Hrvatska
Markotić: “Ekstremne odluke nisu najbolje, oprezno s naglim popuštanjem mjera”
Nacionalni stožer civilne zaštite održavo je u petak konferenciju za medije.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.517 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.990. Među njima je 738 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 99 pacijenata. Preminulo je 10 osoba, od kojih je samo jedna bila cijepljena. Riječ je o osobi rođenoj 1944. godine koja je imala komorbiditete.
Broj osoba u samoizolaciji je 23.044. Ukupno se oporavilo 388.667 osoba, od toga 1.392 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 2.833.156 osoba, od toga 10.126 u posljednja 24 sata.
Krunoslav Capak rekao je da je prije tjedan dana 1291, a tjedan prije toga 1394 novooboljelih.
U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 6416 novoobeljih, tjedan dana ranije 5777, u ovom tjednu smo imali 11 posto više novooboljelih.
Trenutna prosječna incidencija za Hrvatsku je 407,38 te smo na 22. mjesto u EU-u. Po stopi smrtnosti smo na 20. mjestu ljestvice zemalja EU-a.
“U zadnjem tjednu imali smo ukupno 540 hospitaliziranih, od kojih 72 posto nije cijepljeno niti jednom dozom. U zadnjih sedam dana su preminule 84 osobe, od kojih 77.4 posto nije primilo niti jednu dozu cjepiva. U istom periodu imali smo 8546 novih slučajeva, od kojih 78.8 posto nije cijepljeno niti jedno dozom”, rekao je Capak.
“Prosjek procijepljenosti je 79,2 posto, ali za odrasle s jednom dozom, a 73,4 posto s dvije doze, no upozoravaju da je veliki tu bazen još djece. Navode da bi minimalno moralo biti 75 posto ukupne populacije u Europi cijepljeno da bismo mogli držati pod kontrolom daljnje širenje virusa. Upozoravaju da se u zemljama koje naglo relaksiraju mjere širi zaraza i u rukavicama su rekli da takvo popuštanje mjera nije opravdano. Zemlje koje su imale jake lockdowne i sad idu u jaka popuštanja, te neke ekstremne odluke nisu najbolje”, rekla je Markotić.
Navela je primjere nekih drugih zemalja.
“Italija je očito naučila lekciju iz prvog vala, bili su dobri učenici, imaju više od 80 posto cijepljenih odraslih. Oni, Portugal i još par zemalja imaju dobre rezultate u cijepljenju djecom. Slično ide i Cipar, oni idu dalje i prema dječjoj populaciji i školama, spremaju kampanju prema djelatnicima škola, roditeljima i djeci, pokušavaju podići svijest i potrebu za cijepljenjem. Irska je naučila lekciju iz drugog vala, potpuno su cijepili 74% stanovništva i imaju mirnu situaciju”, rekla je Markotić te dodala da većina zemalja drži kao što ih drži i Hrvatska.
Osvrnula se i na situaciju u Sloveniji, gdje je mlada djevojka preminula nakon što je primila cjepivo Johnson&Johnsona.
“Ispituje se taj slučaj zajedno s EMA-om. Mogu zasad reći da je ta osoba imala prethodnu zdravstvenu situaciju koja je također mogla dovesti do ishoda kakav je bio. Slovenska komisija će zajedno s EMA-om za određeno vrijeme dati relevantno izvješće koje će onda reći je li se smrtni slučaj dogodio zbog cijepljenja ili nečeg drugog”, rekla je Markotić.
Markotić je otkrila da će EMA u ponedjeljak donijeti odluku o docjepljivanju trećom dozom. ”EMA će vjerojatno donijeti odluku o trećoj dozi u ponedjeljak, a odluku će objaviti u utorak. Odluka bi mogla biti slična onoj američke FDA-e, gdje će preporuka biti da se cijepe imunokompromitirane osobe i stariji od 65, socijalni i zdravstvenici radnici i oni u ugroženim sredinama. Sve zemlje imaju svoje specifičnosti, ne može se sve od mjera do cijepljenja i pristupa promocijama cijepljenja svoditi na istu kampanju, vjerojatno će se ostaviti zemljama da donesu svoje odluke”, rekla je Markotić.
“Situacija je nametnula uvođenje posebnih mjera u sustave”
Ministar Davor Božinović ponovio je da će se od ponedjeljka primjenjivati mjere specifično određene za sektor zdravstva i socijale.
Vera Katalinić Janković rekla je da je cilj sigurnost svih zaposlenika i pacijenata u zdravstvenom sustavu.
“Situacija je nametnula uvođenje posebnih mjera u sustave zdravstva i socijalne skrbe. Činimo sve da bismo spriječili ulazak virusa u sustave. Struka je preporučila, a praksa potvrdial da je cijepljenje najbolji način da to postignemo. Zato smo odlučili da krenemo s uvođenjem covid-potvrda u sustav. Uvjerena sam da velik broj naših djelatnika spremno dočekuje ponedjeljak”, rekla je.
“Bili smo i učinkoviti i fleksibilni, nije došlo do raspada sustava baš zato jer su kolege bile odgovorne prema pacijentima i radnim zadacima. Uvijek će biti onih koji će htjeti dokazati da se ne mogu cijepiti, zato će se oni morati testirati. Bude li i s tim problema, onda će se to rješavati s ravnateljima. Nećemo eradicirati virus, ali možemo postići to da s njim živimo u kohabitaciji. Primjeri zemalja koji su to napravili dokazuju da se tako može stvoriti sigurno okruženje, pa zašto se ne bi i mi poveli tim pozitivnim primjerom”, dodala je Vera Katalinić Janković.
Ministar Josip Aladrović rekao je da je za uvođenje covid-potvrda spreman i sustav socijale.
“Cilj je očuvati zdravlje zaposlenika i korisnika usluga socijalne skrbi. Sve upute su dostavljene svim poslodavcima u socijalnoj skrbi, od CZSS-ova do raznih pružatelja usluga. Sustav će ponedjeljak sigurno dočekati pripremljen. Ne očekujemo da će ovo probuditi nekakve negativne efekte za sustav. Što se tiče onih koji imaju medicinsko osoblje, tamo će testiranje biti moguće na tim lokacijama. U CZZS-ove, gdje se ne može testirati, će se morati doći s covid-potvrdama”, rekao je Aladrović te još jednom naglasio da je krajnji cilj zaštita zdravlja.
Capak je na novinarsko pitanje o skraćenju karantene odgovorio: “Od momenta kad smo objavili preporuke, svi oni koji su u samoizolaciji, njima ona traje 10 dana, uključujući i školsku djecu”.
Kako će u praksi funkcionirati provjera covid-potvrda u bolnicama?
Markotić je rekla da ne očekuje velike probleme u Klinici za infektivne bolesti. “jer smo napisali detaljni postupnik”
“Prvo moram reći da sam ponosna na svoje djelatnike na sve što napravili u ovoj pandemiji, od početka su bili na prvoj crti i davali svoj maksimum, to su pokazali i stavom prema cijepljenju. Od zdravstvenih djelatnika samo je jedan liječnik necijepljen, to ćemo rješavati kroz procedure. Ima i 9 osoba među sestrama i tehničarima koji nisu cijepljeni, vjerujem da ćemo razgovora riješiti i njihove strahove i dileme. Ima još jedan dio njih koji su sad u postupku cijepljenja tako da ne očekujemo da neće biti potrebe za testiranjem ili bilo kakvim problemima”, odgovorila je Markotić.
“Mogu posvjedočiti da smo u kontaktu s drugim ravnateljima, uvjeravaju nas da većih problema sigurno neće biti, ali u svakom poslu ima iznimaka pa će se to rješavati u hodu”, dodala je Katalinić Janković.
Aladrović je dodao da su i za socijalni sustav propisane upute. Ravnatelji centara za socijalnu skrb odredit će jednu osobu koja će biti zadužena za provjeravanje covid-potvrda.
Na pitanje koliko dugo će testiranje ići na teret poreznih obveznika, Aladrović je odgovorio: “Generalni je dogovor da krenemo s ovim principom, a do kada će on trajati ovisi o čitavom nizu faktora i sukladno tome ćemo donositi odluke. Očekujemo da ćemo na ovaj način popularizirati cijepljenje. Kad vidimo kako napreduje provođenje odluke, onda ćemo znati više. Sad je prerano reći kad će poslodavac u vlasništvu države prestati plaćati testiranje”.
“Cijepljeni i oni koji su preboljeli virus mogu kratkotrajno prenositi virus na svojoj sluznici i prenijeti ga nekome drugome, to je dokazano, ali to je sigurno u puno manjoj mjeri. Koliko mi je poznato, nitko u svijetu nije uveo da se cijepljeni moraju testirati, osim ako rade s imunokompromitiranim osobama ili se zna da su bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Ipak, trebaju se držati klasičnih epidemioloških mjera, one vrijede za sve”, rekao je Capak.
Komentirao je i testiranje učenika.
“Htjeli smo podsjetiti da se djeca koja se vraćaju u školu i vrtiće, a imaju simptome koji bi mogli biti od koronavirusa, trebaju testirati Ne mora biti PCR, priznajemo i brzi antigenski test”, rekao je Capak te dodao da je revidirana odluka o tome objavljena na stranicama HZJZ-a.
Je li netko umro od covida ili s covidom?
Komentirao je najavu ministra zdravstva Vilija Beroša da će se otkriti tko je umro od covida, a tko s covidom.
“To nije baš tako jednostavno, takva definicija smrti ni ne postoji u propisima EU-a ni WHO-a. Stvar je u tome da smo zbog covida prešli na dnevno izvještavanje o smrtima, a u jednom danu je teško procijeniti je li to smrt od covida ili od nečeg drugog. Ako se pokaže potreba u reviziji će se zatražiti dokumentacija da se utvrdi je li uzrok smrti covid ili nešto drugo. Ta revizija kreće od ponedjeljka, mi smo sigurno da će sustav funkcionirati, u roku nekoliko dana ćemo ga moći uspostaviti da radi kako želimo”, rekao je Capak.
Ministar Božinović naglasio je da treba vratiti povjerenje u znanost jer jedino znanost može imati ključ za rješenje ovog problema.
“Od krucijalne važnosti za društvo je da se podigne povjerenje u znanost jer, po svemu što čitamo, mi možemo u budućnosti imati i nove epidemije ili neke nove izazove koje će opet riješiti znanost, a ne ljudi koji se informiraju preko društvenih mreža i koji organiziraju prosvjede protiv nečeg čega nema. Ljudi će nakon epidemije znati da su ih znanost i cijepljenje izvuklo iz ove pandemije s kakvom se nitko od živuće generacije nije susreo”, rekao je Božinović.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa