Hrvatska
ZAVRŠIO SASTANAK ZNANSTVENOG SAVJETA Kolarić: “Hrvatska je 4. po smrtnosti u 4. valu. Što je manje ljudi cijepljeno, više ih se razboli i umre.”
Završio je sastanak Znanstvenog savjeta u Banskim dvorima, kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković. Razgovarali su o primjeni treće doze cjepiva i činjenici da je važno da se zaštite imunokompromitirane i najugroženije skupine. Upozorili su na kontradiktorne i zbunjujuće informacije u javnosti te da je važno slušati riječ struke, odnosno znanosti. Moguća je šira upotreba COVID potvrda, ali o tome će se još razgovarati. Zasad neće biti pooštravanja mjera, javila je Ruža Ištuk u Dnevniku HTV-a.
Članovi Znanstvenog savjeta Vlade su, među ostalima, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Dragan Primorac, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić i Zvonko Kusić.
Članovi Savjeta razgovarali su o epidemiološkoj situaciji, prije svega o tome kako povećati procijepljenost.
Na konferenciji za novinare nakon sastanka ministar zdravstvaVili Beroškazao je da su tijekom jučerašnjeg dana na respiratoru završila 22 sugrađanina, od kojih 17 nije cijepljeno, a od 21 preminulog u 24 sata, 17 ih nije cijepljeno. Među četvero cijepljenih dominiraju starije osobe s teškim komorbiditetom.
– Među doktorima je 89,81% cijepljenih, među medicinskim sestrama 76,36%, a ukupno je 78,20% djelatnika u zdravstvu imunozaštićeno, ili na bazi cijepljenja ili na bazi preboljenja bolesti, rekao je.
Na sastanku Znanstvenog savjeta najviše se razgovaralo o aplikaciji treće doze cjepiva, svi su članovi suglasni s onim što je HZJZ iznio kao konstantu i činjenicu nakon zaključka EMA-e o 3. dozi, a to je da se primjenjuje kod imunokompromitiranih.
Naveo je teorijska razmatranja o efektu 3. doze, kazavši da tek slijedi znanstvena evaluacija kako bismo bili sigurni koliko imunoprotekcija traje.
Razgovarali su o trenutačnoj situaciji s cijepljenjem te zaključili da je potrebno smanjiti različitosti u tumačenju i davanju preporuka za cijepljenje.
– Cjepivo je najbrži i jedini izlazak iz krize, uz poštovanje osnovnih antiepidemijskih mjera, rekao je.
Beroš je rekao da je na sastanku Miroslav Radman govorio o različitim mutacijama koje se mogu sresti kod virusa i njihovom utjecaju na daljnju patogenost samog virusa, a Igor Rudan o novim znanstvenim podacima prisutnima u svjetskoj literaturi.
– Gordan Lauc objasnio je svoje recentne izjave koje su dijelom krivo prenesene. Govorio je o mogućoj korelaciji, a ne o jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi između smrtnosti i cijepljenja. On je zagovornik cijepljenja i suglasan je s ostalim članovima Savjeta koji misle da je cijepljenje najbolji izlaz iz krize, naveo je Beroš.
Rečeno je, istaknuo je, da su necijepljeni rezervoar gdje se virus i dalje širi i gdje može doći do mutacija, dok je mogućnost širenja virusa među cijepljenima daleko manja.
Beroš je upozorio da dolaskom hladnijeg vremena trebamo izbjegavati okupljanje u zatvorenim prostorima, i dalje nositi maske te redovito prozračivati prostore.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, govorio je o COVID potvrdama.
Rekao je da ne postoji plan za proširivanje COVID potvrda na ostatak društva, ali je naglasio da je već mnogo zemalja posegnulo za tim “relativnim pritiskom” na necijepljene. Kazao je da je izvjesno da će se o tome uskoro razgovarati. Smatra da je uvođenje COVID potvrda u zdravstvene i socijalne sustave uspjelo.
Beroš je dodao da su na sastanku razgovarali i o opsegu cijepljenih po dobnim skupinama.
– Svi smo se složili da je cijepljenjem potrebno zaštititi naše najstarije sugrađane. Prema najnovijim podacima, više od 72 % naših sugrađana starijih od 65 godina je cijepljeno, istaknuo je.
– Molim sve građane starije od 65 godina, kada im pokuca patronažna sestra na vrata, ili ako su u kontaktu s liječnikom obiteljske medicine, da se raspitaju o svim prednostima i manama, odnosno nuspojavama cijepljenja. Potpuno je jasno da dobrobit i korist cijepljenja daleko nadilazi ono što je loše, apelirao je na stariju populaciju i naglasio da se bilježi porast broja smrtnih slučajeva u toj skupini.
Na pitanje jesu li razgovarali o pooštravanju mjera, Capak je odgovorio da će zbog okruženja i promatranja situacije i COVID potvrde doći na dnevni red.
– Najbolji je balansirani pristup, balansirane mjere. U prethodna tri tjedna imali smo stagnaciju porasta, čak u jednom tjednu -2%, pa je prerano govoriti o tome imamo li ozbiljan rast koji bi zahtijevao nove mjere, dodao je.
Beroš je kazao da se od početka krize mjere donose na osnovi epidemioloških pokazatelja.
– Od prvog dana pokušavamo balansirati mjere kako bismo osigurali maksimalnu zaštitu zdravlja, a i gospodarsku aktivnost. COVID potvrda nije izvan okvira mogućih mjera, rekao je.
Capak je kazao da će nakon primanja 3. doze COVID potvrda vrijediti godinu dana, a Beroš je potvrdio da će se cijepiti 3. dozom te da je stav struke da je dobro i dobrodošlo što imamo različita cjepiva.
– Nažalost, Hrvatska je među tri europske zemlje s najmanjom procijepljenosti, a 4. smo po redu prema smrtnosti u 4. valu. To ide jedno s drugim – što je manje ljudi cijepljeno više ih se razboli i umre. Moramo napraviti sve kako bi popravili cjepni obuhvat. Samo se pola ljudi cijepilo. Neki bi sad ukidali sve mjere, a ne bi se cijepili. Nažalost, to jedno s drugim neće ići jer će rezultirati većim brojem umrlih i opterećenjem zdravstvenog sustava. To su dva parametra koja pratimo, rekao je u emisiji Hrvatskog radija “Izaberi zdravlje”, epidemiolog Branko Kolarić, član vladinog Znanstvenog savjeta.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega