu samo popisivači. A i oni to mogu vjerojatno samo na teritoriju koji im je dodijeljen. Tako da popisivač iz Novog Zagreba ne može pogledati kod iz centra Zagreba. To neće ići”, kaže nam Rakar i dodaje da, ako se radilo po pravilima struke, onda DZS mora moći vidjeti tko je pregledavao koje podatke.
“Zloupotreba, ako može postojati, može postojati samo sa strane nekoga tko je Zavodu za statistiku. Kod sam po sebi tu nije osobito bitan”, kazao je Rakar. Smatra da i u popisu stanovništva nismo dali puno osobnih podataka koji bi drugima bili vrijedni ili do kojih se ne bi moglo doći i na druge, jednostavnije, načine.
‘Za doći do OIB-a ima lakših načina od hakiranja popisa stanovništva’
“Članovi kućanstva koji su vidljivi svim susjedima. Što se tiče OIB-a, za veliku većinu ljudi je on javni podatak. Pronaći nečiji OIB je strašno jednostavno. Ima lakših načina od hakiranja popisa stanovništva”, rekao je Rakar te dodao da misli kako je apsolutno sigurno staviti jedinstveni kod na ulazna vrata.
“Ta brojka je jednokratna i ima vrijednost samo i isključivo popisivaču. I nitko drugi iz tog podatka ništa drugo ne može izvući”, rekao je Rakar i zaključio da oni koji vide kod na vašim ulaznim vratima mogu samo doznati da se i vi koristite portalom e-Građani.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa