Hrvatska
Đikić najavio tešku zimu: Zbog niske procijepljenosti umrijet će puno više ljudi
Gost N1 Studija uživo bio je znanstvenik Ivan Đikić.
U Hrvatskoj uskoro počinje docjepljivanje trećom dozom cjepiva protiv koronavirusa.
“Dosta podataka je prikupljeno, prvenstveno iz Izraela koji je proveo ogromne studije. Treća doza se tamo davala u puno većem broju nego što se preporučuje u Europskoj uniji. Podaci su pozitivni, preko milijun ljudi koji su primili treću dozu imalo je 20 puta veću zaštitu od težih oblika bolesti i hospitalizacije. Sve to jer nakon šest mjeseci od primanja druge doze značajno pada imunitet”, rekao je Đikić te dodao:
“Ništa u medicini nije 100 post. Podaci govore da imate veliku zaštitu i da nećete u šest mjeseci nakon druge doze cjepiva biti zaraženi i nosioc virusa, no u malom broju slučajeva je to moguće jer varira imunološki odgovor. Oni sa slabijim imunološkim odgovorom mogu imati pritajeni viruse čak i asimptomatsku bolest, ali sve to je u toliko malom broju da mi znanstvenici i liječnici to prihvaćamo kao dio jednog normalnog biološkog procesa”.
Đikić kaže da su mu “teme oko koronavirusa u Hrvatskoj dosta čudne”.
“Duboko je razočaravajuće da je Hrvatska na dnu ljestvice procijepljenosti u EU-u. Nasjlabije su Bugarska i Rumunjska, mi smo treći od dna. Imamo 50 posto procijepljeniih s obje doze. Zašto je tako malo, vjerujem duboko da ne zato što su građani neinformairani, nego su zbunjeni s čestim političkim pitanjem zdravstvene stručne teme. Svatko u Hrvatskoj je danas stručnjak za sve pa ljudi zbog političkih ili materijalnih razloga puštaju informacije koje su netočne i to zbunjuje građane. Mi imamo mentaltiet ‘mi smo najbolji’, ‘pobijedili smo virus’, ‘nije više opasan’… i kada takve stvari dolaze od vrha, onda to dodatno zbunjuje ljude”, rekao je Đikić.
Kaže da je apsolutna odgovornost na Vladi i Stožeru civilne zaštite.
Znanstvena poruka oko cijepljenja i treće doze je, kaže Đikić, jasna. “Nije bauk je li se netko cijepio jer to radimo svake godine s gripom i nitko se ne buni. Svake godine se obvezno cijepe djeca, cijepimo se protiv malarije kada putujemo i nitko ništa ne priča, a sad je ovo odjednom problem. To postaje politička tema, umjesto da bude stručna tema”, rekao je dodajući da je posao Vlade i Stožera je da znanstvene informacije prenesu građanima.
Komentirao je i uvođenje obveznih covid-potvrda u sustav zdravstva.
“Ljudi koji rade u sustavu trebaju znati da to nije prisila, nego profesionalni standard kojeg se moraju pridržavati. Ne radi se o osobnoj slobodi, nego o stručnom kriteriju na temelju podataka. Trebaju vjerovati u znanost, a ne se voditi nepotvrđenim lažnim informacijama koje se brzo šire”, naglasio je Đikić.
U Hrvatskoj raste broj zaraženih.
“Već sam rekao da će zemlje koje imaju procijepljenost oko 50 posto imati tešku jesen i zimu. Umrijet će puno veći broj ljudi nego da imamo procijepljenost kao Danska koja je na 80 posto. Mi igramo političke igre, hvalimo se, otvaramo, ne uvodimo mjere koje moramo na vrijeme i dolazimo do toga da danas u Hrvatskoj raste broj zaraženih, broj teško bolesnih i rast će i broj umrlih. Broj umrlih bit će puno veći nego da smo eduakcijskim mjerama, pravilnim komuniciranjem i odgovrnošću Vlade i Stožera uvjerili građane koliko je važno da se zaštitimo”, kazao je Đikić.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa