Hrvatska

Gotovo svaki drugi građanin Hrvatske izložen je egzistencijalnom riziku

Objavljeno

3 godine prije

18. listopada 2021.

Siromašnih u Hrvatskoj je 700 tisuća dok je skoro 900 tisuća ljudi u riziku od siromaštva. Gotovo svaki drugi građanin izložen je egzistencijalnom riziku, upozoravaju porazne statistike.

Spletom nesretnih životnih okolnosti bez novca, posla i obitelji Barica nije imala drugog izbora nego se prije godinu dana javiti u prihvatilište za beskućnike. Topli obrok, soba koju dijeli s još jednom korisnicom i 200 kuna pomoći mjesečno – to je ono što sada ima.

“Pošto nemam svojih primanja, dobijam svaka tri mjeseca od Centra za socijalnu skrb 600 kuna, to je za osnovne potrepštine. Ostalo sve imam ovdje – toplu hranu, krevet. Ne planiram ostati u Kosnici, čim dobijem po mužu mirovinu, idem na stan početi život ispočetka. Tu sam privremeno dok se sve ne riješi. Sad je tako kako je”, govori Barica Babić, korisnica prihvatilišta CKGZ-a.

U svojim 60-ima puna je pozitivne energije, no priznaje da joj nije bilo lako nositi se sa situacijom u kojoj se našla. “Imala sam tri teška slučaja prošle godine. Prvo je potres uništio kat kuće, u srpnju smo imali tešku provalu u kući, a u listopadu mi je umro muž. Zbog svega toga nisam imala snage ostati tamo zbog straha i svega. Tako sam potražila pomoć od socijalne radnice, završila sam u bolnici na psihijatriji, socijalna radnica mi je našla tu smještaj dok se moje stanje ne riješi. Došla sam sa suzama, ali tu sam se oporavila psihički i fizički, stekla prijateljstva.”

Kod ljudi na rubu egzistencije često nastrada mentalno zdravlje

Upravo mentalno zdravlje vrlo često nastrada kod ljudi na rubu egzistencije jer se nalaze u začaranom krugu, ne dobivaju potrebnu pomoć, a nisu konkurentni na tržištu rada.

“90 posto ljudi psihičko oboli, vi kad ih vidite na cesti izgledaju vam u redu, ali istina je da su to bolesni ljudi, s brojnim dijagnozama, od depresije do šizofrenije i da ne mogu ni zaraditi novac u tim stanjima”, kaže Mile Mrvalj iz humanitarne udruge Fajter.

Problemi idu dalje. Hrvatska i dalje nije prihvatila europsku tipologiju beskućništva. Kad bi to napravila, bilo bi ih još više – oko 150 tisuća.

“Hrvatska ne želi uvesti topologiju beskućništva po standardima EU. Kad bi se to uvelo, u Hrvatskoj bi bilo oko 150.000 beskućnika jer bi tu ušla svaka stara i nemoćna osoba koja prima penziju s kojom ne može preživjeti i ne može podmiriti režije, nema struju i vodu, pa iako ima neki stančić”, dodaje Mrvalj.

Stigao je i novi prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji se bavi i beskućnicima. Primjerice, u slučaju zaposlenja, ta skupina građana primala bi pola mjesečne socijalne naknade još šest mjeseci. No, stručnjaci tvrde – zakon je pun nedostataka.

“Kreće se s pogrešnih pretpostavki i računa se da sustav socijalne skrbi može funkcionirati po modelu nekih drugih sustava. Previđa se da ovaj sustav počiva na programima koji bi morali biti lokalno specifični. U praksi Centara za socijalnu skrb bilo je propusta, neujednačenosti, no to ne smije dovesti do toga da se reorganizira sustav, da funkcionira na temelju ujednačavanja procedura, kontrola”, pojašnjava Nino Žganec s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

I građani upozoravaju na propuste. Roditelji-njegovatelji, čija mjesečna naknada iznosi 4000 kuna, tvrde kako se za njih ništa nije promijenilo na bolje.

“Primjerice, u slučaju da majci negovateljici dijete umre, ona istog tog dana gubi status i odlazi na tržište rada, bez ikakvih naknada i primanja, zar zaista mislite da je osobi u takvoj situaciji lako isti dan krenuti u to?”, pita se Marica Mikulić iz udruge Sjena.

U Hrvatskoj je 700 tisuća siromašnih. Granica siromaštva definirana je primanjima od 2927 kuna po članu kućanstva. Jednako strašan podatak je i da je još više od 900 tisuća ljudi u Hrvatskoj u velikom riziku da padne i ispod nje.

Povezane teme :Featured siromaštvo

Up Next

Kaić: Covida oko nas ima još strašno puno, a ljudi se ponašaju kao da nema

Ne propustite

U 3 MJESECA POVUČENO VIŠE OD 50 PROIZVODA Počinje borba protiv jeftine i loše hrane na policama hrvatskih dućana

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

1 dan prije

22. prosinca 2024.

hrt.hr

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

2 dana prije

21. prosinca 2024.

Z NET

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

4 dana prije

19. prosinca 2024.

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

Nastavi čitati