Connect with us

Hrvatska

Beroš: “Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 mlrd. kn”

Objavljeno

-

Foto: Vlada RH

Ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskom saboru podnio je Izvješće o učincima i provedbi mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID-19 za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2021.

Riječ o aktivnostima Vlade, Stožera civilne zaštite RH, državnih tijela, jedinica područne i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tijekom ljetnog razdoblja u kojem je zabilježen bitno slabiji intenzitet epidemije u Hrvatskoj  u odnosu na prethodno Izvješće.

U ljetnom razdoblju stabilna epidemiološka situacija

– Istodobno su zabilježeni odlični turistički rezultati, Zabilježeno je više od 10,5 milijuna turističkih dolazaka i unatoč kretanju turista uspjeli smo održati mirnu i stabilnu epidemiološku situaciju u zemlji. Štoviše, osigurali smo status najsigurnije turističke destinacije na Mediteranu, kazao je Beroš. Dodao je da je blago pogoršanje epidemiloške situacije zabilježeno tek krajem kolovoza.

– Sve mjere koje su u tom razdoblju donesene bile su usmjerene na zaštitu zdravlja građana i stvaranju uvjeta za održavanje gospodarskih aktivnosti u uvjetima pandemije. Zdravstveni sustav prilagodio je svoje aktivnosti smanjenom broju oboljelih i hospitaliziranih od COVID-19 u tom razdoblju te, što je osobito značajno, povećao je pažnju i pružanje zdravstvene zaštite ostalim pacijentima, naglasio je Beroš među ostalim.

– Glavni cilj Vladinih mjera i svih naših aktivnosti bio je i ostao zaštita zdravlja naših građana. Nastavili smo intenzivno provođenje testiranja te putem mreže epidemioloških timova provođenje nadzora i praćenja zaraženih osoba te njihovih kontakata.  U izvještajnom razdoblju u usporedbi s drugim zemljama EU-a, Hrvatska se uglavnom nalazila u sredini prema stopi potvrđenih slučajeva na 100.000 stanovnika, što govori u prilog stabilnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je Beroš.

Praćenje epidemiološke situacije na dnevnoj razini – doneseno 40 odluka

–  Ovisno o epidemiloškoj situaciji doneseno je 40 odluka kojima se uvodilo, ukidalo odnosno ublažavalo epidemiološke mjere. Uvažavano je načelo razmjernosti kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog i privatnog života, osobito vodeći računa kako bi Republika Hrvatska bila prepoznata kao epidemiloški sigurna zemlj, kazao je Beroš.

Tijekom ljeta bolnice reducirale kapacitete za COVID bolesnike

– Tijekom ljeta bolničke su ustanove postupno reducirale kapacitete za COVID-19 bolesnike i usklađivali ih s potrebama svojih drugih pacijenata. KB Dubrava, koja je u proteklom razdoblju zbrinjavala isključivo COVID-19 pacijente, uspostavila je svoje redovne djelatnosti, a od 5. kolovoza otvorila je i hitni prijam. Na taj smo način osigurali dostupniju zdravstvenu zaštitu za sve pacijente istočnog dijela Zagreba, odnosno cjelokupnog gravitirajućeg područja, kazao je Beroš među ostalim.

Početkom 4. vala najviše hospitaliziranih u KBC-u Split

– Početkom 4. vala epidemije bilježi se porast broja COVID bolesnika uz jadransku obalu pa KBC Split prednjači u broju hospitaliziranih te konstantno povećava broj kreveta za COVID-19 bolesnike. Slična je situacija u bolnicama u Puli, Zadru, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.  U svakom je trenutku bilo dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje svih bolesnika, kazao je Beroš.

Cijepljenje u ljekarnama i liječnici obiteljske medicine

– U proces cijepljenja i izdavanja COVID potvrda tijekom rujna uključene su i ljekarne diljem Hrvatske. Povećane su i aktivnosti liječnika obiteljske medicine. Posebno su u sklopu kućnih posjeta bili angažirani u cijepljenju nepokretnih i teže pokretnih osoba, kazao je ministar.

Ministar Beroš potom je govorio o aktivnostima Vlade i Stožera u izvještavanju javnosti o epidemiloškoj situaciji u zemlji.

Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 milijarde kuna

Hrvatski zavod za zdravstvo osiguranje od početka pandemije do kraja kolovoza za testiranje i liječenje oboljelih od COVID-a iz obveznog zdravstvenog osiguranja platio je ukupno 2,13 milijarde kuna, kazao je Beroš.

Odgovarajući na zabrinutost za zdravstveno stanje nacije ministar je rekao kako je tek za 1,9 posto manje kontakata koje građani uspostavljaju s liječnicima obiteljske medicine, a povećan je broj telefonskih i e-mail kontakata, dok se preventivne mjere, posebno za onkološke bolesnike, odvijaju u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na okolnosti.

Kad je riječ o broju naručenih doza cjepiva pojasnio je da se one odnose ne samo na ovu, već i na 2022. i 2023. godinu.

Na nove varijante virusa cjepivo djeluje u 75 do 80 posto slučajeva

O povezanosti cijepljenja i mortaliteta Beroš je istaknuo kako kao svjetska populacija imamo sreće da cjepivo djeluje na nove varijante virusa. 

–  Moramo biti zahvalni znanosti i struci što je iznjedrila cjepivo koje na nove varijante djeluje u 75 do 80 posto slučajeva. Ovo cjepivo, kao nijedno na svijetu, ne štiti 100 posto, poručio je Beroš zastupnicma.

U tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva

Bedroš je dodao da je od početka lipnja otvoreno 249 punktova, najviše u priobalju, za provođenje brzih antigenskih testiranja i izdavanje COVID potvrda, a u tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva.

U tri ljetna mjeseca u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 18.622 slučajeva zaraze.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu